Connect with us

Društvo

PRIZVOĐAČI ARONIJE ODUSTAJU OD BRANJA! Nemaju gdje plasirati proizvode!

Iako aroniju zbog mnogobrojnih ljekovitih svojstava često nazivaju najzdravijom biljkom na svijetu, potražnje za ovim bobičastim voćem gotovo da ni nema, pa pojedini proizvođači ove sezone rod neće ni brati jer nemaju kome da ga plasiraju.

Za aronijom koja je poznata i kao “crna aronija” u proteklih nekoliko godina vladala je prava pomama, ali sada je situacija potpuno drugačija i pojedina polja pod ovim voćem zarastaju u korov.

Takva slika vlada i na plantaži porodice Mihajlović iz Čelinca, najveće u Srpskoj.

– Imamo 7.000 sadnica, a aroniju ne beremo već drugu godinu jer nema tržišta. Šteta je što ovo zdravo voće pada u zaborav – rekli su na ovom imanju. Istakli su da su se borili na sve načine, ali, nažalost, nisu uspjeli.

– U početku smo se borili i trudili svim silama te organizovali dane aronije i bavili se promocijom. Međutim, niko nema sluha da nam pomogne, ni resorno ministarstvo, ali ni lokalna zajednica – poručuju sa plantaže Mihajlović.

Bećir Herceg iz Novog Travnika, koji u selu Čakići-Hercna na plantaži ima zasađeno 1.200 sadnica, kaže da je potražnja loša.

– Aronija podnosi dobro i sušu, ali i vodu, pa je rod na prošlogodišnjem nivou, čak malo i viši – rekao je Herceg.

Dodao je ove godine očekuju oko pet tona ploda, te ističe da berba počinje za nekoliko dana.

– Cijene su tek malo veće nego lani, a minimalna isplativa cijena je dvije KM po kilogramu i to na plantaži, ali problem je što nema ozbiljnih prerađivača da bi to išlo kako treba – kazao je Herceg.

Istakao je da oni koji se bave preradom obično kupuju tonu ili dvije, dok ostali uzimaju manje količine.

Aronija je, kako kaže, u odnosu na drugo voće, poprilično skromna.

– Nema ozbiljnih štetočina, kao što ima malina ili šljiva, a najveće štetočine mogu biti ptice – rekao je Herceg.

S druge strane, na jednoj prijedorskoj plantaži nisu zadovoljni rodom.

– Ove godine ubrao sam tek petinu u odnosu na lani iako je kvalitet bolji. Brzo sam to rasprodao jer jer bilo malo voća, ali činjenica je da je potražnja za aronijom u odnosu na neke ranije godine nikakva – rekao je proizvođač iz Prijedora i dodao da je litra soka od aronije 10 maraka, dok je kilogram pakovane aronije pet, a rinfuzne četiri marke.

Blagodeti

Priče o velikoj zaradi izazvale su prije nekoliko godina pomamu za uzgojem aronije, pa su tako mnoga domaćinstva umjesto tradicionalnih voćki posadile aroniju. Međutim, potražnja je veoma splasnula iako su prema riječima nutricionista ljekovita svojstva ove biljke ogromna.

Nutricionista Dragana Lošić kaže da aronija sadrži visoku koncentraciju antioksidanasa i vitamina C, što pomaže jačanju imuniteta, dobra je kod kardiovaskularnih oboljenja, kod prehlade, ali i dijabetesa. Dodala je da je aronija bogata i vlaknima, a smanjuje i rizik od nastanka raka debelog crijeva.

Društvo

Danas počinje prvi upisni rok za SREDNJOŠKOLCE U SRPSKOJ

Prvi upisni rok u srednje škole u Republici Srpskoj za odlične učenike, koji imaju 60 i više bodova, počinje danas, a rezultati će biti objavljeni 20. juna.

Iduće školske godine u prvi razred predviđen je upis za 10.197 učenika.

Upisivanje svršenih osnovaca u prve razrede srednjih škola obavljaće se i u julskom upisnom roku.

Deficitarna zanimanja biće i ove godina stipendirana od lokalnih zajednica i Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE NA ČEKANJE: Gužve na graničnim prelazima Gradiška i Kostajnica

Na graničnim prelazima Gradiška i Kostajnica jutros je pojačan intenzitet saobraćaja na izlazu iz BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Iz AMS navode da na ostalim prelazima nema dužih zadržavanja. Na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika zabranjen je saobraćaj za vozila nosivosti veće od pet tona

Teretna vozila preko pet tona preusmjeravaju se na novi most Bratoljub u Bratuncu i na prelaz Rača, dok autobusi mogu koristiti prelaz Šepak.

Nastavi čitati

Društvo

DJEVOJČICE VODE: U Srpskoj za 24 časa rođeno 18 beba

U porodilištima u Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 18 beba, 10 djevojčica i osam dječaka.

U Banjaluci je rođeno osam beba, u Doboju tri, po dvije bebe u Zvorniku i Gradišci, a po jedna beba u Bijeljini, Nevesinju i Foči.

U Banjaluci je rođeno pet djevojčica i tri dječaka, u Doboju dva dječaka i jedna djevojčica, u Zvorniku dvije djevojčice, u Gradišci jedan dječak i jedna djevojčica, po jedan dječak u Bijeljini i Nevesinju, i u Foči jedna djevojčica

Poroda nije bilo u Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju.

Nastavi čitati

Aktuelno