Connect with us

Društvo

Na popravnom završilo 638 vozača

Da vozači u Srpskoj, uprkos novčanim i drugim kaznama, ignorišu saobraćajne propise rizikujući svoje i tuđe živote, svjedoče podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS prema kojima je lani na ponovno predavanje o saobraćajnim propisima poslato 638 vlasnika vozačkih dozvola, što je za 101 više u odnosu na godinu ranije.

Vozača koji su upućeni na ponovno predavanje o saobraćajnim propisima ne manjka ni ove godine, a prema riječima načelnice Odjeljenja za odnose sa javnošću MUP-a RS Mirne Miljanović do 7. aprila na području Srpske zaprimljene su 152 prijave.

– Vozač se upućuje na predavanja o saobraćajnim propisima ukoliko u roku od jedne godine od sticanja prvog kaznenog boda bude određeno sedam kaznenih bodova. Vozaču koji u periodu od 30 dana od dana prijema poziva ne dostavi popunjenu prijavu i dokaz o uplati za troškove predavanja, nadležni organ kod kojeg se vodi u evidenciji vozača rješenjem privremeno oduzima vozačku dozvolu dok ne dostavi potvrdu o odslušanom predavanju – objasnila je Miljanovićeva.

Dodala je da ukoliko vozač u predviđenom roku dostavi prijavu i dokaz o uplati za troškove predavanja, a ne odazove se na predavanje ili ne odsluša predviđen broj nastavnih časova, takođe će mu privremeno biti oduzeta vozačka dozvola koja će biti vraćena nakon što dostavi dokaz o odslušanom predavanju.

– Vozaču kojem je u periodu praćenja od jedne godine određeno deset kaznenih bodova, organ kod kojeg se vodi u evidenciji rješenjem privremeno oduzima vozačku dozvolu na period od 30 dana i upućuje mu poziv sa prilogom prijave za provjeru poznavanja propisa o bezbjednosti saobraćaja na putevima – istakla je Miljanovićeva.

Vršilac dužnosti zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović rekao je za “Glas” da pojedinci, uprkos činjenici da zbog ignorisanja propisa mogu ponovo završiti na predavanjima o saobraćajnim propisima, ne mare za pravila ponašanja tokom vožnje.

– Ova mjera je dobra za vozače koji učestalo krše propise da se dodatno edukuju i kroz tu obavezu preispitaju svoje stavove. Smatram da učestala kršenja propisa nisu uzrok neznanja nego da to svjesno rade – kazao je Radović.

Prema riječima člana Savjeta za bezbjednost saobraćaja grada Banjaluka Milenka Jaćimovića očigledno je da određeni problemi postoje i nakon polaganja vozačkog ispita.

– Svako novo slušanje predavanja i polaganje iziskuje dodatno vrijeme i novac, posebno ako se uzmu u obzir oni koji su tek položili – kazao je Jaćimović koji je i vlasnik auto-škole “Mir” u Banjaluci.

On kaže da se prošle godine u auto-školu javilo dvadesetak takvih vozača.

– Imali smo vozača kojem je dva puta poništena vozačka dozvola zbog kršenja propisa – rekao je Jaćimović.

Prema njegovim riječima, ova zaštitna mjera za vozača koji u određenom periodu skupi sedam kaznenih bodova, a početnik četiri, je prestroga, jer ako se, kako kaže, samo uzme u obzir da jedan pojas ili slovo “P” nosi bod, to je previše.

Dom naroda Parlamenta BiH danas bi, između ostalog, trebalo da razmotri prijedloge zakona o dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, među kojima je i uvođenje kaznenog boda za nepropisno parkiranje, odnosno na mjestu predviđenom za parkiranje lica sa invaliditetom.

Nadzor

Mirna Miljanović je objasnila da ukoliko je vozaču u periodu praćenja od jedne godine od dana sticanja prvog kaznenog boda određeno deset kaznenih bodova, on je pod praćenjem još godinu, pa ukoliko zaradi ponovo deset kaznenih bodova organ kod kojeg se vodi u evidenciji rješenjem mu privremeno oduzima vozačku dozvolu na period od 60 dana. Potom se vozaču upućuje poziv sa prilogom prijave za provjeru poznavanja propisa o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

– Ukoliko se poslije isteka dvije godine vozaču odredi ponovo sedam ili deset kaznenih bodova, prema njemu se postupa kao da je prvi put stekao kaznene bodove po opisanom postupku za prvu i drugu godinu praćenja.

Related Topics:

Društvo

RUSKI NA TREĆEM MJESTU: Učenici širom Srpske sve više biraju ovaj jezik

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku sa kraja prošle i početka tekuće školske godine, nakon engleskog i njemačkog jezika najviše učenika uči ruski jezik.

