Connect with us

Zdravlje

Šta je najvažnije raditi tokom ”vrelih” dana

Ekstremno visoke spoljašnje temperature na nekoliko načina mogu izazvati probleme sa zdravljem, čak dovesti i do smrti, a najčešći problem je dehidratacija, upozoravaju stručnjaci.

Prema riječima kardiologa, visoke temperature najviše problema mogu donijeti upravo kardiovaskularnim pacijentima.

– Ako ne pijete dovoljno vode da biste nadoknadili tečnost koju izgubite putem znojenja i mokrenja, krv postaje gušća, što je čini podložnijom stvaranju ugrušaka, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara. To znači da srce mora jače da pumpa kako bi osiguralo dovoljno kiseonika drugim organima i tkivima, stavljajući ga pod dodatni napor – objašnjavaju kardiolozi u uputstvima “Kako obezbijediti optimalno funkcionisanje organizma tokom vrelih ljetnih dana”.

Stručnjaci ukazuju na važno pravilo da se češće uzimaju manje količine tečnosti, jer, kako se dodaje, velika količina vode koju čovjek popije odjedanput neće pomoći da se organizam hidrira i rashladi.

Navode da izloženost visokim temperaturama ima širok spektar efekata na tijelo, često pojačavajući postojeće zdravstvene probleme, a da su starije osobe i one sa hroničnim stanjima pod posebno visokim rizikom.

Takođe, kako naglašavaju, bebe i mala djeca su osjetljiviji u odnosu na odrasle, jer se djeca manje znoje, što im otežava da se rashlade, a zbog velike površine u odnosu na zapreminu tijela, njihovo tijelo se brže zagrijava.

Dodaje se da na visokim temperaturama i sportisti mogu biti u opasnosti ukoliko se previše fizički naprežu i ne održavaju hidriranost organizma.

– Kao odgovor na visoke temperature, tijelo ima nekoliko mehanizama za hlađenje. Kako se koža zagrijava i temperatura krvi raste. Ovu promjenu detektuje dio mozga koji se naziva hipotalamus, koji prima signale od receptora za temperaturu u koži. On reaguje tako što naređuje malim krvnim sudovima u koži da se šire, dovodeći više krvi na površinu tijela i omogućavajući da se toplota otpusti. Takođe pokreće znojenje, što omogućava da se dio viška tjelesne toplote rasprši kada znoj isparava, čime se osoba hladi – objašnjava kardiolog Goran Popović.

On upozorava na to da prekomjerno znojenje takođe mijenja ravnotežu elektrolita u tjelesnim tečnostima, što može uticati na funkciju nerava i mišića.

– U ekstremnim slučajevima, to može rezultirati napadima, poteškoćama u disanju ili grčevima srčanog mišića, što može biti fatalno – ističe dr Popović.

Usljed visokih temperatura može doći do toplotnog udara ili sunčanice, a neki od simptoma su: iscrpljenost, grčevi u mišićima, oticanje, gubitak svijesti, obilno znojenje, vrtoglavica, osjećaj slabosti, smanjen ili ubrzan puls, mučnina i povraćanje.

Ukoliko građani osjete jedan ili više simptoma, Popović preporučuje da odmah potraže hitnu ljekarsku pomoć.

Popović napominje i da je važno da se osoba odmah skloni na mjesto sa nižom temperaturom, kao i da se tijelo prekrije hladnim i vlažnim tkaninama kako bi se brže rashladilo.

– Ukoliko je osoba pri svijesti neophodno joj je davati male gutljaje vode dok simptomi ne počnu da se smanjuju. Kako biste najbolje izbegli poremećaje u funkcionisanju organizma do kojih dovodi toplota, najvažnije je održavati dobro hidriranje i ne oslanjati se samo na žeđ kao vodič za količinu tečnosti koju treba unositi – ukazuje Popović.

BLportal_IX

Zdravlje

TROVANJE ŽIVOM I DALJE IZAZIVA ZABRINUTOST: Evo kako da je uklonite iz tunjevine

Živa je jedna od deset hemikalija koje izazivaju zabrinutost po javno zdravlje, jer može da ošteti rad mozga i bubrega, a povezana je i sa pojedinim vrstama raka.

Sada su naučnici otkrili jednostavan metod za smanjenje nivoa žive u tunjevini za čak 30 odsto.

Prednosti unosa ribe u ishranu su dobro poznate (na primjer, u mediteranskoj ishrani), ali trovanje živom i dalje izaziva zabrinutost. O alarmantnim nivoima žive u konzerviranoj tunjevini koji su otkriveni širom Evrope, svjedoče i nedavna ispitivanja.

Živa je toksičan metal i jak neurotoksin, koji može negativno da utiče na funkciju nervnih ćelija. Izloženost ovom metalu može da ošteti rad bubrega, mozga, a povezana je i sa većim rizikom od bolesti srca i raka.

Rastvor cisteina može da smanji nivo žive u tunjevini
Istraživači tim sa Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka i Tehnološkog univerziteta Čalmers u Getemburgu, eksperimentisao je sa dodavanjem amino kiseline – cisteina u konzervisanu tunjevinu – jednu od vrsta koje mogu da sadrže najviše žive.

Kada se tunjevina potopi u vodu koja sadrži cistein, rastvor cisteina može da ukloni između 25 do 35 odsto žive iz ribe, prema laboratorijskim ispitivanjima. Što je više ribljeg mesa bilo u kontaktu sa rastvorom, to je više žive izvađeno putem rastvora.

Cistein je izabran kao potencijalno rješenje zbog načina na koji se živa snažno vezuje za ovu amino kiselinu – što je način na koji živa može da se akumulira u ribama – a na osnovu prethodne studije o uklanjanju žive koju je sproveo isti istraživački tim.

Kako bi nova metoda mogla da se koristi?
U studiji nije bilo primijetnih promjena u izgledu ili mirisu uzoraka ribe tretiranih cisteinom, a uklanjanje žive je nastavljeno do dvije sedmice. Takođe, nisu bili potrebni dodatni aditivi da bi rastvor djelovao.

“Primjena naših rezultata mogla bi da povećati sigurnosnu marginu za potrošnju ribe. Ne bi bili potrebni nikakvi dodatni proizvodni koraci ako bi se ovakav metod industrijski koristio”, kaže hemičar Femislav Strahovski sa Tehnološkog univerziteta Čalmers.

Kako živa utiče na zdravlje ljudi?
Izloženost ljudi metil-živi može da dovede do oštećenja bubrega, vezivnog tkiva i nerava. Konzumacija žive može da izazove neurološke i poremećaje ponašanja kod ljudi.

Takođe, živa može da izazove probleme sa vidom, a posebno zabrinjava to što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Trudnice i djeca u najvećem riziku

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstava živu među deset hemikalija koje izazivaju zabrinutost po javno zdravlje, i to je, kako kažu iz SZO, supstanca koja se generacijama ispušta u eko sistem, izazivajući veoma teške posljedice po zdravlje.

Prema SZO, trudnice i djeca su posebno osjetljivi na visoke nivoe metil žive.

U veoma visokim dozama, studije su otkrile da su neki oblici žive pokrenuli razvoj nekoliko vrsta tumora kod pacova i miševa.

Istraživanja o uticaju žive na razvoj raka kod ljudi su, za sad, ograničena.

Alternativni pristupi u uklanjanju žive iz tunjevine
U većini slučajeva, zdravstvene koristi od konzumiranja ribe nadmašuju potencijalne zdravstvene rizike. Stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da se konzumiranjem tunjevine unese značajan nivo žive koji bi predstavljao opasnost po zdravlje, iako se preporučuje da trudnice i mala djeca ograničeno unose konzerviranu tunjevinu.

U svakom slučaju, pronalaženje načina da se smanji nivo žive u ribi svakako bi smanjio potencijalne zdravstvene rizike.

Biće potrebno dalje istraživanje da se novootkivena metoda za smanjenje nivoa žive u tunjevini pretvori u praktičnu opciju za skladištenje ribe, ali rani znaci obećavaju, a istraživački tim smatra da bi se navedene metode mogle da se poboljšaju u budućnosti.

“Naša studija pokazuje da postoje alternativni pristupi rješavanju kontaminacije živom u tunjevini, a ne samo ograničavanje potrošnje. Naš cilj je da poboljšamo bezbjednost hrane i doprinesemo poboljšanju zdravlja ljudi, kao i da bolje iskoristimo hranu koja je trenutno pod određenim ograničenjima”, kaže naučnik Mehdi Abdolah sa Tehnološkog univerziteta Čalmers, prenosi b92.

Nastavi čitati

Zdravlje

VJEROVALI ILI NE! Paracetamol može da izazove bizarne promjene ličnosti

Američki naučnici su otkrili da paracetamol, lijek koji se najčešće koristi protiv bolova u cijelom svijetu, ima neočekivane nuspojave, kao što su bizarne promjene ličnosti, odnosno smanjenje straha i sklonost ka rizičnim aktivnostima.

Stručnjaci su otkrili da paracetamol, koji se u Sjedinjenim Američkim Državama prodaje pod nazivom tilenol, izaziva rizično ponašanje kod nekih ljudi, prenio je Dejli mejl.

Paracetamol, koji se izdaje bez recepta, redovno koriste milioni Britanaca svake godine, a naučnici sada upozoravaju da taj lijek može da izazove bizarne promjene ličnosti, kao što je predstavljanje tuđeg rada za svoj ili vožnja automobila bez vezivanja pojasa ili čak sklonost ka veoma rizičnim ponašanjima, kao što su visokorizični seksualni susreti, opasna vožnja, upotreba droga i alkohola i krađe u prodavnicama.
Neurolog sa Univerziteta Ohajo u SAD Boldvin Vej, koji je autor studije, rekao je da izgleda da acetaminofen, koji je ključni sastavni dio paracetamola, utiče na to da ljudi osjećaju neustrašivijim kada razmišljaju o rizičnim aktivnostima.

Britanska zdravstvena služba insistira da je paracetamol bezbjedan za ogromnu većinu pacijenata pod uslovom da se uzima u ispravnoj dozi, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Zdravlje

STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.

Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.

Kako stres utiče na srce

Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.

Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.

Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno