Connect with us

Društvo

Zašto slavimo 1. maj?

Širom svijeta nizom javnih skupova danas će biti obilježen Međunarodni praznik rada – Prvi maj, kao opšta manifestacija solidarnosti radnika u borbi protiv svih vidova nepravde i eksploatacije i za poboljšanje radnih uslova.

U Srpskoj i regionu 1. maja tradicionalno se u zoru izlazi na prvomajski uranak u prirodu, a sindikati organizuju proteste. Širom svijeta organizuju se i parade. Međunarodni praznik rada je kod nas državni praznik, a neradni su 1. i 2. maj.

Ovaj datum svojevrsni je simbol vizije i borbe za bolji položaj rada i uopšte pravedniji svijet, ali i manifestacija podsjećanja na žrtve u toj borbi.

Međunarodni praznik rada obilježava se tog dana u znak sjećanja na 1. maj 1886. godine, kada je u Čikagu više desetina hiljada radnika demonstriralo ulicama, zahtjevajući povoljnije uslove rada, bolji položaj radnika, između ostalog i dosljednu primenu osmočasovnog radnog vremena.

Bili su to tada gotovo revolucionarni zahtjevi i uslijedila je oštra reakcija poslodavaca i vlasti.

Tog dana u Čikagu, 1886. godine, oko 40.000 radnika stupilo je u generalni štrajk, zahtjevajući bolje uslove rada, izražene u paroli “tri osmice” – po osam sati rada, odmora i slobodnog vremena. Organizatori su prethodno predočili realne probleme i ispostavili neposredne zahtjeve poslodavcima.

Protest na koji je odgovoreno represijom i brutalnom reakcijom vlasti i poslodavaca, a što je dovelo do niza žrtava, prihvaćen je kao simbol borbe za prava rada i obespravljenih uopšte.

Te 1886, u Čikagu, protesti su započeli 1. maja, a do najoštrijih sukoba s policijom došlo je narednih dana, posebno 4. i 5. maja, kada su se sukobi proširili i van Čikaga.

Policija je intervencijom nastojala da razbije protestne skupove i dovede do podjele demonstranata, što se završilo ozbiljnim sukobima u kojima je bilo žrtava među štrajkačima, ali i među pripadnicima policije.

U sukobima s policijom ubijeno je tada najmanje šest i ranjeno oko 50 radnika, a veliki broj je uhapšen. Više radničkih vođa osuđeno je kasnije na smrt, a trojica na robiju.

U znak sjećanja na velike manifestacije obespravljenih, i njihovu odlučnu borbu, s nizom žrtava, na Osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine, održanom o 100. godišnjici pada Bastilje, 14. jula, odlučeno je da se 1. maj nadalje širom svieta obeležava kao međunarodni praznik rada sa masovnim skupovima, demonstracijama i prigodnim manifestacijama, u znak sjećanja i opomene.

Na Drugom kongresu 1891. godine 1. maj je i formalno proglašen za Međunarodni praznik rada. Trebalo je da to bude opšta manifestacija solidarnosti radnika u borbi protiv svih vidova nepravde i eksploatacije.

Postupno, kako su sindikalni i radnički pokreti jačali, tokom posljednjih godina 19. vijeka i prvih decenija 20. vijeka, 1. maj je sve masovnije prihvatan i obilježavan, vrlo često i širokim protestnim manifestacijama.

Posljednjih decenija, usljed sve upadljivije raslojenosti i urušavanja prava radnika, prvomajski protesti širom svijeta ponovo dobijaju vidove oštrijih protestnih okupljanja.U znak sećanja na dan kada su radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za osmočasovno radno vreme, obeležava se Međunarodni praznik rada – Prvi maj.

(Glas Srpske)

 

Društvo

U NAREDNA TRI DANA NESTABILNO! Hladno vrijeme, a kišobran obavezno nosite

U Republici Srpskoj će i u naredna tri dana biti hladno vrijeme, povremeno sa kišom, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda Srpske.
Sutra će biti oblačno i hladnije uz ponegdje slabe padavine na istoku i sjeveru, a u ostalim predjelima suvo. Tokom dana biće pretežno suvo uz djelimično razvedravanje i sunčane periode.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od jedan do šest, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 10 do 16, u višim predjelima od pet stepeni Celzijusovih.

U utorak, 23. aprila, u prvom dijelu dana biće suvo uz sunčane periode i malo toplije. Poslije podne očekuje se kiša povremeno i pljuskovi na jugu i zapadu, a u noći na srijedu, 24. april, padavine će zahvatiti većinu predjela.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od dva do šest, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 10 na zapadu do 18 na istoku, u višim predjelima od pet stepeni Celzijusovih.

U srijedu će biti oblačno i hladnije sa kišom, ponegdje i uz jače pljuskove sa grmljavinom. Na istoku će biti malo toplije uz slabije padavine.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od dva do osam, a maksimalna od osam na zapadu do 16 na istoku, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI NAGLO ZAHLAĐENJE i snijeg negativno uticati na pčelarstvo?

Posljednje padavine i naglo zahlađenje negativno utiču na pčelarstvo i sigurno će smanjiti ovogodišnje medobranje.

Pčelar iz Poveliča kod Srpca Željko Ignjatić kaže da ne pamti da je bagrem ikada ovako rano počeo da cvjeta. Visoke dnevne temperature proteklih dana pojačale su unos polena, i do tri kilograma dnevno.

Međutim, naglo zahlađenje i pored odličnog početka sezone, ipak donosi neizvjesnost.

– Što znači da će one to što su donijele da pokupe, odnosno da pojedu, da bi se prehranile tako da mi sa sigurnošću ne možemo reći da je ova godina krenula dobro i da će biti dobra, loša ili srednja dok ne podvučemo crtu na kraju sezone – naveo je Ignjatić.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

OVO SU neobični VASKRŠNJI OBIČAJI širom svijeta

Kod brojnih naroda ostalo je mnogo čudnih običaja za najradosniji hrišćanski praznik.

Kada kod nas spomenete Vaskrs, gotovo svakome će prve asocijacije biti porodično okupljanje, farbanje jaja, bogata trpeza, vaskršnje korpice i dekoracija i sl. Ali, mnogi narodi širom svijeta, praktikuju mnogo čudne običaje kada je u pitanju najradosniji hrišćanski praznik.

Francuzi se okupljaju na glavnom trgu u svom gradu i prave džinovski omlet od po nekoliko hiljada jaja! Najčešće se upotrijebi preko 4 hiljade jaja, a veliki broj ljudi se hrani ovim omletom.

U Finskoj na Vaskrs običaj je da se odrasli međusobno šibaju po leđima brezovim grančicama, a djeca svom snagom i svim sredstvima prave buku na ulicama kako bi najavila kraj posta.

Kod Holanđana postoji čudna tradicija da se dječacima simbolično “ispraši tur”, odnosno dobiju batine, jer se smatra da se tako iz njih “istjeruje” đavo. Ovaj običaj postoji i kod Škota, pa se kod njih ustalila i izreka “istučen kao za Vaskrs”.

Grci sa Krfa, moglo bi se reći, imaju jedan od najčudnijih običaja: naime, oni na Vaskrs bacaju lonce kroz prozor.

U Bugarskoj tradicija nalaže da najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom prinese licu svakom djetetu u porodici, za zdravlje i sreću, a vjernici poslije liturgije lupaju šarena jaja o zid crkve.

Iako je zeka najpopularniji i najčešći simbom uskršnjim praznika, u Australiji je to – kengur! Tamošnji vjernici tada odlaze na obližnji potok ili rijeku da zahvate malo vode, koju čuvaju do vjenčanja, kad će se njom međusobno poprskati za sreću u braku.

U Norveškoj postoji, možda, najbizarnija tradicija: naime, na dan Vaskrsa kod nje se održao običaj rješavanja ubistava! Na njihovoj televiziji se na Veliku subotu emituju kriminalistički i detektivski filmovi, a časopisi objavljuju priče o misterioznim i neriješenim ubistvima.

U Americi ustalila se zanimljiva tradicija:”lov” na farbana jaja. Ukućani tada sakrivaju jaja u kući ili dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći uskršnji zeka tu ostavio zajedno sa slatkišima i drugim poklonima.

U dalekoj Polineziji se za Vaskrs krste školjke! Razlog zašto se praktikuje ovo jeste taj što se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. One se nakon utvrđenog obreda vraćaju u more.

Nastavi čitati

Aktuelno