U školske klupe od septembra širom Republike Srpske trebalo bi sjesti 9.960 srednjoškolaca ukoliko se u potpunosti ispuni plan upisa za školsku 2025/26. godinu, što je u odnosu na godinu ranije manje za više od 200 učenika.

Naime, prema planu upisa koji je objavljen na sajtu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, budućim maturantima se najviše nada Tehnička škola u Banjaluci, koja je predvidjela upis 408 budućih srednjoškolaca.

Više od 200 novih učenika moglo bi sjesti u klupe banjalučke Gimnazije, Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” u Banjaluci, kao i banjalučke Tehnološke škole.

Takođe, i u Centru srednjih škola “Ivo Andrić” iz Prnjavora, Poljoprivrednoj i medicinskoj školi Bijeljina, kao i u bijeljinskoj Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin” nadaju se da će u ove ustanove zakoračiti više od 200 učenika.

Prema planu upisa, kroz školska vrata u septembru bi trebalo da uđe više od 200 novih učenika u SŠC “Petar Kočić” u Zvorniku i Tehnički školski centar Zvornik.

S druge strane, postoje i škole koje će upisati znatno manji broj đaka.

Tako, prema planu upisa, među školama koje će upisati manje od 100 đaka su Gimnazija u Gradišci, kao i Prijedoru, ali i Elektrotehnička, Mašinska i Poljoprivredno-prehrambena škola u Prijedoru.

Takođe, među tim školama su i Srednja škola Čelinac, Srednjoškolski centar u Mrkonjić Gradu, kao i Srednjoškolski centar “Petar Kočić” Šipovo.

Manje od 50 đaka, između ostalih, sješće u klupe Srednjoškolskog centra u Kostajnici, Gimnazije “Petar Kočić” u Novom Gradu, Srednjoškolskog centra “Jovan Dučić” Kneževo, Gimnazije u Mrkonjić Gradu, ali i u srednjim školama u Ribniku, Vukosavlju, Rudom i Čajniču.

Tehnička škola u Banjaluci po broju učenika je najveća srednja škola u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a kako ističe Vladimir Kuvalja, direktor ove obrazovne ustanove, i ove godine očekuju veliki broj učenika na upisu, a kao najbolju reklamu smatra svoje učenike koji predstavljaju školu u najboljem svjetlu.

– Očekujem da ćemo i ove godine upisati veliki broj učenika. Da li će to biti 408 ili ne, očekujem da će to opet biti najveći broj učenika u Republici Srpskoj. Mi radimo promociju tokom cijele godine organizujući razne događaje, djecu šaljemo na razna takmičenja iz oblasti mašinstva, saobraćaja, sporta, srpskog jezika… – rekao je Kuvalja.

Pod krovom ove škole od naredne školske godine biće uveden i novi smjer – avio-tehničar za vazduhoplov i motor, a na zahtjev Helikopterskog servisa RS i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Osim toga, od septembra će se školovati i novi kadar u Tehnološkoj školi u Banjaluci, a to je forenzički tehničar, a za koji su pozitivna mišljenja dali i Zavod za forenziku RS i Tehnološki fakultet.

Promociju škola i smjerova počele su i srednje škole dobojske regije, što je u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdila i Tijana Vasiljević Stokić, direktorica dobojske Gimnazije “Jovan Dučić” i predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj.

– Gimnazija je od samog početka nastave, odnosno od septembra, počela promotivne aktivnosti. Mi uveliko radimo na promociji škole i smjerova koji se ovdje školuju. Što se tiče ostalih srednjih škola regije Doboj, u skladu sa Prijedlogom plana upisa koje je nama Ministarstvo odobrilo, tako i rade promociju – rekla je ona, dodajući da se svi nadaju da će popuniti planirana mjesta, ali da će jun pokazati stvarno stanje.

Velikom broju zainteresovanih nadaju se u trebinjskom Centru srednjih škola, a kako za “Nezavisne novine” ističe Nedeljka Ilijić, direktorica ove škole, oni imaju i veći broj zainteresovanih učenika za upis nego što je planirano.

– Ja ne sumnjam da neće biti ostvaren plan upisa, čak može biti veći broj učenika, možda i proširenja odjeljenja – kaže ona.

Strani državljani, među kojima je najviše onih iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, za samo tri mjeseca ove godine u Bosni i Hercegovini kupili su robu vrijednu više od 22 miliona maraka, te su za nju zatražili povrat PDV-a u iznosu od 3,2 miliona KM.

Da šoping u BiH postaje sve draži komšijama, ali i drugim stranim državljanima, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a poredeći prvo tromjesečje ove godine sa istim periodom lani, kada su stranci potrošili skoro 19 miliona i zatražili 2,7 miliona KM povrata PDV-a, to se jasno i vidi.

– Najčešće se radi o robi široke potrošnje: osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima, koju stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja, te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a – ističu iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da nije ograničeno koliko će puta u pograničnim mjestima kupci ući u BiH, kupovati i vraćati PDV.

– Ono što smo mi primijetili, to je najviše izraženo u Kostajnici, gdje ih samo most dijeli, kao i u Brodu, gdje se veoma mnogo kupuje. Na taj način ostavljaju nam određeni novac, a neki dio i vrate – kaže Marićeva.

Ona ističe da naši građani, kada kupuju van zemlje, nemaju naviku vraćati PDV.

– Mi imamo taj problem. Naši građani se plaše da prijave na granici robu na koju mogu izvršiti povrat. Tako da je to do nas. Nije problem što su građani Srbije i Hrvatske mnogo svjesniji nego mi – navodi ona dodajući da i građani BiH kupuju u susjednim zemljama, ali da obično ne koriste benefit povrata PDV-a.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe da se iz godine u godinu tržište sve više globalizuje te da kupcima granice sve manje predstavljaju barijeru prilikom kupovine.

– Ono što je primjetno jeste činjenica da se pojedine države specijalizuju za proizvodnju i prodaju određenih proizvoda, ali i usljed različitih okolnosti pojedini proizvodi su znatno jeftiniji u drugim državama nego u vlastitoj. BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora su uvijek bile naslonjene jedna na drugu u ekonomskom smislu, a posebno u zadnjih nekoliko godina globalni poremećaji na tržištu, nejednaka inflacija i različito uređeni porezni i trgovački sistemi doveli su do velikih razlika u cijenama na policama ili benzinskim pumpama ovih zemalja. Upravo ovo je i rezultiralo da se za pojedine proizvode ide u kupovinu u druge zemlje i da je rast povrata PDV-a sve veći. Vjerujem da će u narednom periodu i dalje rasti, posebno u graničnim područjima – kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH ističu da pravo na povrat PDV-a imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.

– Ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine. Važno je napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića te duvan i duvanske prerađevine – kažu oni za “Nezavisne novine”.

Kako objašnjavaju, postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat, a zahtjev se podnosi na klasičnom obrascu “PDV-SL-2” ili na obrascu posrednika za povrat PDV-a u BiH, a to je obrazac kompanije “U Shop Tax Free”.

– Ove obrasce popunjava i ovjerava trgovac u BiH na zahtjev kupca-stranog državljanina u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju trgovac daje kupcu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Kupac strani državljanin, koji ostvaruje pravo na povrat poreza na dodatu vrijednost, obavezan je pri napuštanju carinskog područja BiH, dati carinskoj službi na uvid kupljena dobra, originalne račune i popunjen i ovjeren obrazac za povrat PDV-a – navode oni.

U posljednjih 20 godina, od kako “Mozaik prijateljstva” pomaže najugroženijim sugrađanima, situacija u Banjaluci nije nikad bila gora, a redovi pred javnom kuhinjom duži.

Izjavio je to za Srpskainfo Miroslav Subašić, osnivač ove humanitarne organizacije, koja u svom sastavu ima javnu kuhinju, javno kupatilo i dnevni centar za straije ljude.

On je potvrdio da se svakog dana u javnoj kuhinji “Obrok ljubavi” podijeli po 800 porcija gotove hrane, ali da ima i ljudi koji dolaze po pakete namirnica, kako bi kod kuće skuvali obrok, ili po hljeb, ulje i sredstva za higijenu. Neki dolaze da se okupaju u javnom kupatilu, jer tamo gdje žive nemaju uslova za to, a neki da popiju kafu i pojedu sendvič u društvu.

– Oko 2.000 ljudi koristi usluge “Mozaika prijateljstva”. To nisu neki marginalci ili beskućnici, mnogo je više siromašnih penzionera, pa čak i radnika, koji sa svojom platom, usljed ove skupoće i inflacije, jednostavno, ne mogu nahraniti porodicu – kaže Miroslav.

On dodaje da je situacija još gora nakon nedavne poplave, a da nesigurnost raste i usljed nestabilne političke situacije.

– Nećete vjerovati, ali sve to utiče na ljude u ovako teškim vremenima – kaže Subašić.

On dodaje da je, uprkos sve većem broju gladnih i siromašnih, sve manje novca u Mozaik dolazi iz javnih budžeta. Posebno je istakao da bi “Grad Banjaluka mogao pružiti malo više podrške”.

– Srećom i hvala Bogu, imamo mi onu najbitniju podršku, podršku naroda. Srce mi je puno, kad nam roditelji dovedu djecu, koju od malih nogu uče dobročinstvu i solidarnosti, kad neko dijete iz svoje kasice pokloni 5 maraka, kad penzioner ili student pokloni 10 KM. To je pobjeda naroda – kaže Miroslav Subašić.

Dodaje da je ponosan i što se nedavno na proslavi Bajrama u “Mozaiku” za trpezom okupilo 400 Banjalučana različitih vjera i nacija, a naročito je bio dirnut kada su nedavno mladi roditelji poklonili 50 KM koje “Mozaiku” šalje njihova tek rođena beba.

– Ponosan sam i na sve ljude koji donesu obrok, vreću brašna, pečenje koje ostane nakon slave, ili koji volonterski rade u javnoj kuhinji, a i na one koji su spremni da odvoje koju marku od svoje sirotinje da bi to podijelili sa drugima – poručio je Miroslav Subašić.