Connect with us

Svijet

EU od članica ZAHTIJEVA! Minimalna PUTARINA 0,359 € po litri BENZINA

Evropska unija zahtijeva od država članica da uvedu minimalnu putarinu od 0,359 evra po litri na benzin, izvještava taxfoundation.org.

Tržište dizelskih vozila u EU stalno opada, ali ona i dalje čine gotovo 10 odsto registracija novih automobila. Neki evropski potrošači se suočavaju s naknadama na dizel umjesto na benzin.

Minimalna putarinu koju zahtijeva EU nešto je niža za dizel i iznosi 0,330 evra po litri. Samo se Malta pridržava minimalnog poreza na benzin, dok sve ostale zemlje EU nameću više naknade. S minimalnim porezom od 0,359 evra po litri, Malta ima najniži porez na benzin, a slijede je Bugarska s 0,363 evra po litri i Mađarska s 0,399 evra po litri. Nizozemska ima najviši porez na benzin u EU, koji iznosi 0,789 evra po litri, a slijede je Italija s 0,713 evra po litri i Danska s 0,711 evra po litri, prema AERS-u.

Poređenja minimalna putarina na benzin u EU od 1,60 USD po galonu viša je od najvišeg poreza na benzin u SAD-u, koji u Kaliforniji iznosi otprilike 1,255 USD po galonu (kombinovajući savezne i državne poreze, uključujući i naknadu za okolinu). Sve države članice EU takođe naplaćuju dodatni porez na dodanu vrijednost (PDV) na prodaju benzina i dizelskog goriva, prenosi SEEbiz.

Putarine se naplaćuju prije primjene PDV-a. Zajedno, ovi porezi stvaraju relativno veliko opterećenje za potrošače i evropsku privredu. Porezi na benzin i dizel i dalje su istaknuta politička pitanja širom Evrope. Dok EU provodi sveobuhvatne promjene za svoju zelenu tranziciju kako bi do 2050. postala klimatski neutralna, porezi na gorivo vjerojatno će ostati ključni aspekt rasprava o politici.

Svijet

TRAMP SPREMA PLAN KOJI MIJENJA SUDBINU SVIJETA: Razgovara sa Putinom i Đinpingom, tvrdi da je SVE TO SRAMOTA

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je iznenadne pregovore sa rukovodstvima u Moskvi i Pekingu o globalnoj denuklearizaciji. Kako prenosi novinska agencija Rojters, pozivajući se na Trampov intervju za televiziju „Njuzmaks“, Vašington sa dvije velesile pregovara o razoružanju najvećih svjetskih nuklearnih arsenala.

Sve ovo je sramota, jer bih veoma pozdravio denuklearizaciju, ako je to moguće. Ali mi već razgovaramo sa Rusijom o tome, a takođe razgovaramo i sa Kinom o denuklearizaciji – izjavio je predsjednik SAD, a prenosi Rojters.

Osim toga, „Njuzmaks“ je potvrdio da je Tramp o ovoj temi već direktno razgovarao sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom.

Tramp je takođe upozorio na ubrzano širenje kineskog arsenala i prognozirao da bi Kina mogla da se izjednači sa SAD na nuklearnom planu u narednih pet godina.

Sporazum je istekao: Svijet bez ograničenja za najopasnije oružje

Ove izjave dolaze u trenutku velike geopolitičke nesigurnosti. Početkom godine konačno je istekao sporazum Novi START, potpisan 2010. godine, o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja, nakon što je isteklo petogodišnje produženje koje su dogovorili bivši predsjednik Džo Bajden i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Bez novog sporazuma koji bi ga naslijedio, trenutno ne postoje obavezujuća ograničenja za strateške nuklearne arsenale SAD i Rusije.

Ko ima najviše atomskih bojevih glava?

Prema najnovijim podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Rusija raspolaže sa najviše uskladištenih nuklearnih bojevih glava – ukupno 5.420.

Slijede je SAD sa 5.042, dok Kina, koja se ubrzano naoružava, trenutno ima 620 nuklearnih bojevih glava

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA U HAOSU: Ministar podnio ostavku, predsjednik rekao ne (VIDEO)

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez ponudio je ostavku nakon nasilnih protesta koji su potresli Francusku, ali je predsjednik Emanuel Makron odbio da je prihvati, uprkos ozbiljnim propustima policije i obavještajnih službi, saopštila je Jelisejska palata.

Predsjednik je, međutim, ukazao na „propuste u predviđanju i obavještajnim podacima“ koji su doveli do nasilja na protestima 17. oktobra i zatražio od policije „nove metode djelovanja“ protiv izgrednika, dva dana nakon nasilja 17. oktobra koje je potreslo zemlju, prenosi BFM.

Pod pritiskom nakon nasilja na marginama protesta 17. oktobra, Makron je u nedjelju primio ostavku Lorana Nunjeza, ali je odlučio da ga zadrži na funkciji ministra unutrašnjih poslova, navodeći kao razlog „potrebu za kontinuiranom komandom nad sprovođenjem zakona u trenutnom kontekstu“, prenosi Tanjug.

U nedjelju uveče, šef države se obratio naciji, potvrđujući da će „oni koji su pokušali da sruše Republiku biti pozvani na odgovornost“.

„Svi osjećamo bijes, sramotu“, nastavio je Emanuel Makron, koji se takođe suočava sa žestokom vatrom opozicije šest mjeseci prije predsjedničkih izbora.

Pariz kao “ratna zona”
Novi sukobi izbili su kasno u nedjelju u Parizu, na Trgu Republike, epicentru protesta u prestonici.

Mediji i vlasti su izvijestili o pljačkama i daljim pokušajima pljačke od strane manjih grupa pojedinaca u Parizu, Lionu i Marseju između nedjelje uveče i ponedjeljka ujutru.

U prestonici je policija prijavila ukupno 92 hapšenja do ponoći.

Kao odgovor na šok izazvan nasiljem, premijer Sebastijan Lekorni trebalo bi da održi međuministarski krizni sastanak u 10.00 časova, fokusirajući se na tri oblasti – ekonomiju i trgovinu, osiguranje i sudske postupke, prema saopštenju kabineta premijera.

Predsjednik Makron je, takođe, zadužio premijera da okupi političke stranke, sindikate, lokalne vlasti i poslanike.

Od 9 časova pa nadalje, u Bersiju se očekuju i trgovci, distributeri, hotelijeri i ugostitelji, kao i banke i osiguravajuća društva kako bi procijenili obim materijalne štete.

Šteta više miliona evra
U subotu je oko 1.500 preduzeća bilo meta napada, prema podacima Federacije trgovine i distribucije (FCD), koja procjenjuje štetu na „nekoliko stotina miliona evra“.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez, čiju je ostavku zahtijevala ljevica, očekuje se u Marseju, gradu teško pogođenom nasiljem, gdje su vlasti u subotu izbrojale do 30.000 pljačkaša, navodi BFM.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL S TRAMPOVIM PAMETNIM TELEFONOM: Procurili podaci hiljada korisnika

Nova hakerska grupa pod nazivom BYOD saopštila je da je provalila u sistem mobilne mreže Trump Mobile i na dark vebu objavila lične podatke više od 3.600 korisnika.

Riječ je o novom udarcu za brend iza kojeg stoji bivši američki predsjednik i njegovu franšizu koja promoviše pozlaćeni pametni telefon T1. Prve provjere pokazuju da baza koja je procurila uključuje imena, adrese, brojeve telefona, imejl adrese i detalje o narudžbinama, čiju su tačnost potvrdili i sami oštećeni korisnici.

Kako su hakeri došli do podataka korisnika Trump Mobile mreže?
Prema navodima bezbjednosnih stručnjaka, BYOD je upao u sistem tako što je preuzeo nalog jednog od zaposlenih u kompaniji Liberty Mobile, operateru koji tehnički vodi ovu uslugu na Floridi.

Hakeri su iskoristili taj pristup da upadnu u izložene poddomene servisa, pri čemu tvrde da i dalje imaju aktivan pristup kontrolnoj tabli i da kompanija uopšte nije koristila dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) radi zaštite naloga.

Kako je kompanija reagovala na hakerski napad?
Posebno zabrinjava način na koji je kompanija reagovala na incident.

Prema tvrdnjama hakerske grupe, iz Trump Mobile-a su na bezbjednosni propust odgovorili kratkim saopštenjem da “nemaju tim koji bi se bavio time”, dok su napadače jednostavno proglasili “teroristima”.

Zvanična uprava kompanije i Liberty Mobile zasad odbijaju da odgovore na upite medija, što neodoljivo podsjeća na sličan incident iz maja, kada su nedjeljama vijećali da li uopšte da obavijeste korisnike o kompromitovanju podataka.

Da li su podaci korisnika završili kod više hakerskih grupa?
Da stvar bude zamršenija, sumnja se da BYOD nije jedina grupa koja posjeduje ove podatke.

Druga hakerska grupa, EndZone, još ranije je tvrdila da je došla do baze od oko 4.000 korisnika istog servisa, pa analitičari vjeruju da je riječ o istom prvobitnom kompromitovanju sistema, čiji se podaci sada preprodaju i dijele u sajber-podzemlju.

Koji su rizici za korisnike čiji su podaci procurili?
Za same korisnike postoji bar jedna dobra vijest: među objavljenim podacima nema brojeva platnih kartica, pa direktna finansijska krađa nije primarni rizik.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da su objavljeno ime, adresa i istorija kupovine sasvim dovoljni da sajber-kriminalci započnu izuzetno uvjerljive fišing (phishing) napade, predstavljajući se kao kurirske službe ili sama mobilna mreža.

Nastavi čitati

Aktuelno