Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.727 KM i bila je nominalno veća za 10,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

U odnosu na avgust, prosječna septembarska neto plata nominalno je bila veća za 1,9 odsto, a realno 0,9 odsto.

Septembarske cijene proizvoda i usluga u Srpskoj bile su veće za jedan odsto nego avgustovske, a za šest odsto u odnosu na septembar prošle godine.

Gorivo i maziva za automobile su u odnosu na septembar prošle godine poskupjeli 47,3 odsto.

Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u odjeljku prevoza, i to za 27 odsto, stanovanja 13 odsto, zdravstva 9,3 odsto, te restorani i hoteli za 5,3 odsto.

Rast cijena zabilježen je i u odjeljcima rekreacija i kultura za 4,3 odsto, alkoholna pića i duvan 3,2 odsto, ostali proizvodi i usluge 2,3 odsto, komunikacije 1,9 odsto, namještaj i pokućstvo 1,3 odsto, te obrazovanje za jedan odsto.

Na godišnjem nivou niže cijene zabilježene su u odjeljcima odjeća i obuća za 4,1 odsto, te hrana i bezalkoholna pića 0,5 odsto.

Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u periodu od januara do septembra bila je manja za 6,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Septembarska industrijska proizvodnja je u poređenju sa istim mjesecom lani smanjena za 4,9 odsto, dok je u odnosu na avgust povećana za 6,1 odsto.

Broj zaposlenih u industriji u septembru bio je manji za 3,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a veći za 0,7 odsto u poređenju sa avgustom.

Izvoz iz Republike Srpske u periodu od januara do septembra iznosio je 3,937 milijardi KM, što je za 0,7 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz bio 6,83 milijarde KM i veći je za 8,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 64,7 odsto.

Najviše robe izvezeno je u Srbiju, u vrijednosti od 735 miliona KM, i Hrvatsku za 636 miliona KM, dok je najviše je uvezeno iz Srbije u vrijednosti od 997 miliona KM i Italije za 937 miliona KM.

Nekada simboličan znak pažnje prema domaćinu danas ozbiljno udara po kućnom budžetu.

Boca vina, kafa, šećer i bombonjera mogu koštati više od 50 KM, dok nova poskupljenja prijete da dodatno otežaju svakodnevni život građana.

Poklon koji više nije sitan trošak

Sezona krsnih slava donosi porodična okupljanja i druženja, ali i troškove koji se sve teže uklapaju u kućni budžet. Običaj da se domaćinu ne dolazi praznih ruku ostaje, ali je kupovina poklona postala ozbiljniji izdatak nego ranije.

Za bocu vina, pola kilograma kafe, šećer i bombonjeru potrebno je izdvojiti oko 50 KM, a račun može biti i znatno veći ako se u poklon dodaju čokolade za djecu ili izaberu skuplji proizvodi.

Na sve težu situaciju upozorava izvršna direktorka Udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora Murisa Marić.

– Navikli smo da ne idemo praznih ruku nekom domaćinu, tako da danas, bilo šta, boca vina, pola kilograma kafe, šećer, neka bombonjera, pa ako imamo tamo i neku djecu, onda idu i čokolade i to zna otići daleko više od 50 maraka, ukoliko ne kupujemo one najjeftinije proizvode – izjavila je Marićeva za ATV.

Prema njenim riječima, građani su zbog dugogodišnjih običaja sami sebi nametnuli određenu obavezu kada je riječ o poklonima, iako njihove finansijske mogućnosti često ne prate takva očekivanja.

Kafa i vino probijaju budžet

Među proizvodima koji najviše utiču na cijenu poklon kese posebno se izdvaja kafa, gotovo nezaobilazan dio slavskog dara.

Cijena pola kilograma kafe odavno je premašila 10 KM, a poskupjeli su i konditorski proizvodi, uključujući bombonjere, čokolade i druge slatkiše, od kojih veliki dio dolazi iz uvoza.

Ni izbor vina više ne prolazi bez pažljivog gledanja cijena.

– Danas i neku bocu najobičnijeg vina nećemo naći ispod 10 KM. Na njih ne obraćamo možda svaki dan pažnju, ali kada dođu ove svetkovine, svakako da ćemo vidjeti kako te cijene zapravo stoje i kako se iznijeti s njima – navela je Marićeva.

Kada se saberu proizvodi koji se tradicionalno nose domaćinima, granica od 50 KM lako se prelazi, posebno ako se kupuju pokloni za više porodičnih okupljanja tokom kratkog perioda, piše ATV.

Struja bi mogla pokrenuti novi talas poskupljenja

Iz Udruženja potrošača „DON“ upozoravaju da bi eventualno povećanje cijene električne energije moglo dovesti do novih poskupljenja.

Marićeva objašnjava da rast troškova poslovanja privrednih društava često utiče i na cijene proizvoda i usluga koje plaćaju građani.

– Ostaje nada da neće doći do povećanja cijene električne energije i da će sve ostati kako je za sada rečeno – kazala je Marićeva, izražavajući zabrinutost zbog mogućih dodatnih izdataka.

Ona je naglasila da se poskupljenja rijetko zaustavljaju na jednom proizvodu ili usluzi.

– Nikad ne ide jedno povećanje samo, nego povećava se i sve ostalo – poručila je.

Jedna plata ne pokriva ni osnovne potrebe

Troškovi poklona samo su dio finansijskog pritiska kojem su izložena domaćinstva. Hrana, komunalije, krediti, školske potrepštine i odjeća redovni su izdaci koje porodice moraju pokrivati svakog mjeseca.

Prema ocjeni Marićeve, jedna plata ne može pokriti ni trećinu potrošačke korpe, zbog čega su mnogi građani primorani da pažljivo raspoređuju novac i odustaju od pojedinih potreba.

– Ovdje imamo taj problem da se u toku mjeseca nečega trebamo odreći kako bi se zadovoljile neke druge potrebe – istakla je ona.

To znači da se svaki trošak pažljivo odmjerava, pa i onaj koji je nekada predstavljao uobičajen dio porodičnih i društvenih okupljanja.

I cvijeće za zadušnice košta više

Pritisak na kućni budžet ne završava se sa svakodnevnom kupovinom. Tokom godine smjenjuju se rođendani, svadbe, krsne slave i drugi događaji koji podrazumijevaju dodatne izdatke.

Marićeva je podsjetila i na poskupljenje cvijeća koje se nosi na groblje povodom zadušnica.

– Bile su zadušnice, idu slave i to cvijeće koje se nosi na groblje danas niste našli ispod 10 KM – navela je.

Zbog takvih troškova planiranje potrošnje postaje sve važnije, posebno u porodicama sa djecom, gdje su mjesečne obaveze već brojne.

Tradicija ostaje, ali novčanik određuje granice

Odlazak na slavu i darivanje domaćina i dalje su važan dio porodičnog i društvenog života. Ipak, iznos koji će gost izdvojiti za poklon sve više zavisi od njegovih mogućnosti, a ne samo od običaja.

Poklon kesa od oko 50 KM nije obavezni iznos niti pravilo koje svi moraju poštovati, već procjena troška nekoliko tradicionalnih proizvoda.

U vremenu kada poskupljuju i osnovne životne namirnice, građanima ostaje da pažljivije biraju šta će kupiti i koliko mogu izdvojiti. Običaji opstaju, ali njihovo održavanje sve češće zahtijeva računicu.

Zimsko računanje vremena ove godine počinje u noći između subote i nedjelje, 24. i 25. oktobra, u 3.00 sata ujutru pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan sat unazad.

Na osnovu Zakona o računanju vremena (“Službeni list SCG”, br. 20/06), ljetnje računanje vremena u ovoj godini se završava u nedjelju, 25. oktobra u 3.00 sata ujutru pomjeranjem za jedan čas unazad.

Srbija i BiH prate standardno Centralno evropsko vrijeme (CET, UTC+1), dok se tokom ljetnjeg perioda koristi Centralno evropsko ljetnje vrijeme (CEST, UTC+2). Ova praksa je usklađena sa većinom evropskih zemalja.