Upravni odbor Savjeta za primjenu mira (PIK), 30.06. trebalo bi da izabere novog visokog predstavnika u BiH.

Ali, izgleda da smo uspjeli da ,,pokvarimo’’ i PIK . Izbor visokog predstavnika počeo je da liči na izbor Savjeta ministara BiH. Svako vuče na svoju stranu, svi imaju želje I prijedloge…

Za sada je jedino sigurno da će novi, 10. po redu visoki predstavnik u BiH, biti Evropljanin, te da će mu na raspolaganju ostati Bonska ovlašćenja.

Upravni odbor PIK-a ima deset članica I trenutno postoje dva tabora I ,,nesvrstani’’.

U prvom, najglasnijem taboru, su Sjedinjene Američlke Države koje na čelu OHR-a žele Italijana Antonia Zanardija Landija. Landi je, navodno, njihov igrač I spreman je da vrlo brzo riješi pitanje državne imovine koja je postala kamen spoticanja u velikoj američkoj investiciji u BiH, Južnoj gasnoj  interkonekciji. Njih, logično podržava Italija.

Ako PIK imenije Landija imali bi ,,italijansku okupaciju’’ jer bi tada tri ključne funkcije međunarodne zajednice u BiH bile u rukama Italije. Podsjećamo da je na čelu delegacije Evropske unije u BiH Italijan Luiđi Soreka, a njegov sunarodnik  generalmajor Mauricio Fronda komandant je EUFOR-a.

Sa druge strane, Velika Britanija, Francuska I Njemačka žele visokog predstavnika koji neće biti, kako nezvanično u diplomatskim krugovima kruži rečenica, ,,američka marioneta’’. Njihov prijedlog je Francuz Rene Troka, što podržavaju I predstavnici Evropske unije i Evropske komisije kao i, saznajemo u diplomatskim izvorima,  ambasador Japana, zemlje koja je takođe članica Upravnog odbora PIK-a.

Turska i Kanada se  još uvijek nisu svrstale ni na jednu stranu. Vjerovatno čekaju da vide konačan rasplet, dok Rusija, iako I dalje formalno članica Upravnog odbora PIK-a, ne učestvuje u njegovom radu.

U diplomatskim krugovima očekuju da se zastoj I neslaganje oko imenovanja 10. visokog predstavnika u BiH riješio na nedavnom sastanku francuskog predsjednika Emanuela Makrona i italijanske premijerke Đorđe Meloni.

Sa druge strane postoje i stavovi da BiH nije toliko toliko važna i bitna da bi se tema visokog predstavnika našla na dnevnom redu sastanka Makrona i Meloni.

Visoki predstavnik u ostavci Kristijan Šmit ranije je najavio da će dužnost obavljati najvjerovatvije do kraja juna. Da li će mu status v.d. visokog predstavnika biti produžen?

Ako direktori javnih preduzeća u BiH mogu godinama biti vršioci dužnosti, zašto ne bi mogao i Šmit? Mogao bi ali, prema diplomatskiom izvorima, Amerikanci ga od 1.jula ne žele u BiH.

Navodno će, u slučaju da PIK ne imenuje novog visokog predstavnika,  funkciju vršioca dužnosti preuzeti supervizor Brčko distrikta Amerikanac Luis Krišok. Tu je samo nepoznanica da li bi on imao Bonska ovlaštenja, ali znajući Amerikance, sve je moguće.

I dok o sudbini BiH ponovo odlučuju diplomatski krugovi i međunarodna zajednica, domaći političari se ,,prave mrtvi’’.

U Federaciji BiH očekuju nekoga ko će, kao i do sada, preuzeti njihovu posao i odgovornost za rješavanje ozbiljnih pitanjau BiH, dok režim u  Republici Srpskoj pravi svoje kombinacije.

Njima bi odgovarao neko ko će poništiti odluke Kristijana Šmita i tako indirektno poništiti i odluku Suda BiH kojim je, podsjećamo, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora I šest godina zabrane obavljanja svih političkih i javnih funkcija.

Zbog toga ne komentarišu ni jednog od dva kandidata PIK-a, iako će i jedan od njih biti izabran na isti način kao i Šmit kojeg su nazivali nelegalnim visokim predstavnikom i turistom, jer njegovo imenovanje nije prošlo kroz Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Režim, saznajemo, panično lobira trošeći budžet Republike Srpske, i u Sjedninjenim Američkim Državama ali i u zemljama Evropske unije, kako bi ,,progurali’’ ukidanje presude i kako bi se Dodik na oktobraskim izboroma mogao kandidovati za funkciju predsjednika Republike Srpske ili bar za člana Predsjedništva BiH.

Podsjećamo, rok za prijavu kandidata je 6.juli.

(BN)