Connect with us

Svijet

Benzinci i dizelaši podijelili Evropu

Savez zemalja koje podržavaju automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem predvođen Njemačkom zaoštrio je spor oko evropskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u okviru istorisjkih nastojanja da se smanji zagađenje.

Nakon sastanka u Strazburu ključni ministri iz te grupe zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035, što je već prihvatio Evropski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

“Ne postoji prijedlog (Evropske komisije) koji odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar saobraćaja Volker Vising nakon sastanka. Ipak, Francuska se ne planira predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Evropi, svrstale uz grupu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz privatnih vozila.

“Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila greška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska greška”, rekao je francuski ministar privrede Bruno Le Maire.

U suprotnom uglu je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

Zajedno imaju dovoljnu težinu da blokiraju zakon, u paketu s drugim budućim zakonima o toksičnim emisijama iz automobila pod nazivom Euro 7 te pravilima za učinkovita goriva za kamione.

Nije svima toliko stalo do e-goriva kao Nijemcima, rekao je češki ministar saobraćaja Martin Kupka, koji je sazvao samit saveza za motore u Strazburu, ali popis zahtjeva za Komisiju obuhvatiće sva tri zakona i biće poslat narednih dana.

Njemačka je već odbila prvi prijedlog Brisela da se postigne primirje u vezi cilja za 2035. godinu.

Politico je prošle sedmice pisao da je Komisija spremna da predloži pravnu deklaraciju koja bi stvorila “zakonsku rupu” za e-goriva tako da se pojačaju neobvezujuće odredbe na marginama dogovorenog teksta o standardima za emisije CO2 iz automobila i kombija od 2035. godine.

Ali to nije odgovaralo Berlinu, gdje Slobodna demokratska stranka (FDP), koja podržava automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, kontroliše ministarstvo saobraćaja.

FDP smatra da je otvorio važno političko pitanje slušajući strahove zbog bolne promjene koja će pratiti tranziciju na električna vozila, što će značiti gašenje stotina poduzeća specijalizovanih za dijelove za motore s unutrašnjim sagorijevanjem za koje nema mjesta u svijetu električnih vozila.

“Komisijin prijedlog sročen je tako oprezno da se s njime ne može puno toga učiniti”, rekao je Bernd Rojter, portparol FDP-a za saobraćajnu politiku.

“Stvari odgađa jako daleko u budućnost. Ne želimo takav slabi kompromis”, naveo je on.

Komisija ima malo manevarskog prostora da postigne dogovor budući da je Evropski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. A ostalo je još jako malo vremena prije evropskih izbora iduće godine.

“Ne možemo sebi dopustiti ni da budemo dovedeni u stisku s vremenom jer nismo mi ostavili to pitanje otvorenim mjesecima”, rekao je Vising, tvrdeći da je Komisija trebala riješiti to pitanje prošlog ljeta.

Prijedlozi da se osnuje radna grupa koja bi razmotrila opcije za e-goriva i dogovorila da se zakon ponovno preispita 2026, što je uobičajena praksa za EU zakone, isto tako nisu bili prihvatljivi.

“Oni nisu ono što nama treba”, rekao je Vising.

FDP-ov Rojter želi sasvim odvojeni zakon za e-goriva koji bi nadjačao standarde za učinkovitost vozila; ali da bi ga pripremili treba vremena i ništa ne garantuje da bi ga Evropski parlament i druge zemlje prihvatili.

Češki ministar Kupka rekao je da su ministri koji podržavaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem uvjereni da se dogovor s Komisijom može postići u danima koji dolaze, uključujući ‘zakonski obvezujuće izuzeće na druge načine, ne ponovnim otvaranjem zakona’.

Ipak, Francusku ne zanima promjena mjere za čiji je dogovor trebalo gotovo dvije godine teških pregovora i koja je finalizovala tokom francuskog predsjedanja Savjetom EU prošle godine. Mjeru još samo trebaju formalno potvrditi ministri država članica (Savjet EU) da bi postala zakon.

Odugovlačenje plana “nije ekonomski koherentno, industrijski je opasno, nije u našem nacionalnom interesu, nije u interesu naših nacionalnih proizvođača i povrh svega nije u interesu planeta”, rekao je Le Maire.

Francuska se u tom sporu slaže s drugim zemljama koje podržavaju cilj za čiste automobile od 2035. poput Španije, Belgije, Švedske, Danske, Irske i Nizozemske. Spor podriva nastojanja Evrope da bude globalni lider u smanjenju emisija stakleničkih gasova i rizikuje da preraste u šire rasprave o ravnoteži sile u evropskoj politici.

“Za Francuze ova situacija je i prilika”, rekao je jedan diplomata iz zemlje koja podržava zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem. “Što više budu mogli pridonijeti ideji da je Njemačka usamljena, više će ojačati gledište da su Nijemci nepouzdan partner u Evropi”.

Le Maire želi da evropski proizvođači automobila brzo prijeđu na električna vozila i podržava francuske velike državne subvencije za električna vozila te nastojanja EU da uloži milijarde u izgradnju evropske industrije baterija.

Smatra da je važnije maksimalno ubrzati prelaz na električna vozila nego usporiti ritam tranzicije stvaranjem neizvjesnosti u vezi 2035. godine.

“Ne možemo govoriti da postoji klimatska kriza – što je istina, što znamo svi u našim gradovima, u našim metropolama, koji su i dalje previše zagađeni – i onda se povući u vezi cilja prelaska na električna vozila”, rekao je Le Maire.

 

(Nezavisne novine)

Related Topics:

Svijet

ZAŠTO SU INTERNETSKI PREKIDI SVE ČEŠĆI? Cloudflare navodno pao zbog jedne datoteke, nastao haos širom svijeta

Uticaj pada određenih sistema je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta.

Imate li u posljednje vrijeme problema sa pristupom omiljenim veb-stranicama? Niste jedini.

Internet gigant Klaudfler (Cloudflare) juče je doživio pad sistema koji je privremeno oborio niz popularnih servisa – od Spotifyja do ChatGPT-ja, pa čak i društvenu mrežu Truth Social Donalda Trampa.

Ovo je samo posljednji u nizu velikih internet prekida, nakon što je problem sa Amazon Web prošlog mjeseca poremetio svakodnevni život milionima ljudi, a samo nekoliko dana kasnije pao je i Majkrosoftov Azure.

Prema stručnjacima, ovakvi događaji rezultat su kombinacije sve veće zavisnosti društva od digitalnih usluga, konsolidacije ključne infrastrukture u rukama svega nekoliko kompanija i sklonosti ljudi da se na tehnološke probleme žale onlajn. To takođe pokazuje da niko, pa čak ni najveće tehnološke kompanije, nije imun na tehničke kvarove.

“Gotovo je nevažno koliko je provajder usluga dobro pozicioniran u ovim slučajevima, ili čak koliko je sofisticirana IT organizacija i infrastruktura za privatno poslovanje“, rekla je Ajlin Hagerti, potpredsjednica u kompaniji za IT i sajber bezbjednost Natskaut. Tehnološki prekidi poput ovih su “vrlo, vrlo česti problemi”.

Zašto je pao Cloudflare?
Iz Klaudflera su za CNN izjavili da je prekid bio rezultat tehničkog problema, a ne sajber napada.

Kompanija je objasnila da je problem izazvala “konfiguraciona datoteka” namijenjena upravljanju “saobraćajem prijetnji”. „Datoteka je narasla izvan očekivane veličine unosa i izazvala pad u softverskom sistemu koji obrađuje saobraćaj za niz Klaudflerovih usluga“, navodi se u saopštenju.

Dejn Neht, glavni tehnološki direktor Klaudflera, podelio je više detalja na društvenoj mreži X. Ukratko, rutinska promjena konfiguracije aktivirala je bag, što je “kaskadno dovelo do široke degradacije naše mreže i drugih usluga”.

“Radovi su već u toku kako bi se osiguralo da se to više ne dogodi, ali znam da je danas izazvalo pravu muku”, napisao je.

Slično tome, i nedavni prekid u Amazonu bio je izazvan bagom koji je nastao kada su dva automatizovana sistema pokušala istovremeno da ažuriraju iste podatke.

Da li su internet prekidi zaista sve češći?
Činjenica da su se tri velika prekida dogodila u manje od mjesec dana je slučajnost. Međutim, Hagerti priznaje da se svakako stiče utisak da se događaju češće, uglavnom zbog razmjera njihovog uticaja.

Broj prekida “ostao je dosljedan”, ali se “broj veb-stranica i aplikacija koje zavise od tih usluga povećao, čineći ih ometajućim za korisnike”, pojasnila je Angelik Medina, direktorka internet inteligencije u Sisko Tauzand Ajz.

Siskova usluga za nadzor mreže zabilježila je do sada 12 velikih prekida u 2025. godini, ne računajući ovaj Klaudflerov. Za poređenje, u 2024. bilo ih je 23, u 2023. godini 13, a 2022. godine 10. Podsjetimo, veliki prekid Kraudstrajk 2024. godine poremetio je poslovanje, vazdušni saobraćaj i bolnice širom svijeta.

“Prekidi su relativno česti”
Uticaj je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta. Problemi prijavljeni Daundetektoru, stranici koja prati prekide, u utorak su premašili 2,1 milion, pokazuju podaci koje je CNN-u dostavila matična kompanija Ukla. Sam Klaudfler u prosjeku obrađuje 81 milion HTTP zahtijeva u sekundi.

IT prekidi su relativno česti, kažu stručnjaci.

Prije dvadeset godina bilo je uobičajeno da IT usluge “stalno” ne rade, rekao je Majk Čepl, profesor na Univerzitetu Notr Dam.

“Ne bi bilo neobično provesti sedmicu dana na poslu sa barem jednim prekidom neke IT usluge”, rekao je, napominjući da se sada svi oslanjaju na iste velike provajdere.

Prema Sisku, među prekidima u prvoj polovini 2025. ističu se neki zajednički trendovi: kaskadni kvarovi, sistemi koji su se činili ispravnima uprkos skrivenim problemima i pogrešne promene konfiguracije. Iako ovi trendovi nisu novi, iz Siska navode da “viđaju više ovakvih vrsta prekida sa dalekosežnijim posljedicama”. A verovatno će se ponovo dogoditi.

“Nisu to stvari za koje biste rekli: ‘Pa, hvala Bogu da se to nama nikada ne bi dogodilo’”, zaključila je Hagerti i dodala:

“Sve se to zapravo može dogoditi bilo kom poslovanju.”

Nastavi čitati

Svijet

NOVI PLAN EU: “Vojni Šengen” za ubrzanje kretanja vojske unutar Unije

Države članice Evropske unije imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica, prema novom prijedlogu Evropske komisije. Cilj takozvanog vojnog Šengena je drastično poboljšati vojnu mobilnost širom Unije, piše Euronews.

Vojni Šengen za bržu odbranu

“Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost, potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Tzitzikostas, evropski komesar za održivu trgovinu i turizam. “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.” “Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, poručio je na konferenciji za medije. “Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Šengen.”

Paket za vojnu mobilnost, koji će službeno biti predstavljen danas, najnoviji je u nizu planova Komisije za jačanje odbrane EU-a do kraja decenije. Taj se rok spominje jer neke obavještajne agencije vjeruju da bi Rusija do tada mogla imati kapacitete za napad na neku drugu evropsku zemlju.

Novi sistem po uzoru na civilnu zaštitu

Jedna od ključnih mjera biće ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost. Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, a nekima su potrebne sedmice da odgovore na zahtjev druge zemlje EU-a. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje podrazumijevalo.

Plan predviđa novi evropski sistem za vojnu mobilnost, osmišljen po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU-a koji omogućuje brzu pomoć u slučaju katastrofa. Uključivaće “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vozova ili trajekata, kao i “katalog vojne mobilnosti” s popisom imovine dvojne namjene iz civilnog sektora koja se može koristiti za vojne operacije.

Ulaganje u ključnu infrastrukturu

Sve aktivnosti koordinisaće nova radna grupa sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice. Njihov zadatak biće i davanje prioriteta finansiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije su lokacije i dalje tajne.

Cilj je nadograditi puteve, željezničke pruge, luke, aerodrome, tunele i mostove kako bi mogli izdržati težinu i veličinu vojne opreme. “Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima”, naglasio je Tzitzikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet.”

Cijena mobilnosti

Tzitzikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi evra. Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi evra za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem budžetom koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.

Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji budžet od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi evra – desetorostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja. Ipak, Tzitzikostas je pojasnio da to nije jedini izvor finansiranja. S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa odbrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.

“Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru”, istakao je Tzitzikostas. “Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, zaključio je, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

UMRLA CIJELA PORODICA: Hotel u Istanbulu zatvoren, otkriveni jezivi detalji istrage

Hotel u Istanbulu je evakuisan nakon što je preminula četvoročlana porodica koja je u njemu boravila. Policija nastavlja da prikuplja uzorke iz zgrade radi ispitivanja.

Policija vjeruje da je četvoročlana porodica, među njima i dvoje male djece, stradala od posljedica trovanja pesticidom korišćenim za suzbijanje stjenica u hotelu u Istanbulu u kojem su boravili. Prema prvim indikacijama, otrovna supstanca mogla je da dopre do njihove sobe kroz ventilacioni otvor u kupatilu, što je dovelo do smrtnog ishoda tokom odmora.

Podsjećamo, majka Čigdem Boček (27), otac Servet (38) i njihova djeca Masal (3) i Kadir Muhamet (6) proglašeni su mrtvima nakon što su se teško razboljeli u svojoj hotelskoj sobi u Istanbulu. Ranije se pretpostavljalo da su svi pretrpjeli trovanje hranom nakon cjelodnevnog degustiranja ulične hrane na štandovima i u restoranima u turskoj prijestonici.

Međutim, policija i tužilaštvo uhapsili su 11 osoba, uključujući osoblje hotela Harbour Suites Old City, zbog sumnje da je aluminijum-fosfid, korišćen u tretmanu protiv stjenica u sobi u prizemlju hotela, možda dospio do sobe porodice kroz ventilacioni otvor u kupatilu i otrovao ih.

Hotel je evakuisan i zatvoren
Aluminijum-fosfid je snažna otrovna supstanca koja se koristi kao pesticid u poljoprivredi i domaćinstvima i može izazvati smrt ako se u velikim količinama udiše. Istražitelji su takođe otkrili da barem jedan zaposleni u firmi za suzbijanje štetočina, čiji su proizvodi korišćeni u hotelu, nije imao potrebnu sertifikaciju.

Hotel je u međuvremenu evakuisan i zatvoren dok policija nastavlja da prikuplja uzorke iz zgrade radi ispitivanja. Navodno su policajci uzeli uzorke sa čaršava, jastuka, boca vode i ćebadi. Policija je takođe navodno uklonila stvari iz soba još dvoje gostiju – italijanskog i marokanskog turiste – nakon što su i oni prevezeni u bolnicu zbog sumnje na trovanje.

Porodicu Boček iz Hamburga u Njemačkoj, stigla je u svoj hotel u istanbulskoj četvrti Fatih na početku odmora 9. novembra. Dva dana kasnije otišli su u bolnicu nakon što su se žalili na mučninu, povraćanje i vrtoglavicu poslije cjelodnevnog razgledanja.

Čigdem i dvoje djece umrli su samo nekoliko sati kasnije, dok je Servet preminuo u ponedjeljak nakon šest dana provedenih na intenzivnoj njezi u gradskoj bolnici Džemil Taškčoglu. Čigdem i djeca sahranjeni su u subotu u gradu u zapadnoj turskoj provinciji Afjonkarahisar.

Oglasio se i predsjednik Turske
Kancelarija glavnog javnog tužioca u Istanbulu prvobitno je privela sedam osoba, uključujući ulične prodavce hrane, a uzorke sa štandova i iz restorana koje je porodica posjetila analizirao je Institut za sudsku medicinu.

Deda stradale djece, Mustafa Čelik, izjavio je da je porodica planirala da ga posjeti nakon sedmodnevnog odmora u Istanbulu. Istakao je da će pokrenuti postupke protiv svih odgovornih i naglasio da očekuje da krivci budu kažnjeni najstrože moguće.

Oglasio se i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, rekao je: “Naše bezbjednosne snage i tužioci sprovešće potrebne istrage kako bi utvrdili uzroke ovih smrti”.

Nastavi čitati

Aktuelno