Učenje engleskog jezika obavezno je od trećeg razreda osnovne škole, a 63.295 učenika uči ovaj jezik kao prvi.

– Najčešći drugi strani jezik je njemački i uči ga 72,4 odsto učenika – objavio je Zavod za statistiku.

U Republici Srpskoj kao drugi strani jezik ruski uči 7.086 učenika, francuski 2.323 učenika, a italijanski 661 učenik, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Društvo

SRPSKI JEZIK KAO “SIKTANJE”! Kako strancima zvuči naša svakodnevica (VIDEO)

Da li ste se ikada zapitali kako strancima zvuči srpski jezik? Naša zemlja je prepuna turista, što ste sigurno primijetili, pa se postavlja pitanje šta oni “čuju” dok obilaze najpoznatije atrakcije.

Na platformama Instagram i X objavljen je zanimljiv snimak, opisan sledećim riječima: “Ovako srpski zvuči ljudima koji ga ne govore”. Ono što je zatim uslijedilo, sigurno će vas iznenaditi.

Slovenska grupa

Srpski pripada slovenskoj grupi jezika, a jedna od njegih karakteristika je dvoazbučnost – srpska ćirilica (prioritetno srpsko pismo) i srpska latinica, koju su reformisali Vuk Karadžić i Đura Daničić.

Zvaničan je jezik u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a govori ga oko 12 miliona ljudi.U srpskom postoje dva zvanična izgovora: ekavica, ijekavica, i nezvanična ikavica. Ekavski izgovor je najviše prisutan u Srbiji i njega karakteriše zamjena glasa jata sa glasom e, prenosi Telegraf.

Zvuk i ritam jezika

U objavi na društvenim mrežama se ističe da je srpski jezik “bogat po fonetskom sistemu”, čime je objašnjen dio “kako ga stranci čuju”.

Korisnici s naših prostora duhovito su komentarisali snimak, a jedan je napisao: “Zvuči kao ruski”.

Pojedinci su objasnili da snimak ilustruje “zvuk, ritam koji stranci čuju kad slušaju srpski jezik, a ne razumiju ga”.Jedna osoba je otkrila: “Kao da sikćemo, tako su mi rekli”, a druga se nadovezala: “Kada sam pitala strance kako zvučimo, odgovor je bio da jako brzo pričamo i da je sve ‘šćšććććš’”.

Nastavi čitati

Društvo

GRIPA PRED VRATIMA! Broj oboljelih u porastu, zdravstveni sistem pod opterećenjem

Povećanje broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija i oboljenja sličnih gripi pokazuje da su na vrhuncu aktivnosti virusa influence i drugih respiratornih virusa, rekla je načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir.

Rodić Vukmir je istakla da su opterećeni svi nivoi zdravstvene zaštite, što je uobičajeno za ovo doba godine.

– Značajno je da imamo uobičajeno starosno obolijevanje stanovništva, posebno hospitalizovane kategorije (najmlađi i najstariji), uobičajen mortalitet, da nema promjena u genetskim karakteristikama cirkulišućih virusa, te da se sastav vakcine potpuno poklopio sa sojevima koji cirkulišu – navela je Rodić Vukmir.

Ona je dodala da aktivnost virusa korona ostaje niska na regionalnom nivou, te da odrasli čine najveći procenat zaraženih.

Kad je riječ o sezonskoj gripi, Rodić Vukmir je navela da su simptomi groznica, povišena temperatura, kašalj, kijavica, bolovi u mišićima i zglobovima, ekstremni umor, glavobolja, ali i proliv i povraćanje.

Komplikacije gripe mogu dovesti do upale uha i sinusa, upale pluća, ali i zahvatiti svi druge organske sisteme.

Rodić Vukmirova je podsjetila da je osnovno liječenje gripe simptomatsko i uključuje mirovanje, nadoknadu tečnosti, uzimanje lijekova za snižavanje temperature i smirivanje kašlja, uzimanje lako probavljive hrane sa što više voća.

– S obzirom na to da da je gripa uzrokovana virusima, antibiotici se ne primjenjuju, nego se njima mogu liječiti samo bakterijske komplikacije – naglasila je Rodić Vukmir.

Mjere zaštite, dodala je ona, uključuju svakodnevno provjetravanje prostorija, izbjegavanje većih skupova ili bliski kontakt sa drugim osobama.

Institut za javno zdravstvo, dodala je ona, svakodnevno prati epidemiološku situaciju u Republici Srpskoj i regionu, te prati informacije Evropskog centra za kontrolu bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno