Connect with us

Društvo

TAKMIČENJE ZA UVOĐENJE NOVIH SRPSKIH RIJEČI! Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija”

Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija” ili da koristite “suncokrem” sa zaštitnim faktorom?

To su samo neki od prijedloga koji su stigli na takmičenje za najbolju novu srpsku riječ koju je organizovao sajt “Mala biblioteka” iz Londona.

Takmičenje je počelo u maju ove godine i traje do 15. septembra, a može da učestvuje svako ko želi, tako što će poslati svoj prijedlog.

Urednik stranice Veljko Žižić rekao je da su do sada dobili predloge oko 150 takmičara. Prema pravilima, svakom takmičaru je dozvoljeno da pošalje do pet riječi.

– Često dobijemo i po pet riječi po takmičaru, ali je prosjek po takmičaru ipak malo manji. Ukupno, do sada nam je stiglo oko 300 riječi, čime smo veoma zadovoljni – rekao je Žižić za portal N1.

Predlozi, kako kaže, pristižu iz cijele bivše Jugoslavije, naravno, najviše riječi iz Srbije, potom Republike Srpske i Crne Gore. Iz svijeta riječi pristižu iz više evropskih zemalja, Britanije, Njemačke, Švajcarske, potom iz Kanade, SAD i Australije.

– Riječi nam stižu od pisaca, novinara, ali prije svega i najviše od ljubitelja jezika. Riječi dolaze i od roditelja i od djece. Dolaze prethodno promišljene riječi, gdje su njihovi stvaraoci odranije tražili zamjenu za tuđicu koja im se ne dopada. Stižu i riječi koje su smišljene posebno za takmičenje – ističe Veljko Žižić.

Osim toga, kako dodaje, stigle su i riječi koje su djeca već ranije smislila, iz nekog sasvim iznenadnog povoda, gdje njihove porodice radosno već koriste tu riječ u svojoj sredini. Dolaze i one koje su stvorene u svakodnevnom neobaveznom razgovoru između prijatelja.

– Svakako, nadamo se da će lijepi prijedlozi nastaviti da pristižu. Sve lijepe poruke i predlozi su nam veoma dragocjeni. Takmičenje je otvoreno sve do 15. septembra. Takmičenje nudi i vrijedne nagrade, a to su 600 evra za prvu, 400 evra za drugu i 200 evra za treću nagradu – rekao je Žižić.

Najzanimljivije nove riječi

Smotuljak – Zamjena za “wrap“, riječ koja se često može naći kod dostavljača hrane. Kako Žižić objašnjava, riječ je o proizvodu za koji niko nije siguran kako se izgovara: “rap“, “rep“, “vrap“, “vrep“. Svakako, neozbiljno je imati u srpskom imenicu koja se piše sa “w“.

Populica – Zamjena za “bestseller“, obično za knjigu koja je veoma čitana pa je prijedlog imenica ženskog roda koja će ujedno biti i slatka.

Samoglas – Prijedlog zamjene za “podcast“. Ova riječ bi bila zbir riječi za “samo“ i “glas“, što bi odražava zvuk gdje govornik sam izražava svoje misli.

Čežnjište – Značenje je mjesto, stvarno ili preneseno, u prostoru ili u duši, koje nadahnjuje, podstiče, nagoni na čežnju. Nadahnuće je proisteklo iz pjesničkih misli, sjećanja i potrebe dočaravanja stanja posebnih osjećanja.

Zrčak – Zamjena za riječ “selfi“. Zrčak dolazi od riječi zrcalo, odnosno ogledanje, ogledalo. Stoga je predložena riječ kratka, a ipak ima vezu sa starom rječju i zvukom našeg jezika.

Demonokrntija – Privid demokratskog uređenja, gdje je demokratija zapravo zloupotrijebljena protiv društva.

Barlabuć(i) – Iz Banjaluke pristigla nam je riječ “barlabući”. Dijelim sa vama divno objašnjenje koje je poslao takmičar:

– Barlabući su tinejdžeri, bez obzira na pol! Zamjena za stranu riječ. Riječ slikovito prikazuje tu napupalu mladost koja se “prndulji” na sve i svašta od ustalasalih hormona i neukrotive snage. Istovremeno je riječ ušećerena i ne kritikuje mladost! – stoji u pojašnjenju.

