Connect with us

Društvo

TAKMIČENJE ZA UVOĐENJE NOVIH SRPSKIH RIJEČI! Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija”

Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija” ili da koristite “suncokrem” sa zaštitnim faktorom?

To su samo neki od prijedloga koji su stigli na takmičenje za najbolju novu srpsku riječ koju je organizovao sajt “Mala biblioteka” iz Londona.

Takmičenje je počelo u maju ove godine i traje do 15. septembra, a može da učestvuje svako ko želi, tako što će poslati svoj prijedlog.

Urednik stranice Veljko Žižić rekao je da su do sada dobili predloge oko 150 takmičara. Prema pravilima, svakom takmičaru je dozvoljeno da pošalje do pet riječi.

– Često dobijemo i po pet riječi po takmičaru, ali je prosjek po takmičaru ipak malo manji. Ukupno, do sada nam je stiglo oko 300 riječi, čime smo veoma zadovoljni – rekao je Žižić za portal N1.

Predlozi, kako kaže, pristižu iz cijele bivše Jugoslavije, naravno, najviše riječi iz Srbije, potom Republike Srpske i Crne Gore. Iz svijeta riječi pristižu iz više evropskih zemalja, Britanije, Njemačke, Švajcarske, potom iz Kanade, SAD i Australije.

– Riječi nam stižu od pisaca, novinara, ali prije svega i najviše od ljubitelja jezika. Riječi dolaze i od roditelja i od djece. Dolaze prethodno promišljene riječi, gdje su njihovi stvaraoci odranije tražili zamjenu za tuđicu koja im se ne dopada. Stižu i riječi koje su smišljene posebno za takmičenje – ističe Veljko Žižić.

Osim toga, kako dodaje, stigle su i riječi koje su djeca već ranije smislila, iz nekog sasvim iznenadnog povoda, gdje njihove porodice radosno već koriste tu riječ u svojoj sredini. Dolaze i one koje su stvorene u svakodnevnom neobaveznom razgovoru između prijatelja.

– Svakako, nadamo se da će lijepi prijedlozi nastaviti da pristižu. Sve lijepe poruke i predlozi su nam veoma dragocjeni. Takmičenje je otvoreno sve do 15. septembra. Takmičenje nudi i vrijedne nagrade, a to su 600 evra za prvu, 400 evra za drugu i 200 evra za treću nagradu – rekao je Žižić.

Najzanimljivije nove riječi

Smotuljak – Zamjena za “wrap“, riječ koja se često može naći kod dostavljača hrane. Kako Žižić objašnjava, riječ je o proizvodu za koji niko nije siguran kako se izgovara: “rap“, “rep“, “vrap“, “vrep“. Svakako, neozbiljno je imati u srpskom imenicu koja se piše sa “w“.

Populica – Zamjena za “bestseller“, obično za knjigu koja je veoma čitana pa je prijedlog imenica ženskog roda koja će ujedno biti i slatka.

Samoglas – Prijedlog zamjene za “podcast“. Ova riječ bi bila zbir riječi za “samo“ i “glas“, što bi odražava zvuk gdje govornik sam izražava svoje misli.

Čežnjište – Značenje je mjesto, stvarno ili preneseno, u prostoru ili u duši, koje nadahnjuje, podstiče, nagoni na čežnju. Nadahnuće je proisteklo iz pjesničkih misli, sjećanja i potrebe dočaravanja stanja posebnih osjećanja.

Zrčak – Zamjena za riječ “selfi“. Zrčak dolazi od riječi zrcalo, odnosno ogledanje, ogledalo. Stoga je predložena riječ kratka, a ipak ima vezu sa starom rječju i zvukom našeg jezika.

Demonokrntija – Privid demokratskog uređenja, gdje je demokratija zapravo zloupotrijebljena protiv društva.

Barlabuć(i) – Iz Banjaluke pristigla nam je riječ “barlabući”. Dijelim sa vama divno objašnjenje koje je poslao takmičar:

– Barlabući su tinejdžeri, bez obzira na pol! Zamjena za stranu riječ. Riječ slikovito prikazuje tu napupalu mladost koja se “prndulji” na sve i svašta od ustalasalih hormona i neukrotive snage. Istovremeno je riječ ušećerena i ne kritikuje mladost! – stoji u pojašnjenju.

Na pitanje kako se došlo do ideje o ovom zanimljivom takmičenju, kaže da je to način da se pokrene širi društveni razgovor o riječima koje koristimo.

– Na tok te ogromne, žive rijeke kao što je zajednički jezik, ipak možemo uticati tek kada se stvori zajednički društveni stav. Slična takmičenja postoje u drugim jezicima. Srpski jezik je dobro i tekovina koja nas spaja unutar države, potom nas spaja sa državama gdje se isti jezik govori, i na kraju sa srpskim rasijanjem širom svijeta. Pitanje jezika nas u rasijanju ujedinjuje. Takmičenje je naš način da pristupimo rješavanju neprilike, umjesto da samo sliježemo ramenima – kaže za portal N1 Žižić.

Svi zainteresovani mogu slati prijedloge novih riječi na adresu: [email protected]. O uslovima takmičenja informacije su na sajtu wwww.malabiblioteka.net/novarec

N1

Društvo

BAJKERI U DONJOJ GRADINI! Odali počast jasenovačkim žrtvama

Bajkeri iz Republike Srpske i Srbije posjetili su danas Spomen-područje “Donja Gradina” u Kozarskoj Dubici, gdje su na Grobnom polju Topole položili vijence i odali počast svim stradalim u ustaškom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Riječ je o četvrtoj pokloničkoj vožnji bajkera u Donju Gradinu povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom.

Predsjednik Moto-kluba “Sveti Georgije” iz Prijedora i suorganizator skupa Duško Karlica rekao je da su bajkeri simbolično tiho i u miru došli u Donju Gradinu kako bi se poklonili nevinim žrtvama posrnule ideologije, te još jednom ukazali da je Dan pobjede nad fašizmom najznačajniji istorijski datum.

“I ove godine okupili smo veliki broj učesnika. Obaveza svih nas, ne samo bajkera, jeste da dođemo na ovo mjesto i da se poklonimo žrtvama. Svijet i javnost moraju da znaju kakvo stradanje i kakvo se monstruozno pogubljenje ovđe desilo”, rekao je Karlica novinarima.

Istok Briševac iz moto-kluba “MC Srbi” rekao je da su članovi tog kluba u Donju Gradinu, mjesto velikog stradanja Srba, došli da odaju počast nevinim žrtvama u vrijeme pritisaka da se srpski narod proglasi genocidnim, iako je nad Srbima izvršen genocid.

“Ne smijemo zaboraviti da je ovaj zločin počinio ustaški režim i njemački fašisti upravo na ovom mjestu”, rekao je Briševac.

Član Moto-kluba “Čopor” iz Kozarske Dubice Mićo Pilipović rekao je da Donja Gradina i fašistički teror ne smiju nikada da se zaborave.

Viši kustos u Spomen-području Donja Gradina Dejan Motl održao je istorijski čas, a u izjavi novinarima naglasio je značaj ovakvih posjeta jer se time doprinosi njegovanju kulture sjećanja.

Bajkeri su danas odali počast članu Moto-kluba “Čopor” Damjanu Kekiću koji je prošle godine tragično nastradao na magistralnom putu Kozarska Dubica – Gradiška kada se vraćao sa pokloničke vožnje u Donju Gradinu.

Poslije Donje Gradine, bajkeri su posjetili manastir Miloševac, gđe su se pomolili za žrtve zločina.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a povremeni slabi lokalni pljuskovi mogući su u centralnim i istočnim predjelima, ponegdje i u Hercegovini.

Do kraja dana, u većem dijelu Republike Srpske i FBiH očekuje se razvedravanje, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Duvaće vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, uz jutarnju temperaturu od osam do 13, na jugu 16, a dnevna će iznositi od 17 do 22, na jugu do 26 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MANJAK LJEKARA U SRPSKOJ: Prijedorski dom zdravlja predlaže da se omogući zapošljavanje penzionera

Dom zdravlja Prijedor uputio je Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske prijedloge za prevazilaženje manjka ljekarskog kadra, kao privremenu mjeru do stabilizacije stanja u tom pogledu.

Ova ustanova suočava se s problemom nedovoljnog broja specijalista porodične medicine i hitne medicinske pomoći, navedeno je izvještaju o radu ove zdravstvene ustanove za 2023. godinu.

Direktor Doma zdravlja Prijedor Miloš Marjanović rekao je da prijedlozi podrazumijevaju izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da se u izuzetnim slučajevima, kao što je nedostatak doktora u evidencijama Zavoda za zapošljavanje, omogući angažovanje penzionisanih ljekara.

Prema njegovim riječima, dodatni problem koji opterećuje rad ustanova primarnog nivoa jeste mogućnost da doktor medicine neposredno nakon završenog fakulteta i zaposlenja, i bez obzira na dužinu radnog staža, može da konkuriše za specijalizacije koje raspisuju ustanove bilo kojeg nivoa zdravstvene zaštite.

“Na ovaj način doktori medicine, najčešće nakon samo nekoliko mjeseci rada na primarnom nivou, napuštaju ustanovu i odlaze na specijalizaciju u ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa, pri čemu se ne dovodi u pitanje samo organizovanje rada u ustanovi – već se obesmišljava projekat porodične medicine jer između ponuđenih specijalizacija doktori uopšte ne razmišljaju o specijalizaciji iz porodične medicine”, istakao je Marjanović.

Nastavi čitati

Aktuelno