Connect with us

Politika

ŠMIT PORUČIO: Pitanje je želimo li nastaviti sa Dejtonom?

„Želimo li nastaviti s Dejtonom ili slijediti druge pristupe? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja. Moram se moći osloniti na to da imam konsenzus unutar međunarodne zajednice. Želim sačuvati taj konsenzus, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se on može sačuvati samo ako moram preduzeti korak koji apsolutno nisam želio: povući sebe iz pregovora, da tako kažem, i otvoriti put drugima”, kaže Šmit.

Kristijan Šmit, odlazeći visoki predstavnik u BiH, kog Republika Srpska ne priznaje, kaže da u međunarodnoj zajednici postoje različita mišljenja o dejtonskom uređenju BiH i ulozi međunarodne zajednice.

Šmit potvrđuje da odluku o odlasku s ove funkcije nije donio preko noći.

„Nije baš tako da sam se jednog jutra probudio i pomislio da bih sada ovdje mogao završiti posao”, kaže Šmit u intervjuu za Dojče vele.

„Svi osjećamo da se politička situacija u svijetu jako promijenila, postala je vrlo nestabilna”, rekao je Šmit napomenuvši da u Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira u BiH skupa s njim sjede Amerikanci, Evropljani, Japanci, Turci i Britanci. „Potrebna mi je podrška svih”, rekao je Šmit.

On je dodao da je dijelom već na sceni promjena političkog pristupa BiH, te potvrdio da ne postoji konsenzus u međunarodnoj zajednici o tome.

„Želimo li nastaviti s Dejtonom ili slijediti druge pristupe? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja. Moram se moći osloniti na to da imam konsenzus unutar međunarodne zajednice. Želim sačuvati taj konsenzus, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se on može sačuvati samo ako moram preduzeti korak koji apsolutno nisam želio: povući sebe iz pregovora, da tako kažem, i otvoriti put drugima”, kaže Šmit.

Posao u BiH nije završen, kaže Šmit, on mora biti nastavljen.

U BiH se, prema njegovim riječima, suočavamo sa ključnim pitanjem, a to je da li postoji dovoljno političke volje u zemlji za evropske integracije ili su jače destruktivne snage koje žele uništiti zemlju i njenu budućnost.

„Svako mora shvatiti da ako se stvari raspadaju na Balkanu, to nije umirujući znak”, rekao je Šmit i poručio da zbog toga računa na međunarodnu zajednicu, te da Evropljani i Amerikanci u ključnom trenutku kažu:

“Ne, sada nastupamo zajedno i za Evropu”.

Šmit je u kontekstu destruktivnih snaga spomenuo predsjednika SNSD-a Milorada Dodika konstatujući da su sve sankcije protiv njega ukinute.

„On je angažovao lobističku firmu da se bori za tri stvari: da se omogući secesija, odnosno nezavisnost Republike Srpske, da se ukinu sudske presude protiv njega i da ja odem. U to je uložio mnogo novca”, kaže Kristijan Šmit u intervjuu za DW.

Politika

SKANDALOZNA ODLUKA VLADE SRPSKE! Agencija daje 900.000 KM za poslovni prostor u Bijeljini

Narodni poslanik iz Bijeljine Slaviša Marković nazvao je skandaloznom odluku Vlade Republike Srpske da dozvoli Agenciji za agrarna plaćanja kupovinu poslovnog prostora po cijeni od oko 900.000 KM.

“Taj poslovni prostor je površine od oko 80-90 kvadratnih metara, što znači da je cijena kvadrata ovog lokala oko 9.000 KM, što je apsurdno” , smatra Marković.

On je pojasnio da se ovaj objekat nalazi na lokaciji gdje je bio nekadašnji poznati simbol grada, Vanekov mlin, koji je, iako je bio kulturno dobro, srušen pod nerazjašnjenim okolnostima.

“Ovo nije ni centar grada, a građani Bijeljine znaju da se kvadrat poslovnog prostora na  atraktivnim lokacijama u našem gradu može kupiti po cijeni od 4000 do 5000 KM po metru kvadratnom” , pojasnio je narodni poslanik, koji je i zamjenik šefa Kluba poslanika Pokreta Sigurna Srpska u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

On je istakao da se javnosti mora objasniti zašto republička Agencija kupuje poslovni prostor po nerealno visokoj cijeni i zbog čega Vlada daje saglasnost na ovakvu kupovinu.

(bndan.com)

Nastavi čitati

Politika

Kresojević podsjetio na borbu za potkozarska naselja! SKUPILI SMO 1.358 POTPISA ZA VODU i izborili se za cjevovod

Izgradnja cjevovoda FI 700 do rezervoara Tunjice 1 i 2 zvanično je završena, čime je garantovano uredno i stabilno vodosnabdijevanje za potkozarske mjesne zajednice na području Banjaluke.

Ovaj projekat predstavlja ključni korak u rješavanju dugogodišnjeg problema sa vodosnabdijevanjem mještana ovog kraja, koji su se naročito u ljetnjim mjesecima suočavali sa čestim nestašicama.

Povodom završetka radova oglasio se narodni poslanik PDP-a i član PSS-a Bojan Kresojević, ističući da je ovo pobjeda građana koji su se istrajno borili za svoje osnovne potrebe.

„Vodovod Tunjice 1 i 2 je završen danas, a narod nije od juče! Danas je završen projekat izgradnje cjevovoda FI 700 koji će garantovati uredno vodosnabdijevanje za potkozarske mjesne zajednice. Naša borba za vodu u potkozarskim mjesnim zajednicama počela je prije dvije godine. Iako tada nije bilo lako, čast mi je bilo biti predsjednik inicijativnog odbora peticije koja je skupila 1.358 potpisa ZA VODU!“, izjavio je Kresojević.

On je dodao da su mještani dobro upoznati sa svim opstrukcijama koje su pratile ovaj projekat tokom njegovog planiranja i realizacije.

„Zna narod dobro ko je bio protiv vode, ko se sve ovo vrijeme nadao da projekat neće uspjeti. Nije narod od juče! Nastavljamo dalje sa konkretnim inicijativama koje rješavaju probleme običnih ljudi!“, poručio je Kresojević.

Stavljanjem novog cjevovoda u funkciju trajno su obezbijeđeni kapaciteti za potkozarska naselja, a najavljeno je nastavljanje sličnih inicijativa za rješavanje infrastrukturnih pitanja građana.

Nastavi čitati

Politika

Milanović ukazao na neuspjehe vlasti “NAKON AERODROMA U TREBINJU, propadaju i projekti na Klekovači i Manjači”

Član Predsjedništva PSS-a Dragan Milanović ocjenjuje da su najave izgradnje velikih turističkih i skijaških centara na Klekovači i Manjači još jedan primjer kako kapitalni projekti vlasti Republike Srpske godinama ostaju samo na nivou obećanja.

„Nakon aerodroma u Trebinju, izgradnja velikog turističkog centra na Klekovači jedno je od najdugovječnijih, a neostvarenih obećanja ove vlasti. Slična sudbina sada prijeti i projektu ski-centra na Manjači, koji je nešto mlađe obećanje, ali je takođe predstavljen kao kapitalna investicija koja će preporoditi turističku ponudu Republike Srpske“, rekao je Milanović.

On podsjeća da je priča o ski-centru „Klekovača“ počela još 2010. i 2012. godine, kada su potpisivani memorandumi i okvirni sporazumi sa međunarodnim investitorima.

„Govorilo se o investiciji od čak 382 miliona evra, turističkom gradu na nekoliko hiljada hektara, 17 žičara i liftova, više od 60 kilometara ski-staza, hotelima sa hiljadama ležajeva, etno-selu, heliodromskoj infrastrukturi i oko 3.000 direktnih i indirektnih radnih mjesta. Danas, poslije više od decenije, građani mogu da vide šta je od te grandiozne najave zaista realizovano – gotovo ništa“, naveo je Milanović.

Govoreći o Manjači, Milanović ističe da je i taj projekat najavljen sa velikim očekivanjima.

„U avgustu 2022. godine zvanično je promovisan projekat ski-centra na Manjači, vrijedan oko 53 miliona KM, uz najavu da će sredstva obezbijediti Vlada Republike Srpske i Olimpijski centar ‘Jahorina’. I ovdje smo slušali priču o novoj velikoj turističkoj investiciji, razvoju regije i novim radnim mjestima. Međutim, i ovaj projekat prijeti da ostane samo još jedna stavka u nizu velikih obećanja“, rekao je Milanović.

Prema njegovim riječima, problem nije u nedostatku potencijala, već u nedostatku realizacije i odgovornosti.

Nastavi čitati

Aktuelno