Connect with us

Politika

TADIĆ NAJAVIO HAJKU NA ŠMITA! “Njemačkom sudu podnosimo tužbu protiv njega”

Pored krivičnih djela koje čini u BiH, prema ocjeni savjetnika Milorada Dodika Ognjena Tadića, Kristijan Šmit vrši krivična djela i prema Njemačkoj, čiji je državljanin, ali krši i Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima iz 1961, što je teška povreda međunarodnog prava.
Kristijan Šmit se lažno predstavlja kao visoki predstavnik i imitira diplomatski status, zbog toga će Republika Srpska, da bi odbranila i sačuvala Dejtonski sporazum koji urušava ovaj neimenovani stranac, pomoć zatražiti od pravosuđa SR Njemačke, čiji je Šmit državljanin – navodi za Raša tudej Balkan savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Ognjen Tadić.

Nakon prestanka mandata Valentina Incka, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije donio relevantnu rezoluciju o imenovanju novog visokog predstavnika. Uprkos tome, kaže Tadić, u BiH se pojavio njemački državljanin Kristijan Šmit koji od 2021. pokušava da uzurpira funkciju visokog predstavnika.

– Koristeći uticaj dijela zemalja koje su mu pružile podršku, kao i složene političke odnose u zemlji, postupak nelegalne uzurpacije imao je ograničene rezultate u jednom dijelu BiH tj. u Federaciji BiH. Tamo je Kristijan Šmit izvršio suspenziju ustavnog poretka na 24 sata kako bi instalirao novu Vladu Federacije BiH. Kako u Republici Srpskoj njega ne prihvatamo i ne priznajemo za visokog predstavnika, Šmit je pokušao da svoj uticaj nametne na silu: napisao je odluku kojom navodno mijenja Krivični zakon BiH. Ovim je protivustavnim putem uveo novo krivično djelo po kojem je nepoštovanje odluka visokog predstavnika kažnjivo zatvorom u trajanju od šest mjeseci do pet godina – objašnjava savjetnik predsjednika Republike Srpske.

Na osnovu toga, navodi Tadić, a uz pomoć Suda i Tužilaštva BiH koje je podređeno strancima, vodi se postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v. d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića.

– Šmit je učinio i brojne druge udare na Dejtonski mirovni sporazum, te podstrekivao i djelimično uspio u tome da i dio organa Federacije BiH i dijela funkcionera BiH koji dolaze u te organe iz Federacije BiH navede na grubo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Očito je da je u dosadašnjem pokušaju uzurpacije funkcije visokog predstavnika Kristijan Šmit izvršio i više različitih krivičnih djela – ukazuje Tadić.

Tadić navodi samo neka od krivičnih djela za koja će tužiti Šmita: napad na ustavni poredak zbog nametanja odluka o izmjenama ili dopunama zakona koje jedino Parlamentarna skupština BiH i druga zakonodavna tijela u BiH i entitetima mogu donositi; upućivanje i prebacivanje oružanih grupa ljudi, oružja i municije na teritoriju BiH putem organizovanja naoružanog obezbjeđenja koje čine strani državljani, a koje ga obezbjeđuje dok on krivično djeluje u BiH u smislu aktivnosti koje predstavljaju napad na ustavni poredak; krivotvorenje službene isprave putem podstrekavanja službenika Ministarstva inostranih poslova BiH da mu izda nelegalnu diplomatsku legitimaciju, iako ne postoji relevantna rezolucija Savjeta bezbjednosti, a u čemu je kao saučesnika imao bivšu ministarku Biseru Turković i tako dalje…

– Osim toga, tu je i osnovana sumnja da krši njemačke zakone koji se odnose na to da Kristijan Šmit prima platu predstavljajući se kao visoki predstavnik, za šta ne postoji pravni osnov, pa je pitanje na osnovu čega plaća porez u Saveznoj Republici Njemačkoj i da li ga uopšte plaća ili se poziva na diplomatski status. Posebnu težinu ima i kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. godine, jer se Kristijan Šmit lažno predstavlja kao visoki predstavnik i imitira diplomatski status, iako to nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom koji takav status daje samo licu koje je funkciju visokog predstavnika dobilo od strane Savjeta bezbjednosti – ističe Ognjen Tadić.

Iako je na prvi pogled jasna osnovanost ovih navoda, naš sagovornik naglašava da, Sud i Tužilaštvo BiH nisu u stanju da čuvaju ustavni poredak od ovakvih napada.

– Zbog toga postoji jasan stav da se pomoć za izlaz iz ove situacije treba tražiti u pravosuđu Savezne Republike Njemačke, čiji je Kristijan Šmit državljanin. To će biti ozbiljan test i za Njemačku, od koje se očekuje da zaustavi zločine svog državljanina i spriječi dalje kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma koje čini – naglašava Tadić.

Institucija visokog predstavnika za BiH, odnosno OHR, uspostavljena je na osnovu Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Potpisnice Aneksa 10 sporazuma – bivša Republika BiH, Republika Hrvatska, Savezna Republika Јugoslavija, Federacija BiH i Republika Srpska, tražile su da visoki predstavnik bude imenovan u skladu sa relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Od tada, pa do okončanja mandata posljednjeg visokog predstavnika Valentina Incka, poštovana je ta odredba.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Related Topics:

Politika

VIŠKOVIĆ “Budžet Srpske biće VEĆI ZA 500 miliona KM”

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će budžet za ovu godinu premašiti 6,5 milijardi KM, te da je duplo uvećan u odnosu na prije šest godina.

– Budžet za 2025. godinu, odnosno rebalans koji će doći nakon povećanja plata, biće za 500 miliona KM veći u odnosu na 2024. godinu – rekao je Višković novinarima u Banjaluci.

On je naveo da iza navedenog budžeta stoje predan rad i stručnost te je dodao da pojedini opozicioni politički predstavnici pokušavaju da preko sebi lojalnih medija pošalju drugačiju sliku u javnost.

– Ja ću vas svakim danom demantovati činjenicama. Ovo su činjenice. Angažujte eksperte i radite šta mislite, ovo ne možete mijenjati. Moja je greška što o ovim činjenicama nisam pričao u prethodnom periodu i dozvolio lajavcima da govore o nekim drugim stvarima – poručio je Višković.
On je naveo da mu snagu da nastavi dalje i ostvaruje još bolje rezultate daju narod i podrška koju uživa.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da je putem Fonda solidarnosti Republike Srpske do sada korisnicima isplaćeno više od 410 miliona KM.

– Isplaćeno je prije pet dana interventno tri miliona KM za građane pogođene poplavom. To realizujemo preko lokalnih zajednica – poručio je Višković.

On je govoreći o stanju u turizmu rekao da je u prošloj godini zabilježen najveći broj turističkih posjeta u Republici Srpskoj.

– Više od 500.000 turista posjetilo je Republiku Srpsku, a imali smo preko 1,2 miliona noćenja – ukazao je Višković.

Srn

Nastavi čitati

Politika

VREMEŠNI ŠPIRIĆ PORUČUJE “Srpska štiti DEJTON i poziva na dijalog”

Republika Srpska svojim djelovanjem štiti Dejtonski mirovni sporazum, a u BiH ne postoji bezbjednosna, nego politička kriza, istakao je danas predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić na sastanku u Sarajevu sa delegacijom Komiteta za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Špirić je na sastanku, kojem su prisustvovali evropski parlamentarci Ondrej Kolar, Tineke Strik i Antonio Tanger Korea, iznio stav Republike Srpske da je kršenjem Dejtonskog sporazuma izvršena centralizacija BiH i da zato Srpska poziva na razgovor o unutrašnjim pitanjima.

On je dodao da zakoni koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske nisu u koliziji sa Dejtonskim mirovnim sporzumom.

“Mi 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma imamo Kancelariju visokog predstavnika i pravo nekog pojedinca da u BiH bude nadparlament, nadpredsjedništvo, nadsavjet ministara… Taj pojedinac može da suspenduje Ustav na jedan dan da mijenja Krivični zakon i da suzbije demokratske tokove u ovoj zemlji. Upravo to je donijelo veliku dozu političkog parazitizma i pristup jednog naroda – `država to smo mi`, jer ne žele razgovor, čekajući rješenje izvana”, naglasio je Špirić.

Dodao je da je drugi problem Ustavni sud BiH koji ima tri stranca i nakon 30 godina od Dejtonskog sporazuma.

“Uz tri stranca oni u tom sudu kreiraju nova rješenja, a ne tumače Ustav. Ministarstvo inostranih poslova govori glasom jednog čovjeka, što je potpuno neustavno. Političko nezadovoljstvo prisutno je i kod ravnopravnosti konstitutivnih naroda pa Hrvati traže izmjene Izbornog zakona. Sve ove skupštinske sale su svaki dan prazne jer niko ne želi da razgovara. Zato ja podržavam poziv Republike Srpske da se razgovara”, rekao je Špirić.

On je naglasio da su potezi institucija Republike Srpske poziv na razgovor, a ne kako to neki vide poziv na secesiju jer i nema argumente za to niti je iko relevantan ocijenio da postoji bezbjednosna opasnost, pa čak ni u izvještajima Misije “Altea”.

“Mi smo iz Republike Srpske uvijek ovdje tražili sagovornika, a ne na drugim adresama i poziv iz Banjaluke nije poziv na secesiju ni rušenje teritorijalnog integriteta nego je mnogo državotvorniji od onih što ne znaju šta je rješenje”, dodao je Špirić.

On je poručio evropskim parlamentarcima da je njihova misija da osnaže dijalog unutar zemlje, te da ne postoji idelano rješenje izvan BiH.

Na najave osnivanja nove koalicije na nivou BiH sa opozicionim strankama iz Republike Srpske kako bi se navodno ubrzao EU put, Špirić je rekao da ne postoji ni izborna volja ni poslovničko uporište za to.

“Sve evropske zakone u ovom parlamentu predložili su i podržali kadrovi HDZ-a i SNSD-a. Od 12 zakona oni koji su opozicija bili su protiv deset, odjednom se evropejstvo probudlo na ulasku u vlast pa su glasali za dva na kraju”, rekao je Špirić.

Na konstataciju Strikove da je potrebno da se EUFOR uključi kao podrška domaćim institucijama, kao i da će dati punu podršku novoj koaliciji sa opozicionim strankama iz Republike Srpske, Špirić je rekao da onaj ko misli da podrži novu, neustavnu i neposlovničku koaliciju, mora da preuzme odgovornost, te poručio da bi trebalo dati priliku unutrašnjem dogovoru, a ne stajati iza nekog.

Kolar, koji je izvjestilac za BiH, zahvalio je za iskrenost i otvoren razgovor i saglasio se da je neophodan unutrašnji dijalog.

Sastanku, na kome je bilo riječi o izvještaju o napretku BiH u svjetlu aktuelne političke situacije, prisustvovali su i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma Naroda parlamenta BiH Kemal Ademović, saopšteno je iz kabineta predsjedavajućeg Doma naroda.

Nastavi čitati

Politika

OGLASILA SE EVROPSKA KOMISIJA “Dodik i Srpska vuku BiH unazad”

Portparolka Evropske komisije za unutrašnje poslove i migracije Anita Hiper izjavila je da su nedavni pravni akti koji su usvojeni u Republici Srpskoj potkopavaju ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i funkcionalnost državnih institucija.

Dodala je da to ugrožava osnovne slobode građana i da navedene aktivnosti su takođe u suprotnosti s obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela na svom putu ka Evropskoj uniji. Dotakla se i predsjednika RS Milorada Dodika koji je, podsjećamo osumnjičen za napad na ustavni poredak.

– Kada je riječ o Miloradu Dodiku, takođe smo se jasno izrazili, naglasili smo suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, koji moraju biti poštovani. Svaka radnja protiv tih principa će imati posljedice – rekla je Hiper.

Ona se dotakla i misiji visoke predstavnice EU za inostranu politiku i bezbjednost (HRVP) Kaje Kalas odnosno šta je ključna poruka za BiH.
– Kada govorimo o misiji visoke predstavnice EU za inostranu politiku i bezbjednost (HRVP) Kaje Kalas u tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, jedna ključna poruka je da je integritet EU najbolja garancija za prosperitet i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

EU je posvećena evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, njenoj stabilnosti i bezbjednosti. Dakle, to je vrlo važna poruka koju ćemo prenijeti. Evropska unija je takođe u potpunosti posvećena podršci vladavini prava i jačanju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine, što je neophodno i za njenu budućnost u EU – navela je Hiper.

Dvije reforme su ključne
Gijom Mersije, portparol Evropske komisije je ponovio ranije stavove iz EU da BiH mora napraviti relevantne korake koji su navedeni u preporuci Evropske komisije iz oktobra 2022. godine.

– Za sve zemlje, pristupanje Evropskoj uniji je proces zasnovan na zaslugama, i svaka kandidatkinja se procjenjuje na osnovu sopstvenog napretka u ispunjavanju svih kriterija. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zemlja treba nastaviti svoje napore kako bi poduzela sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz oktobra 2022. godine, kako bi Savjet bio u poziciji da usvoji pregovarački okvir.

Između preporuke Komisije o otvaranju pregovora iz novembra 2023. i izvještaja Komisije iz marta 2024, BiH je uspjela ostvariti konkretne rezultate. To otvara put za odluku Savjeta o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Sada je Komisija u procesu pripreme pregovaračkog okvira, ali da bi se to desilo, potrebno je da BiH preduzme sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz 2022. godine. Dakle, sada ohrabrujemo BiH da se vrati toj pozitivnoj dinamici – istakao je Mersije.

Dvije reforme su ključne, naglasio je on.

– Istakao bih dvije ključne reforme: usvajanje zakona o sudovima i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Takođe smo zatražili da BiH imenuje glavnog operativnog pregovarača i pregovarački tim, jer nam je veoma važno da BiH može govoriti jednim glasom u kontekstu daljih pregovora o pristupanju EU. Također očekujemo da BiH imenuje nacionalnog IPA koordinatora i finalizira nacionalni program za usvajanje pravne stečevine (acquis) – objasnio je Mercier.

BiH je upućen još jedan poziv da dostavi svoj reformski program te da Evropska komisija, kako je naglasio Mercier ostaje dostupna za pružanje tehničke, finansijske i političke podrške BiH uz pomoć da BiH napreduje na svom evropskom putu.

N1

Nastavi čitati

Aktuelno