Hrvatska je konačno završila izgradnju graničnog prelaza na brzoj cesti Gradiška – Novi Varoš, koja bi trebalo da preko novog mosta na Savi kod Gradiške spoji auto-put Banjaluka – Gradiška sa auto-putem Zagreb – Beograd.

Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu finansija Hrvatske, svi radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza su završeni i u pripremi je prijava za provođenje tehničkog pregleda.

“Ministarstvo finansija ne raspolaže novim informacijama u vezi puštanja u promet budućeg graničnog prelaza, a vezano uz kategorizaciju graničnog prelaza upućujemo Vas na nadležno Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske”, naglasili su nam.

Iako niko ne zna kada bi novi prelaz mogao biti otvoren, čini se da se prvi put vide neke naznake da bi se to moglo desiti u dogledno vrijeme, jer je riješena i posljednja prepreka pred početak pregovora između Hrvatske i BiH – popunjen je bh. dio komisije koja treba da definiše novi sporazum o graničnim prelazima između dvije zemlje, bez čega nema kategorizacije novog prelaza, odnosno ni njegovog puštanja u rad.

S obzirom na to da je banjalučko preduzeće “Integral inženjering” završilo radove na brzoj cesti do Novog Varoša, odnosno do postojećeg puta koji vozači sada koriste od starog mosta na Savi ka Okučanima, ostaje samo da se riješi pitanje graničnog prelaza.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH nam je juče potvrđeno da je stigla potrebna dokumentacija iz Predsjedništva BiH, te da je sada sve spremno za sastanak bh. članova komisije.

Kako nam je rečeno, sastanak će biti održan 10. novembra, a na njemu će biti dogovorene pregovaračke pozicije BiH, prije nego se sastanu hrvatski i bh. članovi i počnu pregovore. Za očekivati je da će osim ovog prelaza na agendi biti i ostali prelazi, za koje postoji interes da se promijeni kategorizacija, odnosno da se poveća kapacitet i eventualno uvedu nove kategorije, posebno kada je u pitanju robni saobraćaj.

Čini se da je jedina potencijalno loša vijest to da će, po svemu sudeći, novi granični prelaz s hrvatske strane biti prevashodno za putnička vozila, a ne za kamione. To se može zaključiti po tome što postoji veoma mali broj parking-mjesta za teretna vozila, što bi moglo da sugeriše da Hrvati još tokom gradnje nisu imali namjeru napraviti prelaz koji bi imao veliki protok robe. Čak i kada bi ovaj prelaz bio kategorisan za teretni saobraćaj, mali broj parking-mjesta bi mogao prisiliti kamiondžije da traže drugi prelaz jer neće imati gdje da se parkiraju i moraće vjerovatno dugo da čekaju, i to u koloni na samoj brzoj cesti, što bi moglo izazvati glavobolje i putnicima.

Ali što se tiče putničkog saobraćaja, novi prelaz će skratiti put od Banjaluke do Zagreba za najmanje pola sata, što znači da bi se do glavnog grada našeg sjevernog susjeda moglo stići za samo sat i po.

Niko nam za sada ne može reći kada ćemo se konačno provozati novom brzom cestom, ali sada se prvi put nazire kraj agoniji izgradnje prvo mosta na Savi, pa onda i brze ceste i graničnih prelaza, koja traje više od decenije.

Nedavno smo u neformalnom razgovoru s predstavnikom Evropske komisije dobili uvjeravanja da Brisel zna za ovaj prelaz, i da se radi na tome da on uskoro bude osposobljen.

Podsjećanja radi, prva faza brze ceste do Novog Varoša je u dužini od nešto više od četiri kilometara, a naredna faza se već radi, i trebalo bi da se brza cesta poveže i direktno s auto-putem. I taj dio ceste gradi “Integral”, što je dio ugovora s “Hrvatskim cestama”, koje su investitor ovog projekta.

Nakon niza incidenata prethodnih dana, zbog vladine imigracione politike, noć u Crnoj Gori protekla je mirno. Ipak, tenzija je prisutna, a turski državljani osjećaju strah.

Protesti, građani patroliraju ulicama, policija na sve strane, to je slika koja se posljednjih večeri šalje iz glavnog grada Crne Gore. Tenzija se osjeća na svakom koraku. – Svi mi treba da kažemo “ne” šovinizmu, i ksenofobiji, da je potjeramo odavde, da ne stane, jer ovo što se dešava u Podgorici ovih nekoliko dana, žalosno je, u pitanju su praktično, mogu ih nazvati slobodno, crnogorski kristalni dani i noći – rekao je Dževdet Pepić, građanski aktivista.

Turski državljani posljednjih dana žive u strahu. Brojni ugostiteljski objekti u njihovom vlasništvu nakon serije incidenata su zatvoreni.

– Mi samo želimo da živimo i radimo u miru. Znamo da je u Crnu Goru došlo dosta naših sunarodnika koji su činili razna krivična djela, ali nismo svi takvi, većina nas samo želi da radi i zarađuje.

Nije nam drago kada ljudi na osnovu nekolicine incidenata imaju predrasude o svima nama – kaže turski državljanin Ramzan, radnik u jednom ugostiteljskom objektu koji drži državljanin Turske.

Policijski službenici sprovode akcije kako bi održali red i mir. Akcije su usmjerene i ka crnogorskim državljanima, ali i ka strancima.

– U okviru ovih aktivnosti su izdata 74 prekršajna naloga, donijeto je devet rješenja o povratku lica, izvršena su tri prinudna udaljenja, a tri lica su protjerana iz zemlje.

Otkazan je boravak za 23 strana državljanina, iniciran je prestanak privremenog boravka za četiri lica, a podnijeta je jedna prekršajna prijava – navodi se u saopštenju Uprave policije Crne Gore.

Euronews Srbija

Evropski partneri su i dalje veoma zainteresovani za srpski litijum i Srbiju u tom smislu vide kao kredibilnog i pouzdanog partnera, rekla je predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić u Parizu.

“Zbog svih ostalih dešavanja u Srbiji to je nekako prestalo da bude tema, ali zanimljivo je videti koliko u stvari naši partneri iz Evrope, ali i sveta, prate taj projekat i koliko su zainteresovani za litijum”, rekla je Brnabićeva, koja je u okviru Pariskog mirovnog foruma učestvovala na panelu o kritičnim sirovinama, mineralima potrebnim za energetsku tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena.

Ona je navela da su, osim za litijum, evropski partneri zainteresovani i za ono što može da bude cijeli lanac proizvodnje u Srbiji sa više od 15.000 novih radnih mjesta, prenijeli su beogradski mediji.