Connect with us

Svijet

SARKOZI NA SUDU! Skupo će ga koštati Gadafijevi koferi novca

Naloženo suđenje Nikoli Sarkoziju, bivšem francuskom predsjedniku, po optužbi da je finansirao predsjedničku kampanju novcem dobijenim od bivšeg libijskog moćnika Moamera Gadafija, povećalo je pravne nevolje ovog političara, koji je bio na vlasti od 2007. do 2012.

Ipak, optužba da je dobio novac od lidera povezanog sa terorističkim djelima je najozbiljnija sa kojom je Sarkozi suočen, ali je takođe i test mogućnosti francuskog pravosuđa da pozove na odgovornost moćne političare, prenose svjetski mediji.

Francuske sudije naložile su da se Sarkoziju sudi po optužbi da je prihvatio milione evra u gotovini od režima libijskog moćnika za finansiranje svoje kampanje 2007.

Sarkozi, koji je optužen za korupciju i kršenje pravila finansiranja kampanje, više puta je negirao navode o dobijanju novca iz Libije.

On je jedan od 13 optuženih u ovom slučaju, kojima će se suditi između januara i aprila 2025. godine, rekao je francuski finansijski tužilac, poslije istrage koja je trajala duže od decenije.

Među optuženima je Erik Vert, blagajnik Sarkozijeve kampanje 2007, koji je sada poslanik i član stranke predsjednika Emanuela Makrona.

Optužbama za finansiranje kampanje iz Libije Sarkozijev politički uspon je, kako piše “The Wall Street Journal”, povezan sa liderom koji je optužen za rušenje putničkog aviona iznad Lokerbija u Škotskoj i druga teroristička djela.

Ti navodi su se prvi put pojavili 2011. godine, nekoliko dana prije nego što su zapadne sile pokrenule kampanju bombardovanja koju je zagovarao Sarkozi za podršku pobunjenicima koji su se borili protiv Gadafijeve vlade.

Gadafijev sin Saif rekao je tada da “Sarkozi prvo mora da vrati novac koji je uzeo od Libije za finansiranje njegove izborne kampanje”.

Te optužbe su dobile na zamahu u aprilu 2012, nešto prije nego što je Sarkozi izgubio na izborima od Fransoa Olanda. Francuski portal Mediapart izvijestio je o dokumentu koji je navodno sastavio šef libijske obavještajne službe u decembru 2006. s obećanjem da će obezbijediti 50 miliona evra za Sarkozijevu kampanju.

Sarkozi je kazao da je dokument falsifikat, a istražitelji od tada navode da ne znaju da li je riječ o autentičnom dokumentu.

Istražitelji su, međutim, krenuli u potragu za dokazima u ruševinama haotičnog građanskog rata u Libiji. Dokumenti su izgubljeni ili uništeni, dok su mnogi potencijalni svjedoci, uključujući i Gadafija, ili ubijeni ili žive u zemljama van domašaja francuskih vlasti.

Francusko-libanski biznismen Ziad Takidine, za kojeg je takođe naloženo suđenje, rekao je 2016. u intervjuu za Mediapart da je lično iz Libije donio kofere s pet miliona evra u gotovini Sarkoziju i isporučio ih u njegovu kancelariju u MUP 2006. i 2007.

Sarkozi i Gadafi su imali iznenađujuće srdačne veze, ističe AFP, ukazujući da je Sarkozi dozvolio libijskom moćniku da postavi svoj beduinski šator preko puta Jelisejske palate tokom državne posjete Francuskoj, samo nekoliko mjeseci poslije njegovog izbora.

Optužba za korupciju protiv Sarkozija zbog navoda da je njegova kampanja 2007. nezakonito dobila finansijska sredstva od Gadafija najozbiljniji je u nizu pravnih problema koji prate konzervativnog političara otkako je otišao s funkcije, piše “The New York Times”.

Dodaje se da bi tačke optužbe za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, kriminalnu zavjeru i prikrivanje pronevjere javnih sredstava mogle Sarkoziju da donesu 10 godina zatvora.

Poslije godina istraga, niz pravnih slučajeva nedavno je kulminirao štetnim presudama po Sarkozija.

U martu 2021. on je postao prvi bivši predsjednik u novijoj istoriji Francuske koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog osude za korupciju i trgovinu uticajem zato što je pokušao da nezakonito dobije informacije od sudije o sudskom postupku koji je vođen protiv njega.

Apelacioni sud je u maju potvrdio tu kaznu, mada je Sarkozi pred najvišim sudom Francuske uložio novu žalbu iz proceduralnih razloga.

U septembru 2021. Sarkozi je proglašen krivim za nezakonito finansiranje svoje kampanje za predsjedničke izbore 2012, pošto je prekoračio stroga ograničenja koliko novca može da se potroši u kampanji.

Bivši predsjednik je poslije osude na godinu dana kućnog zatvora uložio žalbu i suđenje u tom slučaju je zakazano za novembar, prenosi Slobodna Evropa.

RSE

Svijet

URSULA IMA PRIJEDLOG “Nulta carinska stopa između SAD i EU”

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je na uvođenje nulte carinske stope na trgovinu između EU i SAD.

Fon der Lajenova je pozdravila najavu predsjednika SAD Donalda Trampa da recipročne carine budu pauzirane na 90 dana.

“To je važan korak ka stabilizaciji globalne ekonomije”, objavila je Fon der Lajenova na mreži “Iks”.

Ona je ukazala da carine predstavljaju poreze “koji štete samo preduzećima i potrošačima”.

“Zato sam se dosljedno zalagala za sporazum o uzajamnim nultim carinama između EU i SAD”, navela je Fon der Lajenova.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je odobrio pauziranje carina na 90 dana i smanjio recipročnu carinu na 10 odsto tokom tekućih trgovinskih pregovora sa više od 75 zemalja, prenosi Srna.

SRNA

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO SVIJET! “Izrael će predvoditi napad na Iran”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će Izrael biti “vođa” potencijalnog vojnog napada na Iran ako Teheran ne odustane od svog programa nuklearnog oružja.

Tramp je ovo izjavio uoči razgovora američkih i iranskih zvaničnike zakazanih za ovaj vikend u Omanu, prenosi Asošiejted pres.

Tramp je ranije ove nedjelje rekao da će razgovori biti “direktni”, dok je Iran opisao angažman kao “indirektne” razgovore sa SAD.

Sjedinjene Američke Države su sve zabrinutije jer je Teheran bliži nego ikad funkcionalnom nuklearnom oružju, piše AP.
SAD i druge svjetske sile su 2015. godine postigle dugoročni, sveobuhvatni nuklearni sporazum koji je ograničio Teheransko obogaćivanje uranijuma u ​​zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Ali Tramp je jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma 2018. godine, nazvavši to “najgorim sporazumom ikada”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

Kineski odgovor na dodatne američke carine: Na snazi drastične mjere i zabrane za kompanije

Kineske carine na američku robu stupile su na snagu.

Kineske carine na sav američki uvoz u iznosu od 84 odsto stupile su jutros na snagu, znatno veće od ranije najavljenih 34 odsto. Peking je juče najavio mjere, ali su one stupile na snagu u ponoć po lokalnom vremenu.

To je odgovor na američke carine od 125 odsto koje je Trampova administracija ranije nametnula na kinesku robu. Trgovinski rat između dvije najveće svetske ekonomije ne pokazuje znake jenjavanja. Peking kaže da će se “boriti do kraja”, dok Vašington takođe najavljuje da neće popustiti.

Osim carina, Kina je uvela i niz ograničenja za više od deset američkih kompanija. Između ostalog, njihovim direktorima je zabranjen ulazak u zemlju, a same kompanije više ne mogu da ulažu na kinesko tržište.

Kina i Evropska unija razmijenile su mišljenja o jačanju ekonomske i trgovinske saradnje kao odgovor na američke carine, saopštilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Ministar trgovine Vang Ventao razgovarao je u utorak u video razgovoru sa komesarom EU za trgovinu i ekonomsku bezbjednost Marošem Šefčovičem o ponovnom pokretanju pregovora o podršci trgovini, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva.

Tema razgovora bilo je trenutno otvaranje pregovora o minimalnim cenama kineskih električnih vozila, dodaje se u saopštenju.

Kina se pažljivo i dugoročno pripremila za navalu carina iz Vašingtona i ima niz kratkoročnih i dugoročnih kontramera, kaže Dejvid Reni, urednik geopolitike u časopisu Ekonomist.

Govoreći za “BBC”, Reni kaže da su kineski zvaničnici i akademici sa kojima je nedavno razgovarao u Pekingu svjesno očekivali trgovinski sukob tokom Trampove predsedničke kampanje.

“Kina voli da planira. Dugo se i pažljivo pripremala”
“Kina voli da planira. Oni vole petogodišnje planove. Izuzetno im je teško da se nose sa tako hirovitim, transakcijskim američkim predsjednikom”, rekao je Reni.

“Pripremali su se veoma pažljivo i veoma dugo. Imali su kratkoročne pripreme specifične za SAD, ali i dugoročne mere da pokušaju da preorijentišu i rebalansiraju svoju cjelokupnu ekonomiju, da smanje zavisnost od izvoza”, dodao je on.

Jedan od najjasnijih primjera kineske strategije je uvođenje carina na američku soju. Reni ističe da ta mjera direktno utiče na Trampovu glasačku bazu na Srednjem zapadu SAD, dodajući da Peking može istovremeno da dobije soju iz Brazila i Argentine.

“Logika u Pekingu ide ovako: šta možemo da uradimo da povrijedimo Trampove glasače, da privučemo njegovu pažnju, da možemo da kupimo negdje drugdje?”, objasnio je Reni.

Nastavi čitati

Aktuelno