Connect with us

Društvo

MOST NA SAVI KOD GRADIŠKE u funkciji od sljedećeg ljeta

Dio brze ceste na dionici Novi Varoš – granica BiH kod novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške, koji spaja auto-put Banjaluka – Gradiška s autoputom Zagreb – Beograd, trebalo bi da bude završen do ljeta naredne godine.

To znači da će nakon otvaranja dionice putnici iz Banjaluke, umjesto kroz Gradišku preko starog graničnog prelaza, put ka Zagrebu ili Beogradu kod Čatrnje nastaviti direktno postojećim auto-putem iz Banjaluke prema graničnom prelazu i novoizgrađenom mostu. Putnici će onda preći most na Savi, proći kroz granični prelaz na hrvatskoj strani, a onda će se u nastavku puta na petlji kod Novog Varoša uključiti na postojeći put ka Okučanima. Naknadno će, u drugom dijelu projekta, brza cesta biti produžena direktno do auto-puta Zagreb – Beograd.

Prvi dio dionice dug je oko četiri kilometra, a ukupna dionica će biti duga oko sedam kilometara i koštaće oko 70 miliona evra.

Iako je prvobitni rok za završetak radova bio kraj februara 2024. godine, zbog obilnih padavina i neuobičajeno lošeg vremena došlo je do manjeg pomjeranja konačnih rokova, ali investitori u “Hrvatskim cestama” i izvođač preduzeće “Integral inženjering” vjeruju da je najizazovniji period već prošao, s obzirom na to da su radovi “izašli iz zemlje” i većina se odvija visoko na nasipima i stubovima.

Ozren Gverić, voditelj projekta u “Hrvatskim cestama”, koji nas je s Damjanom Kraljem, direktorom Podružnice “Integral inženjeringa” a.d. Zabok i predstavnikom izvođača radova, proveo kroz gradilište i pokazao u kojoj fazi se radovi nalaze, rekao je za “Nezavisne novine” da je zadovoljan dinamikom.

“Ispred ‘Hrvatskih cesta’ mogu pohvaliti dosadašnju vrlo dobru suradnju i koordiniranost svih uključenih. Pohvalio bih izvođača glede angažiranosti i ekipiranosti. Tu mislim na ljudstvo i korištenje resursa na način da bismo cijeli investicijski i građevinski projekt uspješno završili”, naglasio je on.

Gverić je rekao da očekuje da će završetak svih radova na cesti biti do ljeta 2024. godine.

Dionica je izazovna jer se na njoj nalaze čak dva mosta, od kojih je jedan za skoro sto metara duži od izgrađenog mosta preko Save.

Gverić kaže da su trenutno intenzivni radovi na izgradnji mosta Rukavac – Strug.

“Izveden je čitav donji ustroj mosta te su započeli radovi na naguravanju čelične rasponske konstrukcije desnog objekta, mosta Rukavac – Strug. Most je ukupne duljine 169,4 metara. Montažu elemenata rasponske konstrukcije izvodi tvrtka ‘Delta MM Steelix’ iz Siska”, rekao je on.

Dodao je da se u narednom periodu planira izgradnja armiranobetonske konstrukcije cestovne površine.

Na gradilište je, kako je istakao, dopremljena i montirana krletka za čeličnu konstrukciju, a istakao je da će konstrukciju za cestu na mostu izvoditi “Integral” betonom dovezenim iz Klašnica.

Inače, prošle godine veliki problem, osim lošeg vremena, predstavljala je nemogućnost da izvođač koristi novoizgrađeni most na Savi radi lakšeg i bržeg pristupa gradilištu, ali je i taj problem u međuvremenu riješen, i već nekoliko mjeseci “Integralovi” kamioni mogu građevinski materijal dovoziti mnogo brže i jednostavnije.

Što se tiče drugog mosta, koji je dugačak 523 metara, Gverić kaže da je od 16 stubova do sada izgrađeno sedam.

“Započeta je doprema čeličnih rasponskih nosača na gradilište za lijevu stranu mosta iz firme ‘Metaling’ iz Jajca. U Jajce smo dopremili već 61 odsto potrebnog čelika za proizvodnju 3.800 tona čelične konstrukcije, a materijal za čitavu konstrukciju u cijelosti je naručen”, rekao je Gverić.

Kralj je rekao da će puštanje u saobraćaj dionice zavisiti i od dinamike izgradnje graničnog prelaza, koji treba da gradi Ministarstvo finansija Hrvatske.

“‘Integral inženjering’, zajedno s svojim dobavljačima i podizvođačima, nastavlja dobru praksu i dobar rad kojem nas je naučio Slobodan Stanković. Naravno, imamo veliku pomoć i odličnu saradnju s investitorom ‘Hrvatskim cestama'”, rekao je Kralj.

Dodao je da će “Integral” uložiti maksimalni napor da se dionica što prije završi i zahvalio hrvatskim i bh. institucijama što su omogućile korištenje privremenog graničnog prelaza i novog mosta na Savi, u okviru njega, za potrebe ovog projekta.

“Trenutno na gradilištu radi oko 240 radnika, u zavisnosti od potrebe i aktivnosti. Većina radne snage je iz ‘Integral inženjeringa’, osim prevoznika, od kojih je većina iz Brodsko-posavske županije. Tu su i 77 radnika ‘Metalinga’ koji rade na proizvodnji čelične konstrukcije u Jajcu i 23 radnika iz ‘Delte MM Steelix’ na montaži konstrukcije. Uposlili smo i deset odsto lokalne radne snage iz okolnih obližnjih sela. Imamo vrlo dobre odnose s lokalnom zajednicom i općinama Stara Gradiška i Okučani”, rekao nam je on.

Naglasio je da je rast cijena građevinskog materijala i energenata donio povećanje troškova, a da problem predstavljaju i špekulacije na svjetskim građevinskim berzama te manjak radne snage.

“Međutim, svi zajedno iznalazimo rješenja da se radovi odvijaju planiranom dinamikom”, rekao je on.

Nezavisne

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i još toplije vrijeme sa maksimalnom temperaturom vazduha do 29 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama očekuje se magla, a u drugom dijelu dana na zapadu i sjeveru umjerena oblačnost.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od pet do 11, a maksimalna od 22 do 29 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab i promjenljiv, poslije podne i uveče na istoku umjeren do pojačan, istočni.

Nastavi čitati

Društvo

HUMANOST: Budući socijalni radnici volontirali u “Mozaiku prijateljstva”

Studenti Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, smjer socijalni rad, zajedno sa profesorom Nebojšom Macanovićem posjetili su Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” gdje su pomagali u pripremi obroka za mnogobrojne korisnike javne kuhinje.

Cilj im je, kako kažu, da kroz volontiranje uče o humanitarnom radu i empatiji prema onima koji teško žive.

Studentkinja prve godine Irina Kljajčin rekla je da je ovo divno iskustvo, a najviše ju je obradovalo to što je mogla pružiti podršku ljudima čiji rad prati godinama.

– Ovo je jedinstvena prilika da iskažemo svoju humanost, jer udruženje “Mozaik prijateljstva” uz veoma mali budžet pravi ogroman broj obroka na sedmičnom nivou. Moje kolege i ja smo veoma zahvalni profesoru Macanoviću što nas je odveo van fakulteta da vidimo kako funkcionišu prave životne priče – rekla je Irina Kljajčin.

Prema njenim riječima, posjeta “Mozaiku prijateljstva” im je druga aktivnost u okviru nastave.

– Nedavno smo bili u posjeti Dnevnom centru za maloljetne delinkvente. Sve ove posjete povezane su sa našom budućom profesijom, a značajne su zbog toga što se upoznajemo sa radom na terenu – dodala je ona.

Profesor Nebojša Macanović istakao je da su uvijek spremni da podrže rad javne kuhinje, ali i da saslušaju potrebe i probleme korisnika, te da im pomognu koliko mogu.

– Prošle godine smo se sastali na istom mjestu sa korisnicima i radnicima “Mozaika”, jer je ovo veoma plemenit cilj. Moja ideja je da svaki dan pet studenata sa Univerziteta dolazi volontirati u javnoj kuhinji – rekao je Macanović.

Istakao je da u “Mozaiku prijateljstva” rade čarobnjaci koji sa malim budžetom treba da pripreme od 600 do 800 obroka.

– To je zaista nevjerovatna stvar. Siguran sam da će ovo i studentima dobro doći da saznaju neke stvari, ali i da pokažu svoju humanu stranu i empatiju za ove ljude – naveo je Macanović.

Ovaj profesor, ali prvenstveno humanista, je rekao da će pokušati u narednom periodu animirati što više studenata da se uključe i pomognu “Mozaiku”.

Predsjednik UG “Mozaik prijateljstva” Miroslav Subašić istakao je da ga je posjeta mladih ljudi, koji podržavaju njihov rad, veoma obradovala te da se nada da će kod ostalih građana podići svijest o humanosti.

– Profesor Macanović svake godine dovodi nove grupe studenata koji nam pomažu u radu. Ovi mladi ljudi su budućnost naše zemlje, a u našem udruženju mogu mnogo da nauče o životu i da on može biti i surov – rekao je Subašić.

Istakao je da struka socijalnog radnika jedna od važnijih u društvu, jer socijalni rad može da pomogne kako djetetu, tako i već formiranoj ličnosti ukoliko nekada u životu “zapne”.

– Vi ste svijetla tačka naše budućnosti – dodao je Subašić.

Apel
Iz Udruženja “Mozaik prijateljstva”, u okviru kojeg radi javna kuhinja “Obrok ljubavi”, apeluju na sve sugrađane dobre volje i velikog srca da im pomognu kako bi obezbijedili osnovne namirnice za pripremu obroka za korisnike.

Miroslav Subašić je rekao da im je potrebna pomoć dobrih ljudi, jer svakodnevno prave veliku količinu obroka za socijalno ugrožene sugrađane.

Nastavi čitati

Društvo

Cijene namirnica u BiH KONSTANTNO RASTU, a evo šta su poručili ekonomisti

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju su u martu rasle za 0,3 % u odnosu na februar, te za 2% u odnosu na mart prošle godine.

Za godinu već visoke cijene hrane porasle su za dodatnih 1,2 %, a pratila su ih i poskupljenja stanovanja, zdravstva, obrazovanja i svih ostalih troškova.

O razmjerama nevolje s kojom su suočeni građani najbolje govore uporedne cijene osnovnih životnih namirnica iz marta ove i istog mjeseca 2020. godine.

Svjedočimo enormnim poskupljenjima praktično svih artikala, od brašna i hljeba, mesa, mlijeka i kafe, do voća i povrća, prenosi Avaz.
– Strateške robe, kao što su energenti i hrana, u posljednje vrijeme postaju preskupi ne samo nama nego i većini stanovnika na planeti. Uz klimatske promjene i geostrateška miješanja, oni koji kontrolišu proizvodnju i distribuciju tih proizvoda, u poziciji su da diktiraju cijene, a te cijene ne prate zarade zaposlenih – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Dominantan uvoznički lobi
On dodaje da će cijene hrane i dalje rasti, a da za to vrijeme u BiH radimo protiv samih sebe.

– Imamo dominantan uvoznički lobi, neuređen sistem poticaja koji treba preformulisati, jer treba stimulisati obradu nezasijanih površina, mlade ljude da se vraćaju, te primjenjivati nauku i agrotehničke mjere, jer su prinosi koje imamo u odnosu na susjede i do pet puta manji – ističe Ljuboja

Nastavi čitati

Aktuelno