Connect with us

Svijet

SARKOZI NA SUDU! Skupo će ga koštati Gadafijevi koferi novca

Naloženo suđenje Nikoli Sarkoziju, bivšem francuskom predsjedniku, po optužbi da je finansirao predsjedničku kampanju novcem dobijenim od bivšeg libijskog moćnika Moamera Gadafija, povećalo je pravne nevolje ovog političara, koji je bio na vlasti od 2007. do 2012.

Ipak, optužba da je dobio novac od lidera povezanog sa terorističkim djelima je najozbiljnija sa kojom je Sarkozi suočen, ali je takođe i test mogućnosti francuskog pravosuđa da pozove na odgovornost moćne političare, prenose svjetski mediji.

Francuske sudije naložile su da se Sarkoziju sudi po optužbi da je prihvatio milione evra u gotovini od režima libijskog moćnika za finansiranje svoje kampanje 2007.

Sarkozi, koji je optužen za korupciju i kršenje pravila finansiranja kampanje, više puta je negirao navode o dobijanju novca iz Libije.

On je jedan od 13 optuženih u ovom slučaju, kojima će se suditi između januara i aprila 2025. godine, rekao je francuski finansijski tužilac, poslije istrage koja je trajala duže od decenije.

Među optuženima je Erik Vert, blagajnik Sarkozijeve kampanje 2007, koji je sada poslanik i član stranke predsjednika Emanuela Makrona.

Optužbama za finansiranje kampanje iz Libije Sarkozijev politički uspon je, kako piše “The Wall Street Journal”, povezan sa liderom koji je optužen za rušenje putničkog aviona iznad Lokerbija u Škotskoj i druga teroristička djela.

Ti navodi su se prvi put pojavili 2011. godine, nekoliko dana prije nego što su zapadne sile pokrenule kampanju bombardovanja koju je zagovarao Sarkozi za podršku pobunjenicima koji su se borili protiv Gadafijeve vlade.

Gadafijev sin Saif rekao je tada da “Sarkozi prvo mora da vrati novac koji je uzeo od Libije za finansiranje njegove izborne kampanje”.

Te optužbe su dobile na zamahu u aprilu 2012, nešto prije nego što je Sarkozi izgubio na izborima od Fransoa Olanda. Francuski portal Mediapart izvijestio je o dokumentu koji je navodno sastavio šef libijske obavještajne službe u decembru 2006. s obećanjem da će obezbijediti 50 miliona evra za Sarkozijevu kampanju.

Sarkozi je kazao da je dokument falsifikat, a istražitelji od tada navode da ne znaju da li je riječ o autentičnom dokumentu.

Istražitelji su, međutim, krenuli u potragu za dokazima u ruševinama haotičnog građanskog rata u Libiji. Dokumenti su izgubljeni ili uništeni, dok su mnogi potencijalni svjedoci, uključujući i Gadafija, ili ubijeni ili žive u zemljama van domašaja francuskih vlasti.

Francusko-libanski biznismen Ziad Takidine, za kojeg je takođe naloženo suđenje, rekao je 2016. u intervjuu za Mediapart da je lično iz Libije donio kofere s pet miliona evra u gotovini Sarkoziju i isporučio ih u njegovu kancelariju u MUP 2006. i 2007.

Sarkozi i Gadafi su imali iznenađujuće srdačne veze, ističe AFP, ukazujući da je Sarkozi dozvolio libijskom moćniku da postavi svoj beduinski šator preko puta Jelisejske palate tokom državne posjete Francuskoj, samo nekoliko mjeseci poslije njegovog izbora.

Optužba za korupciju protiv Sarkozija zbog navoda da je njegova kampanja 2007. nezakonito dobila finansijska sredstva od Gadafija najozbiljniji je u nizu pravnih problema koji prate konzervativnog političara otkako je otišao s funkcije, piše “The New York Times”.

Dodaje se da bi tačke optužbe za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, kriminalnu zavjeru i prikrivanje pronevjere javnih sredstava mogle Sarkoziju da donesu 10 godina zatvora.

Poslije godina istraga, niz pravnih slučajeva nedavno je kulminirao štetnim presudama po Sarkozija.

U martu 2021. on je postao prvi bivši predsjednik u novijoj istoriji Francuske koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog osude za korupciju i trgovinu uticajem zato što je pokušao da nezakonito dobije informacije od sudije o sudskom postupku koji je vođen protiv njega.

Apelacioni sud je u maju potvrdio tu kaznu, mada je Sarkozi pred najvišim sudom Francuske uložio novu žalbu iz proceduralnih razloga.

U septembru 2021. Sarkozi je proglašen krivim za nezakonito finansiranje svoje kampanje za predsjedničke izbore 2012, pošto je prekoračio stroga ograničenja koliko novca može da se potroši u kampanji.

Bivši predsjednik je poslije osude na godinu dana kućnog zatvora uložio žalbu i suđenje u tom slučaju je zakazano za novembar, prenosi Slobodna Evropa.

RSE

Related Topics:

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ZADALA SUROV UDARAC! Rusija udara na žilu kucavicu Ukrajine

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Nastavi čitati

Svijet

„POKVARILI STE ŽURKU!“ Kina zaprijetila Tajvanu “POSLJEDICA ĆE BITI”!

Kina je upozorila Tajvan da će snositi “posljedice” nakon što su predstavnici Pekinga i Tajpeja prisustvovali ceremoniji u okviru samita lidera Foruma pacifičkih ostrva u Palauu, gdje je domaćin prethodno pozvao velike sile da regionalni skup ne pretvaraju u geopolitičko nadmetanje.

Forum okuplja 18 država i teritorija, dok Kina, SAD i Tajvan nisu njegove članice, ali borba za uticaj nad strateški važnim pacifičkim područjem posljednjih godina sve više opterećuje godišnje sastanke organizacije.

Peking upozorio na “posljedice”
Kineski izaslanik za Pacifik Ćijen Bo ocijenio je prisustvo tajvanskih zvaničnika kao “veoma neprimjereno”, a na pitanje da li će Tajvan zbog toga snositi posljedice odgovorio je da “posljedica uvijek ima”, istovremeno negirajući da je riječ o prijetnji.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun poručio je da Tajvan nije partner Foruma za dijalog ili razvoj i da zato, prema stavu Pekinga, nema osnov da učestvuje u njegovim aktivnostima.

Tajvan odgovorio Kini
Tajvanski ministar spoljnih poslova Lin Čia-lung odbacio je tvrdnje da je njegovo učešće nelegitimno i optužio Peking da stvara podjele u regionu, poručivši: “Kada mi idemo na zabavu, uvijek slijedimo uputstva domaćina. Međutim, kada Kina dođe na zabavu, ponaša se kao da je domaćin i pokvari cijelu atmosferu.”

Predsjednik Palaua Surangel Vips mlađi prethodno je pozvao velike sile da poštuju prioritete pacifičkih država, naglasivši da su partneri dobrodošli, ali da “ne određuju odredište” i da pacifičku agendu moraju oblikovati same zemlje regiona navodi abc.

Najnoviji spor dodatno pokazuje rastuću borbu za uticaj u Pacifiku između Kine i SAD, kao i Pekinga i Tajpeja, koja prijeti da zasjeni teme koje ostrvske države smatraju ključnim, među kojima su klimatske promjene i ekonomski problemi.

Nastavi čitati

Aktuelno