Connect with us

BiH

ILEGALNA DEPONIJA 60 godina truje cijelo selo (VIDEO)

Stanovnici sela Vrapčići kod Mostara posljednjih 60 godina se bore za zatvaranje deponije “Uborak” koja se proteže na desetine hektara. Od gradskih vlasti i Ministarstva ekologije i turizma Federacije BiH uporno zahtijevaju da se odlagalište smeća zatvori i izmjesti na lokaciju na kojoj neće ugrožavati zdravlje i živote ljudi. Okupljeni oko inicijative “Jer nas se tiče”, stanovnici ovog sela održali su do sada desetine protesta i podnijeli mnogobrojne tužbe i krivične prijave protiv nadležnih, jer spomenuta deponija sa koje se širi neopisiv smrad, smještena 100 metara njihovih kuća, nema ekološku dozvolu od 2019. godine. Posljednje u nizu, krivične prijave podnijete su protiv direktora Mirhada Grebovića, gradonačelnika Marija Kordića, predsjednika Vijeća Salema Marića i više drugih osoba. Za njih tvrde da su kršili propise i prekoračili granice službene dužnosti, kao i da su ne obavljajući svoj posao u smislu zatvaranja nelegalne deponije, radili na štetu građana. Prema riječima mještanina Omera Hujdura, povod je bio nedavni požar na deponiji, drugi od početka godine, i to na dijelu koji je bio zatvoren 15 godina. Kaže da se i dalje uzdaju u Kantonalni sud u Sarajevu pred kojim su tužili resorno ministarstvo zbog ugrožavanja zdravlja i bezbjednosti stanovništva i zagađenja okoline. “Ne možete da zamislite ovaj smrad i šta vjetar raznosi po dvorištima i kućama. Kada je izbio požar neki dan, u sred noći je to bilo, ljudi su spavali, a dim je prekrio selo. Ovo je drugi požar u godinu dana. Planule su gume prvi put, a sada i plastika. Ljudi su se uplašili da bi se mogli pogušiti. Ovdje smrdi i svi smo izloženi pacovima, muvama, smradu, zmijama. Vjetar podiže smeće i nanosi na dvorišta, raznosi se na sve strane“, kaže Hujdur za CAPITAL. On kaže da stanovnici ovog sela neće odustati od svojih zahtjeva i da će ići u nove blokade i proteste da bi odbranili svoje kuće. Mještani su protestovali mnogo puta, a prema njihovim riječima, do sada su dobili preko 100.000 maraka prekršajnih kazni od nadležnih zbog aktivizma za zatvaranje deponije. Prošle godine, grad je najavio da će sanirati deponiju i da će to potrajati više od pet godina. Za ove namjene planiran je kredit od pet miliona evra, ali zbog neslaganja oko rokova i načina, aranžman je otkazan. Deponija “Uborak” pokriva površinu oko 50 hektara, a od prvih kuća udaljena je jedva 100 metara. Sanacijom su planirane još dvije kasete za odlaganje otpada koje bi ovu deponiju još više približile kućama. “Nama je prihvatljiva svaka ideja koja neće ugroziti stanovnike, da bi nama bilo bolje. Samo ono što će svima biti prihvatljivo, nama je u redu“, kaže Hujdur. Iako nema ekološke dozvole, na ovu deponiju smeće se i dalje dovozi, a posljednjih godina je postala preopterećena i često na njoj izbijaju požari. Direktor JP “Deponija” Mirhad Grebović uporan je u tvrdnjama da sa inicijativom “Jer nas se tiče” nema pregovora i da se tu radi o grupi ljudi koji se bave politikom, a ne zaštitom okoline i sela. “To nisu aktivisti, nego članovi partije. Dvojica ljudi koji vode glavnu riječ su bili na listama na izborima. Ne kažem da tu nema nekog problema, ali je stvar u tome da se problemi rješavaju. Sve što im se nudilo, oni su odbili. Deponija je do sada podigla nivo sortiranja, sav otpad koji smrdi mi kompostujemo i dajemo za zelene površine“, kaže Grebović. Priča da je deponija izdvojila otpad koji će ići na spaljivanje i da bi to trebalo uskoro da počne, ali da su i tu ideju odbili aktivisti. Inače, smeće se na ovo odlagalište istresa od šezdesetih godina, a ono je pred rat bilo potpuno zatvoreno. Početkom devedesetih godina deponija je otvorena zbog odlaganja građevinskog otpada, a 2013. godine dobila je i uslovnu ekološku dozvolu. Zbog velike količine smeća, građani su se pobunili. Do kraja 2019. godine nije pronađeno rješenje pa je dozvola istekla, ali to nije spriječilo upravu da otvori još jednu deponiju bez dozvole. Krajem 2020. godine Grad je, umjesto rješavanja problema, uzvratio tužbom protiv udruženja građana tvrdeći da su blokadom nanijeli štetu od oko 700.000 KM. Federalno Ministarstvo ekologije i turizma je u aprilu 2021. godine dalo je Gradu Mostaru rok od tri godine da zatvori ovu deponiju, ali do sada se to nije dogodilo. U federalnom Ministarstvu ekologije i turizma kažu da je pitanje “Uborka” je jedno od prioritetnih problema čijem se rješavanju pristupilo po samom dolasku minisake Nasihe Pozder. “Obavljen je zajednički sastanak sa udruženjem građana “Jer nas se tiče”, gradonačelnikom Mostara, direktorom J.P. Deponija d.o.o, Mostar kao i ekspertima koji su radili na izradi dokumentacije potrebne za upravne postupke. Zaključak je da se rješavanju problema pristupi izradom kratkoročnog i dugoročnog plana. Trenutno je aktuelno pronalaženje kratkoročnog rješenja odnosno mogućnosti odlaganja komunalnog otpada na nekoj od regionalnih deponija”, rekli su u ovom ministarstvu i dodali da je deponija dobila ekološku dozvolu, ali je tužena i čeka se sudska presuda.
Related Topics:

BiH

POSLANICI I DELEGATI na “PUT OKO SVIJETA” potrošili 602.905 KM

Poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH na službena putovanja od 1. decembra 2022. godine do kraja marta ove godine potrošili su 602.905 KM.

Pojedinačno na jedno putovanje najviše je potrošila Rejhana Dervišević, poslanica SDP-a, čiji je put u Njujork poreske obveznike koštao 12.880 KM, od kojih je putem biznis kartice potrošeno 9.929 KM.

Iz odgovora na jedno od postavljenih poslaničkih pitanja vidljivo je da su putovanja poslanika u decembru 2022. godine koštala 7.178 KM, u 2023. godini 284.372 KM, a u 2024. godini 269.302 KM, dok je u prva tri mjeseca ove godine na putovanja potrošeno 42.051 KM.

Osim Derviševićeve, na putovanja koja su koštala preko 10.000 KM odlazili su i Denis Zvizdić (NIP), čije je putovanje u Njujork u februaru 2023. godine koštalo 12.637 KM, zatim Radovan Kovačević (SNSD), koji je putovao u Vankuver u Kanadi, a što je koštalo 11.244 KM, a na istom putovanju bio je i Albin Muslić (SDP), koji je tom prilikom potrošio 11.237 KM, objavile su Nezavisne novine.

Ako je suditi po potrošenom novcu, najaktivniji poslanik je Zvizdić. Njegova putovanja u 2023. godini koštala su 43.177 KM, a u 2024. “svega” 16.560 KM. Zvizdić je u te dvije godine putovao u Njujork, Pariz, Ženevu, Rigu, Marakeš, Brisel, Berlin, Madrid itd. Samo po osnovu dnevnica za službena putovanja Zvizdić je na putovanjima “inkasirao” više od 6.000 KM. Među aktivnijim poslanicima po potrošnji bio je i Saša Magazinović (SDP), koji je u 2023. i 2024. godini potrošio 52.818 KM, a njegove omiljene destinacije bile su Strazbur i Brisel, mada je odlazio i put Rabata u Maroku, zatim u Pariz, Jerevan, Varšavu, Kijev itd.

“Dobar dio poslanika je zaboravio građane koje predstavlja istog časa kada su zatvorena birališta. Zapravo, dio njih je vješto fingirao da će zastupati interese onih koji su ih birali, što nije svakako obilazak egzotičnih destinacija i ‘učenje iz dobrih primjera i primjena najbolje prakse’. Malo ko ima iluziju da se putuje po svijetu zarad koristi državi BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona navodi da većina poslanika radi protiv države i u korist sopstvenih etničkih skupina, te da u suštini rade u interesu partijskih šefova i po njihovom nalogu, jer, kako kaže, da nisu bili dobri partijski vojnici – ne bi ni zasjeli u te fotelje.

Ako se detaljnije pogleda “lista putnika” može se zaključiti da su najviše putovali poslanici stranaka “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke, a očekivano, najskuplja su bila prekookeanska putovanja. Najčešće destinacije poslanika i delegata bile su evropske prijestonice, mada se putovalo i u zemlje Azije, sjeverne Afrike i Amerike.

VIP saloni bh parlament koštali 84.196 KM

Usluge VIP salona po aerodromima širom svijeta koji su uglavnom koristili članovi Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u periodu od kraja 2022. godine zaključno sa martom ove godine koštali su ukupno 84.196 KM.

Tačnije, za usluge VIP salona plaćeno je 17.784 KM, i to se uglavnom odnosi na usluge u zemlji, dok je u evropskim prijestonicama i gradovima ta usluga plaćena 22.240 KM, a značajan iznos novca otišao je i na VIP salone aerodroma u SAD, koji su koštali 13.397 dolara.

Pojedinačno, najviše novca na jednom putovanju, a koja se odnosi na korištenje VIP salona, potrošio je Denis Zvizdić, u to vrijeme predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prilikom putovanja u Ameriku. Za smještaj delegacije BiH na aerodromu potrošeno je 2.436 dolara, dok je najam vozila koštao 2.069 dolara, a na gorivo i parking potrošeno je 1.126 dolara. Ukupno, usluge VIP salona na ovom putovanju početkom marta 2023. godine koštale su 5.631,25 dolara, a fakturu je ispostavio Generalni konzulat u Čikagu. Samo mjesec dana ranije Zvizdić je putovao i u Njujork, a usluge VIP salona koštale su 3.131 dolar.

Odmah iza Zvizdića, pojedinačno, na usluge VIP salona najviše je potrošeno prilikom posjete Nebojše Radmanovića, u to vrijeme predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Abu Dabiju. Za dva dana korištenja VIP salona 14. i 17. aprila 2024. godine BiH je platila 4.634,44 dolara.

Nastavi čitati

BiH

STIGLA POTVRDA IZ VAŠINGTONA: Maskov “Starlink” stiže i u BiH

“Starlink” je spreman za ulazak na tržište BiH kao provajder satelitskog interneta

Ovo je potvrđeno u Vašingtonu na sastanku ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edina Forte s Rebekom Hanter, direktorom “Starlinka” za ulazak na nova tržišta i menadžerom Prakulom Kaporom.

Na sastanku je istaknut obostrani interes za što skorije pružanje “Starlink” usluga, odnosno njihovog satelitskog interneta u BiH, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta u Savjetu ministara.

Takođe, nakon ispunjavanja zakonskih uslova za pružanje usluga u BiH, izražena je spremnost za saradnju u oblastima e-uprave, unapređenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sistema brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.

Sastanak je održan u Vašingtonu, u okviru Proljećnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem Forto učestvuje u ulozi zamjenika guvernera BiH u Svjetskoj banci, navedeno je u saopštenju.

Nastavi čitati

BiH

NATO AVION NADLIJEĆE BIH: Izbjegao Srbiju, ušao preko Mađarske i Hrvatske

Vojni avion koji je jutros poletio iz NATO vojne baze u blizini Konstante (Rumunija), već nekoliko sati provodi nad teritorijom Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci aplikacije Flight Radar 24.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o letjelici Bombardier Challenger 650 Artemis, koja je registrovana na vojnu formaciju ili vladinu službu. Avion je uočljiv na potezu između Mostara i Tuzle, kao i u blizini granice sa Srbijom, gdje je napravio nekoliko kružnih letova.

Zanimljivo je da je avion, na putu iz Rumunije prema BiH, izbjegao vazdušni prostor Srbije, ušavši u BiH preko Mađarske i Hrvatske.

Putanja leta aviona može se pratiti uživo putem ovog linka.

Za sada nema zvaničnih informacija o svrsi ovog leta niti o aktivnostima koje se sprovode iznad BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno