Severna Koreja lansirala je jutros raketu sa svoje istočne obale, saopštila je južnokorejska vojska.

Lansiranje je uslijedilo nedjelju dana nakon što je Sjeverna Koreja saopštila da je lansirala novi hipersonični balistički projektil srednjeg dometa, što je bio prvi raketni test Pjongjanga od 5. novembra, prenio je Rojters.

Vršilac dužnosti predsjednika Južne Koreje Čoi Sang-mok izjavio je jutros da će njegova zemlja oštro odgovoriti na provokacije Severne Koreje.

Čoi je osudio najnovije lansiranje sjevernokorejskog projektila, ukazujući da to predstavlja kršenje rezolucija Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Švedski premijer Ulf Kristerson obratio se novinarima uoči sastanka Evropskog savjeta u sjedištu EU u Briselu 19. decembra. “Švedska nije u ratu, ali nije ni u miru”, izjavio je premijer u nedjelju, pozivajući se na hibridne napade i posrednički rat na švedskom tlu.

Kristerson je ove izjave dao na godišnjoj nacionalnoj konferenciji “Folk och Forsvar” u Salenu u centralnoj Švedskoj. On je naglasio da Švedska i njeni susjedi trpe hibridne napade preko kompjuterskih sistema, finansija, dezinformacija i prijetnji sabotažom, a ne tradicionalnim vojnim sredstvima.

Premijer je istakao da trenutna bezbjednosna situacija i neobične aktivnosti u baltičkom regionu sugerišu da se neprijateljske namjere ne mogu odbaciti. Međutim, Kristerson nije pripisao odgovornost za nedavno oštećene kablove nijednoj određenoj zemlji. Govoreći generalno o hibridnim napadima, on je spomenuo da je ruska prijetnja vjerovatno dugoročna i da odbrana Švedske mora biti podjednako uporna.

Švedska vlada ozbiljno shvata ovu situaciju, priznajući da zemlja živi u periodu posredničkog ratovanja. U posljednjih nekoliko mjeseci u Baltičkom moru je oštećeno nekoliko električnih i telekomunikacionih kablova. Eksperti i političke ličnosti smatraju da su ove akcije dio “hibridnog rata” Moskve protiv zapadnih zemalja u ovom pomorskom regionu, koji se graniči sa članicama NATO-a i Rusijom.

Švedska, koja je pristupila NATO u martu prošle godine, sada šalje tri vojna broda i osmatrački avion u Baltičko more da nadgledaju rusku “flotu u sjenci”, saopštio je u nedjelju premijer Ulf Kristerson. Nakon nekoliko nedavnih incidenata, uključujući oštećenje podvodnih energetskih kablova u Baltičkom moru, NATO je rasporedio brodove da zaštiti infrastrukturu. Ovi brodovi su zaduženi i za osmatranje ruske “flote u senci”.

Zbog zabrane pristajanja ruskih brodova u evropske luke i zabrane izvoza ruske nafte u EU, Moskva koristi brodove bez jasne registracije ili zastava, za koje se sumnja da su sabotirali kablove. Kao nova članica NATO sa izlazom na Baltičko more, Švedska daje tri ratna broda i jedan osmatrački avion za ovu misiju. Kako navodi nemačka novinska agencija DPA, u operaciji učestvuje desetak brodova.

MONDO

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus doputovao je danas u Kijev na razgovore sa ukrajinskom vladom.

Posjeta nije unapred najavljena iz bezbjednosnih razloga, prenosi Dojče vele.

Pistorijus će se, kako se navodi, posebno sastati sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i ministrom odbrane Rustemom Umerovim, prenosi Tanjug.

On je prethodne večeri sa kolegama iz Poljske, Francuske, Italije i Velike Britanije u Varšavi razgovarao o evropskoj pomoći Ukrajini, posebno o jačanju ukrajinske odbrambene industrije.