Connect with us

Društvo

Kraća radna sedmica u Srpskoj samo izuzetak pojedinih firmi

Produženi vikend, više odmora, manje stresa, bolje raspoloženje zaposlenih, a jednaka plata i produktivnost bili su vodič za donošenje odluke o četvorodnevnom radnom vremenu u nekolicini domaćih firmi, ali za većinu radnika u Srpskoj to je i dalje nedostižan san.

Jedna banjalučka marketinška agencija nedavno je najavila da će od jeseni njeni radnici umjesto standardnih pet, raditi četiri dana u sedmici, a za isti iznos plate.

Iz ove agencije saopštili su da i dalje rade svih pet radnih dana u sedmici, jer su zaposleni podijelili slobodne dane na način da jedan dio njih ne radi petkom, a drugi ponedjeljkom.

Ovakav princip rada izazvao je polemiku između predstavnika poslodavaca i radnika, čiji su stavovi i inače oprečni o sličnim temama.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić za “Glas Srpske” kaže da skraćenu radnu sedmicu nije moguće sprovesti u praksi.

– Moguće je da se radi i samo dva dana, ali za pola plate, na šta, naravno, niko ne bi pristao. Radnici rade na sat i što više rade, imaju veću platu. Naravno, ako neko ima manje posla, može se desiti da radi četiri, tri ili dva dana, ali to nije koncept koji je održiv – rekao je Trivić.

Predsjednica Saveza sindikata Srpske Ranka Mišić kaže da su iskustva evropskih zemalja koje su uvele takvo radno vrijeme pozitivna.

– Iskustva pokazuju da je tada produktivnost veća i da su radnici zadovoljniji, te da je to korisno i za poslodavca, koji ima zadovoljnijeg i produktivnijeg radnika, ali i za samog radnika koji ima više vremena da se posveti sebi i porodici – rekla je Mišićeva.

Dodala je da se samim tim smanjuje i stres.

– Trebalo bi o tome razmisliti i napraviti dobru analizu, pa vidjeti šta se dobija, a šta gubi. Kada bih lično odlučivala o tome, sigurno da bih dala glas da se radna sedmica skrati sa pet na četiri radna dana, ali da ne dolazi do smanjenja plata – rekla je Mišićeva. Međutim, podsjeća da je kod nas problematično i uvođenje neradne nedjelje.

– Imamo problem da uvedemo neradnu nedelju za trgovce i otpor poslodavaca je ogroman, a u većini evropskih zemalja je potpuno normalno da se ne radi nedjeljom – kazala je Mišićeva.

Banjalučanka Ana Savić nada se da će i kod nas zaživjeti inicijativa o četvorodnevnoj radnoj sedmici.

– Čak bi mi bilo prihvatljivo da tokom ta četiri dana radim i prekovremeno, ako treba. To bi bio kao neki balans, jer ovako mi se čini da sve vrijeme samo idem na posao, a da ne pričam o obavezama koje ne mogu da uradim tokom radnog vremena. Bilo bi to višestruko korisno za sve – rekla je Savićeva.

Posao od kuće

Saša Trivić kaže da ni rad od kuće, koji je bio naročito aktuelan tokom pandemije virusa korona, nije ispunio očekivanja.

– Firme u kojima zaposleni rade od kuće imaju probleme, jer se radnici ne druže sa drugim ljudima, pa postanu asocijalni. Osim toga, nisu produktivni i nema kreativne saradnje između njih – rekao je Trivić.

Glas Srpske

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno