Connect with us

Društvo

Rudari se ne odmaraju ni za Međunarodni praznik rada: U blatu, prašini i na minusu zarađuju hljeb sa sedam kora

Najteže zarađeni hljeb jeste onaj rudarski i s razlogom se za njega kaže da je sa sedam kora. Zimi snijeg i minus, koji ide i do 30 stepeni ispod nule, ljeti prašina, a blato u proljeće i jesen uslovi su na koje su navikli oni koji kopajući rudu prehranjuju svoje porodice.

Ono što im je zajedničko jeste to da svaki dan u radnom odijelu, cipelama, ali i čizmama dolaze na kop i tako pošteno zarađuju svoju platu. Često promrzli i mokri, najbolji su primjer kako se s lopatom i gorostasnim mašinama radi na kopu, a o težini i bremenu ovog posla najbolje svjedoče oni koji se garavi i blatnjavi, nakon odrađene smjene, vraćaju kući živi i zdravi.

Ekipa “Glasa Srpske” posjetila je Rudnik i Termoelektranu (RiTE) “Gacko” i uvjerila se kroz šta prolaze rudari koji rade 365 dana u godini, pa tako i za Vaskrs, Božić, ali i Prvi maj – Međunarodni praznik rada.

Kako izgleda radni dan u takvim okolnostima ispričao nam je Slobodan Zirojević koji više od pet godina radi u rudniku. Sada je na mjestu rukovaoca na rotornom bageru, a za “Glas Srpske” ističe da je najteže zimi.

– Svi koji poznaju naše predjele znaju da se nalazimo na skoro 1.000 metara nadmorske visine pa samim tim u tom dijelu godine je najizazovnije raditi. Poznato je da mi radimo i za sve praznike, a tako će biti i za Prvi maj – rekao je Zirojević i dodao da rudari rade po dva dana prvu, drugu i noćnu smjenu, a zatim dva dana odmaraju.

Naglasio je da među rudarima ne manjka sloge, solidarnosti i dogovora.

– Rudarska solidarnost i požrtvovanje uvijek su bili prisutni i jedna je od simbolika u našoj branši. Tu smo jedni za druge, priskočimo u pomoć kolegama kad god zatreba. Tako nam je svima lakše jer mi smo zapravo jedna velika porodica – rekao je Zirojević.

Rudari koji su penziju zaradili na tom radnom mjestu najbolje znaju koliki je teret ovog posla. Jedan od njih je i Radivoje Vasiljević koji je 42 godine radio u rudniku na bageru.

– Nikad nije bilo lako. Više od četiri decenije sam radio u rudniku, a najteže mi je bilo iću u treću smjenu. Nikad nisam tražio nikakve olakšice, a od ovog posla školovao sam četvoro djece. Sada sam u penziji i odmorio sam se – rekao je Vasiljević.

Dodaje da je nekada posao u rudniku bio još teži, a sada ga donekle olakšava moderna mehanizacija.

Vršilac dužnosti direktora RiTE “Gacko” Maksim Skoko naglasio je za “Glas Srpske” da rudari praznuju Svetu Varvavu, kao zaštitnika rudarstva, a da će za Prvi maj raditi, kao i svaki drugi dan u godini. Kada je riječ o uslovima rada u rudniku oni su, ističe Skoko, uvijek bili teški i složeni.

– Rudarski posao je hljeb sa sedam kora, bilo da se radi o podzemnom ili površinskom kopu. Radnici su ljeti suočeni s velikim vrućinama i prašinom, a zimi su na kopu i kada je debeli minus. Bez obzira na sve to, moramo se pohvaliti činjenicom da su rudari jedni od najsavjesnijih radnika u sistemu “Elektroprivrede” – rekao je Skoko.

Dodao je da termoelektrana dnevno sagori osam hiljada tona uglja, a da bi to obezbijedili treba da se iskopa 25.000 kubika jalovine.

– Za jednodnevni rad termoelektrane rudari trebaju da iskopaju 830.000 tona čvrste materije. Kada pričamo o tonama, nosivost jednog manjeg kamiona je sedam-osam tona, a jedno domaćinstvo, ako se grije isključivo na ugalj, ne potroši više od pet do šest tona – rekao je Skoko, pokušavajući da približi o kojim količinama je riječ.

Da je najteže zaraditi rudarski hljeb svjedoči i predsjednik Sindikalne organizacije RiTE “Gacko” Željko Tepavčević. Kaže da rudari ne znaju za praznike, jer rade konstantno i to u teškim uslovima.

– Položaj rudara iz godine u godinu je sve teži. Potrebno je popraviti status rudara tako da sve relevantne institucije povedu računa o njima. Stvaraju nam dodatnu vrijednost jer radom, trudom i zalaganjem grade i državu – kazao je za “Glas Srpske” Tepavčević.

Naglašava da su radnici u rudnicima svakodnevno izloženi opasnostima.

– Njihov rad i zalaganje nisu dovoljno plaćeni. To su ekstremno teški uslovi za rad, a ko ne provede nekoliko godina u rudniku ne može sagledati situaciju u kojoj se nalaze. Veliki broj tih radnika obolijeva upravo zbog otežanih uslova rada – rekao je Tepavčević.

Najveći teret podnesu oni koji rade na trakama, bagerima, ali i u kamionima.

– Uporedo s tim, jednako teški su i poslovi onih koji održavaju kompletnu mehanizaciju, sisteme, rotorne bagere, zračne transportere i odlagače. Ljudi su konstantno u smjenskom ciklusu šest dana, a dva dana nisu dovoljna da se odmore za nove radne  uspjehe  – naglasio je Tepavčević.

Dimnjaci

Gačane zabrinjava prašina koja u posljednje vrijeme suklja iz tornjeva termoelektrane i već je postala njihova svakodnevica.

– Ovdje ptice ne pjevaju nego kašlju – kažu Gačani kada pogledaju dimnjake tamošnjeg giganta. Taman dim, pepeo i prašina je nešto od čeka oni koji žive u blizini termoelektrane ne mogu pobjeći. U Upravi RiTE “Gacko” rekli su da pokušavaju riješiti ove probleme, ali ističu da neće biti lako.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo oblačno sa pljuskovima, POPODNE RAZVEDRAVANJE

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se u prvom dijelu dana očekuju lokalno slabi pljuskovi, a poslije podne razvedravanje, te sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost, a na zapadu kiša ili pljusak koji će se zatim premiještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana očekuje se razvedravanje uz manju oblačnost i toplije. Slaba kiša je moguća samo još ponegdje na istoku.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadni, na planinama i u Hercegovini pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 17 u višim predjelima od devet, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

U ovoj OSNOVNOJ ŠKOLI upisana su samo 3 PRVAČIĆA

U Osnovnoj školi “Branko Ćopić” u Donjem Duboviku, administrativnom centru opštine Krupa na Uni, upisana su tri prvačića, dva manje nego prošle godine.

Direktor škole Andrea Krnetić Grbić rekla je da u ovoj školskoj godini nastavu u Osnovnoj školi “Branko Ćopić” pohađaju 64 učenika

Prema njenim riječima, deveti razred završava sedam učenika.

Nastavi čitati

Društvo

ZA DJEČJU PROSLAVU POTROŠE JEDNU PLATU! Zbog rođendana se roditelji hvataju za glavu

Sendviči, grickalice, torta i hrpa djece u dnevnom boravku – tako su nekad izgledali dječji rođendani. Međutim, nepisano pravilo je postalo da se oni sada raskošno poslavljaju u igraonicama, zbog čega roditelji moraju izdvojiti i do 1.000 KM.

Nekada bi se djeca nakon torte razbježala po dvorištu, a s prvim mrakom proslava bi bila gotova. Sada se proslava rođendana ne može ni zamisliti bez igraonice, animatora, tematske zabave, pozivnica, kostima, odgovarajućih salveta, ali i još mnogo toga.

Srpskainfo je istražila kako se kreću cijene i koliko novca je potrebno odvojiti za dječiji rođendan.

Dragana P. iz Banjaluke kaže da je za proslavu rođendana svog mališana, prije nekoliko dana izdvojila više od 800 KM.

– Na rođendanu je bilo oko 30 djece i 15 odraslih. Torta od oko 50 komada je koštala 150 KM, zakup igraonice 200 KM, klovn 70 KM, meza oko 150 KM, a grickalice 30 KM. Piće nas je izašlo oko 200 KM – rekla je ova majka. Istakla je da tome treba dodati i cijenu pice. Naime, oni su kupili tri i izdvojili 45 KM. Objasnila je da je sam zakup igraonice 180 KM do 15 djece, preko tog broja djece cijena zakupa je 200 KM.

-Kada se sve sabere i stavi na papir, vidi se da nas je rođendan mnogo koštao – rekla je ona.

Starija djeca, veći troškovi

Slično iskustvo dijeli i Milica R. iz Banjaluke koja kaže da su proslave do petog rođendana nekako i podnošljive.

– Što su djeca starija i troškovi su veći. Samo zakup igraonice se kreće od 150 KM do 300 KM. Neke igraonice imaju i pakete, pa nude svoje meze, grickali i sokove, ali to nikako nije isplativo. Mi obično nakupujemo porodične pice, a cijena jedne je sada oko 25 KM – rekla je Milica. U zadnje dvije godine, kako kaže, nevjerovatno je skočila i cijena torti. Tako one sa fondanom i igračkicama koje lijepo izgledaju i za fotografisanje nema ispod 130 KM, dok su one sa šlagom nešto povoljnije.

-Za stariju djecu, sada se obično organizuju tematski rođendani, neke igre u kojima svi učestvuju. Postoje laser tag igraonice, kao i škole sporta koje organizuju „sportske rođendane“ i to je ubjedljivo najskuplje. Mi smo to jednom i nikada više – istakla je Milica.

Naglasila je da sada rođendan ne može proći bez 500 KM, a i to je minimum minimuma.

-Sada djeca hoće i tetu što oslikava lice, a to se dodatno plaća i prošle godine nas je rođendan sa svim tim izašao 700 KM. Zanimljivo je pomenuti da ni pokloni nisu kao nekada čokolade i plišane mede – rekla je ova majka.

Cijene torti

U Kozarskoj Dubici je za tortu sa fondanom u prosjeku po kilogramu potrebno odvojiti 35 KM, a sa šlagom oko 25 KM po kilogramu.

-Cijena se uređuje po količini ukrasa i vrsti torte, tačnije sastojaka koji idu u nju. Najčešće se kupuju torte sa fondanom u količinu od 3-4 kg, a likove prate trenutne aktuelne crtiće, to se svaki čas mijenja – rekla je ona.

Rođendan u dvorištu

Radeći na ovoj temi, ekipa Srpskinfo je saznala da roditelji sve češće zovu i Hidrometeorološki zavod RS (HMZ) da ih pitaju za vrijeme, jer se mnogi odlučuju za proslavu tokom ljetnjih mjeseci u parku ili dvorištu.

To nam je potvrdila i Jelena S. iz Banjaluke, koja je nećaki organizovala rođendan u dvorištu.

-Roditelji moje nećakinje (moja snaja i brat) su teška srca odlučili da našoj djevojčici ne slave rođendan, jer im se to nikako nije moglo uklopiti u kućni budžet. Onda smo se nas dvije tetke organizovale i napravile smo djevojčici rođendan u dvorištu naše kuće (srećom bilo je lijepo vrijeme). Curica već ima u dvorištu ljuljašku, trampolinu, tobogan… Mi smo napravile tortu u kućnoj radinosti i sve ostalo oganizovale, proizvod je bio “top”, a sve je koštalo oko 200 KM – rekla je ova ponosna tetka.

Prednost ovakvih rođendana je, kako kaže, i to što na ovaj način niste vremenski ograničeni, dok se u igraonici može biti svega tri sata.

-Kao mama sam dječje rođendane slavila prije 20-tak godina i moram reći da je u to vrijeme sve bilo i bolje i jeftinije. Igronice su bile veće, bolje provjetrene, imale su animatore i boravak nije bio vremenski ograničen, pa bi klinci ostajali na rođendanu satima. Danas je za proslavu dječjeg rođendana u igraonici potrebno i do 1.000 KM – rekla je ona.

Psiholozi smatraju da megalomanskim proslavama dječjih rođendana roditelji više dokazuju i ostvaruju sebe i svoje neostvarene snove nego li je to samoj djeci zaista neko veliko veselje.

Nastavi čitati

Aktuelno