Na pitanje kako se došlo do ideje o ovom zanimljivom takmičenju, kaže da je to način da se pokrene širi društveni razgovor o riječima koje koristimo.

– Na tok te ogromne, žive rijeke kao što je zajednički jezik, ipak možemo uticati tek kada se stvori zajednički društveni stav. Slična takmičenja postoje u drugim jezicima. Srpski jezik je dobro i tekovina koja nas spaja unutar države, potom nas spaja sa državama gdje se isti jezik govori, i na kraju sa srpskim rasijanjem širom svijeta. Pitanje jezika nas u rasijanju ujedinjuje. Takmičenje je naš način da pristupimo rješavanju neprilike, umjesto da samo sliježemo ramenima – kaže za portal N1 Žižić.

Svi zainteresovani mogu slati prijedloge novih riječi na adresu: rec@malabiblioteka.net. O uslovima takmičenja informacije su na sajtu wwww.malabiblioteka.net/novarec

N1

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA!

U Bosni i Hercegovini će biti suvo, na istoku i dalje oblačno, a u ostalim predjelima se očekuje djelimično razvedravanje uz sunčane periode.

Ujutro i prije podne biće oblačno, na istoku ponegdje slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu će tokom većeg dijela dana preovladavati sunčano i malo toplije. Jutarnja temperatura vazduha od šest do 12, u višim predjelima od jedan, a dnevna od 15 do 20, na jugu do 23 stepena Celzijusova.

Vjetar će biti slab i promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu umjeren.

Nastavi čitati

Društvo

KAKAV GEST! FK Sarajevo želi da zapadnu tribinu nazovu po Halidu Bešliću!

Fudbalski klub Sarajevo zvanično je uputio molbu Opštini Centar da podrži inicijativu da se zapadna tribina stadiona “Asim Ferhatović Hase” nazove po preminulom Halidu Bešliću.

„Našem Halidu, prijatelju i vjernom navijaču. U ime svih navijača Fudbalskog kluba Sarajevo, zaposlenih i igrača, te Upravnog odbora izražavamo ti duboku zahvalnost za sve što si dao našoj domovini, ovom gradu i našem klubu, ne samo kroz pjesmu, već kroz svoj život, karakter i ljubav koju si godinama delio sa svima nama.

Zato, od danas, Zapadna tribina nosi tvoje ime, da se zna i pamti, da svaka pjesma i svaki povik sa nje bude i tvoj glas.

Hvala ti, Halide, što si bio naš. Ova tribina, ovaj klub i ovaj grad će te vječno pamtiti. Nek’ ti je rahmet duši. ‘Sarajevo, srećo moja…’ Tvoj klub, FK Sarajevo”, naveo je klub u objavi na društvenim mrežama.

Tribina koja bi nosila ime Halida Bešlića bila bi znak zahvalnosti čovjeku koji je decenijama bio prijatelj kluba i čest gost na stadionu “Asim Ferhatović Hase”.

Nastavi čitati

Društvo

ZDRAVSTVO NA IZDISAJU! Iz bolnica u Srpskoj bježe i mladi i stari ljekari

Mnoge bolnice u Srpskoj suočavaju se sa nedostatkom medicinskog kadra, u prvom redu ljekara specijalista.

Ovi stručnjaci odlaze čim im se ukaže prilika, a ono što presuđuje da se pozdrave sa starim poslodavcem, jeste bolja poslovna ponuda koja, u prvom redu, podrazumijeva veću platu.

Ljekari iz bolnica u Srpskoj, tako, prelaze u druge zdravstvene ustanove, a mnogi u potrazi za boljim uslovima rada i života, odlaze i u inostranstvo. Odlazak ljekara je, očigledno, proces koji će još trajati i uzimati danak domaćem zdravstvu.

Pouzdana evidencija o broju ljekara koji su digli sidro i otišli ne postoji, ali je činjenica da i njihov odlazak pričinjava značajne probleme domaćem zdravstvenom sistemu.

Iz Bolnice Trebinje ističu da je, ako se zanemari prestanak radnog odnosa zbog odlaska u starosnu penziju, ovu zdravstvenu ustanovu unazad godina napustilo troje ljekara.

– Po našim saznanjima, ljekari najčešće odlaze u privatne ustanove iz razloga o kojima ne obavještavaju poslodavce niti su u zakonskoj obavezi – kažu za Srpskainfo iz trebinjske Bolnice i dodaju da se ova zdravstvena ustanova suočava sa relativnim nedostatkom kadra.

– Taj nedostatak nadoknađujemo realizovanjem relativno velikog broja specijalizacija koje su u toku, te angažovanjem spoljnih konsultanata zaposlenih u drugim ustanovama. Međutim, zbog nedostatka ljekara, dolazi do nemogućnosti pružanja zdravstvenih usluga i kvaliteta zdravstvene zaštite u planiranom i željenom kapacitetu. Deficit ljekara, dok su određene specijalizacije u toku, nadoknađujemo spoljnim saradnicima, kako bi pacijentima omogućili potreban pregled i uslugu – naglašavaju u Bolnici Trebinje.

Kažu da im, trenutno, nedostaje patologa, pulmologa, dermatovenerologa, endokrinologa, reumatologa, nefrologa, infektologa, ortopedija, stručnjaka iz opšte interne medicine, fizikalne medicine, hematologije i kliničke farmacije.

Bolnicu u Gradišci unazad pola decenije napustilo je 17 ljekara, koji su otišli u ili u druge zdravstvene ustanove u Srpskoj ili u inostranstvo.

– Glavni razlozi odlaska su finansijske prirode. Bolnici Gradiška nedostaje stručnog medicinskog kadra, prije svega ljekara specijalista opšte hirurgije anesteziologije. Nedostatak ljekara kompenzujemo raspisivanjem specijalizacija, kao i dodatnim angažovanjem ljekara specijalista iz drugih ustanova – poručuju za Srpskainfo iz ove zdravstvene ustanove.

Od 2020, pa do danas, prijedorsku Bolnicu napustilo je 27 ljekara.

Kako su nedavno saopštili iz ove zdravstvene ustanove, na svih 9 odjeljenja situacija takva da svako napuštanje stvara ogromne probleme.

– Razlog je što mora da obezbijedi 24-časovna zdravstvena zaštita, koja podrazumijeva i dežurstva i pripravnosti. Zato je potrebno stvari mijenjati sistemski. Neophodno je zanimanje ljekara učiniti privlačnijim mladim ljudima. A da bi postalo privlačnije, mora da ima određene privilegije u društvu, da li finansijske, da li kroz prednosti prilikom stipendiranja, rješavanja stambenog pitanja, upisa djece u vrtić – poručili su iz ove zdravstvene ustanove.

Iz Komore doktora medicine Srpske ranije su saopštili da je otvaranje granica i širenje EU dovelo je do migracije ljekara iz balkanskih zemalja u Evropu, iz Evrope u Skandinaviju, a iz Skandinavije u Veliku Britaniju i Ameriku.

“Nismo spremni za neku novu zdravstvenu krizu” Ljekari odlaze u inostranstvo, a potrebe pacijenata sve veće

– Razlog je novac, odnosno slaba plaćenost medicinskog osoblja. Iz Srpske najčešće odlaze mladi ljekari poslije završenog fakulteta i mladi specijalisti po završenoj specijalizaciji. U principu, ostaje osoblje koje je već pred penzijom ili starije srednje dobi, koje je već formiralo porodice i koje već ima stečenu medicinsku reputaciju. Postoji i migracija između entiteta, jer je činjenica da su u pojedinim kantonima u FBiH plate veće nego u Srpskoj. Zato naši ljekari iz rubnih područja odlaze u Tuzlu, Sarajevo, Zenicu – rekli su iz ove komore.

Naglasili su i da je značajna migracija prema privatnim zdravstvenim ustanovama.

U pogledu migracija, BiH je označena kao treća u svijetu po broju medicinskih radnika koji su otišli u Njemačku, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno