Connect with us

Zdravlje

LIJEK KOJI ZANEMARUJEMO! Zašto se dobro osjećamo pored vode?

Sjedite li upravo sada kraj mora, rijeke ili jezera? Ako ne, nakon čitanja ovog teksta zatvorite oči, duboko udahnite i zamislite da sjedite pored vode.

Vjerovatno se već osjećate mnogo mirnije nego prije nekoliko minuta. To je zato što, prema naučnim istraživanjima boravak u blizini vode i naprosto samo ogledanje u vodu pomaže našem mentalnom zdravlju na bezbroj načina i može biti ključ trajne sreće.

Štaviše, naučnik Wallace J. Nichols skovao je i termin “plavi um” (blue mind). Prema njegovim riječima, izraz “plavi um” opisuje blago meditativno stanje u koje padamo u blizini, u, na ili pod vodom.

Evo zašto je to tako.

1. Vodu doživljavamo svim čulima

Voda djeluje na svih pet čula istovremeno, dajući nam potpuno imersivno iskustvo. Zamislite da plivate u mirnoj uvali. Voda je hladna na vašoj koži, teče i mreška se dok se krećete. U zraku se osjeća slani miris koji možete osjetiti dok ga udišete. Možda možete namirisati morsku travu. Prizor je preplavljen zelenilom i plavetnilom, a vi gledate kako sunčeva svjetlost pleše po površini vode. Ne možemo zamisliti opuštenije mjesto.

2. Plava boja ima terapeutski učinak

Ako gledate u more ili jezero u kojem se oslikava nebo, njihovi plavi svjetlosni talasi djeluju svojom magijom na vas.

Poznato je da plava boja ima umirujući, opuštajući, ali energizirajući učinak na naše umove i tijela zbog svoje specifične valne dužine. Još jedan razlog zašto nas plava boja tako umiruje jest, prema nekim naučnicima, to što smo evoluirali na planeti na kojem preovladava plava boja okeana u odnosu na kopno.

3. Boravak u vodi uravnotežuje naše hormone

Jeste li se ikada zapitali zašto plivanje ili ronjenje pod vodom čini da se osjećate tako “zen”?

Sve se svodi na smanjenje kateholamina, hormona odgovornih za našu reakciju “bori se ili bježi”. Kateholamine proizvode nadbubrežne žlijezde kada ste fizički ili emocionalno pod stresom, povećavajući vaš krvni pritisak, otkucaje srca i brzinu disanja.

Kada ste uronjeni u vodu, vaše tijelo šalje signale za promjenu ravnoteže kateholamina, nivoa koji je slična ravnoteži koja se nalazi kada meditirate ili se opuštate.

Dakle, kada plivate, vi zapravo meditirate u vodi.

4. Imamo urođenu povezanost s prirodom

Tokom evolucije proveli smo mnogo više miliona godina živeći u otvorenim savanama i praznim obalama nego u našim današnjim betonskim džunglama.

Stoga ima smisla da se, kada se nađemo u tim prirodnim okruženjima, odmah osjećamo opušteno. Godine 1984. biolog i prirodoslovac Edward O. Wilson skovao je izraz “biofilija” kako bi opisao svoju teoriju da ljudi imaju instinktivnu vezu s prirodom ukorijenjenu u našim genima.

5. Kretanje vode stvara umirujuću ružičastu buku

Bilo da je riječ o morskim talasima ili čak vještački nastalim talasima na bazenu ili samo žuborenju rijeke, zvukovi koje čujete ubrajaju se u kategoriju tzv. ružičaste buke. Nalik je poznatoj bijeloj buci, ali glađe, smirenije, umirujuće; to je neprekinuti, neopisiv zvuk koji jednako kombinuje sve zvučne frekvencije koje ljudsko uho može čuti te čak može pomoći i u boljem spavanju.

Zadovoljna.hr

Zdravlje

PRIJAVLJENA TRI NOVA SLUČAJA: 70 osoba oboljelo od leptospiroze u Sarajevu

Zavodu za javno zdravstvo u protekla 24 sata prijavljene su još tri oboljele osobe od leptospiroze na području Kantonu Sarajevo, te je ukupno oboljelo 70 osoba.

Jučer je broj prijavljenih slučaja bio 67, a danas 70.

Iz Zavoda navode da su na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na današnji datum hospitalizirana dva pacijenta, te da nema slučajeva sa smrtnim ishodom.

Prema podacima Zavoda oboljele su 53 osobe sa područja Općine Novi Grad, po sedam osoba oboljelo je sa područja općina Centar i Ilidža, dvije sa područja Novog Sarajeva i jedna sa područja Općine Stari Grad.

Iz Zavoda navode da su oboljele 54 osobe starosne dobi od 30 do 65 godina, devet osoba su starosne dobi od 20 do 29 godina, šest imaju preko 66 godina i oboljela je i jedna osoba starosne dobi od 15 do 19 godina.

Epidemija zaraznog oboljenja leptospiroze u Kantonu Sarajevo proglašena je 23. maja 2025

Nastavi čitati

Zdravlje

ZA 24 SATA 21 NOVI SLUČAJ LEPTOSPIROZE U BIH: Hospitalizovana tri pacijenta

U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo prijavljena je 21 oboljela osoba od leptospiroze na području Kantonu Sarajevo, te su ukupno oboljele 64 osobe.

Juče je broj prijavljenih slučaja bio 43, a danas 64.

Iz Zavoda navode da su na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na današnji datum hospitalizirana tri pacijenta, te da nema slučajeva sa smrtnim ishodom.

Prema podacima Zavoda oboljela je 51 osoba sa područja Općine Novi Grad, sedam na područja Općine Centar, tri na području Ilidže, dvije sa područja Novog Sarajeva i jedna sa područja Općine Stari Grad.

Iz Zavoda navode da je oboljelo 50 osoba starosne dobi od 30 do 65 godina, osam osoba su starosne dobi od 20 do 29 godina, pet imaju preko 66 godina i oboljela je i jedna osoba starosne dobi od 15 do 19 godina.

Epidemija zaraznog oboljenja leptospiroze u Kantonu Sarajevo proglašena je 23. maja 2025.

Nastavi čitati

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno