Javni sektor u Srpskoj uprkos svim apelima nastavio je sa akumuliranjem radne snage, a za pet godina broj radnika na državnim jaslama povećan je za 5.851, odnosno u prosjeku godišnje posao je dobijalo 1.170 činovnika.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na kraju marta ove godine Srpska je imala 241.260 radnika. Posmatrano po sektorima, privatni je brojao 172.249, a državni 81.950 radnika. Ostala dva sektora, mješoviti i zadružni, na kraju marta ove godine imala su 29.748, odnosno 313 zaposlenih.

Kada se posljednji podaci uporede sa onima od prije pet godina, dolazimo do saznanja je da privatni sektor povećao broj radnika za 28.220, odnosno u prosjeku su godišnje zapošljavana 5.644 lica.

Evidentno je, s druge strane, da je javni sektor uprkos svim apelima privrede i svjetskih finansijskih institucija nastavio sa prekomjernim zapošljavanjem, odnosno za pet godina na državnim jaslama posao je dobilo skoro 6.000 radnika, tačnije njih 5.851.

Kada je riječ o ostala dva sektora u Srpskoj, mješovitom i zadružnom, kod njih je evidentan odliv radne snage. Taj pad primjetan je posebno kod mješovitog koji je smanjio broj radnika za skoro 7.500. Zadružni je na kraju marta imao 313 radnika, odnosno 74 manje nego prije pet godina.

Iz poslovne zajednice poručuju da javni sektor ne čuje njihove apele već godinama, jer nastavlja sa zapošljavanjem, uglavnom stranačkih kadrova.

– Taj trend posebno je izražen u posljednje dvije godine, jer je javni sektor zaposlio 4.000 radnika, a realni 6.000. Sustižu nas. Mi se borimo da zaradimo što više, a oni od te naše zajedničke zarade zapošljavaju stranačke kadrove ili šta već. To nigdje ne vodi – rekao je “Glasu” predsjednik Unije udruženja poslodavca RS Saša Trivić.

Naglasio je da su nova zapošljavanja u javnom sektoru negativna, posebno u situaciji kada se Srpska bori sa nedostatkom radne snage u privredi.

– Zapošljavamo radnike u javnom sektoru, a s druge strane, realni sektor uvozi radnu snagu. To nema smisla – poručio je Trivić.

Njegov stav dijele i ekonomisti koji ističu da je javni sektor u RS prepoznat kao mjesto zapošljavanja partijskih pripadnika.

– Svjetska banka tražila je da se obavežemo da neće biti novih zapošljavanja u javnom sektoru, već da ćemo broj zaposlenih smanjivati odlaskom u penziju. Pored toga, potpisali smo i da nećemo povećavati izdvajanja u budžetu za plate. To nikoga ne brine. Zapošljavanje u javnom sektoru je nastavljeno jer je tu najsigurnija i najlakša plata, koja još i raste. Neizvjesno je kolika je korist od to­g rada za društvo i građane – rekao je “Glasu” ekonomista Zoran Pavlović.

S druge strane, naglašava Pavlović, privredne aktivnosti u Srpskoj nisu dovoljno dinamične.

– Broj novozaposlenih u tom sektoru je i dalje mali. Pored toga, nemamo ni novih investicija zbog političke situacije, ali i činjenice da nemamo radne snage – podvukao je Pavlović.

Naglasio je da je privreda u sve težoj situaciji, kako zbog inflatornog udara, tako i činjenice da sindikati preko Vlade guraju povećanje plata.

– S druge strane, izostaje borba za smanjenje opterećenja. Realni sektor je povećanjem minimalca sa 590 na 650 KM opterećen sa dodatnih 50 miliona za doprinose. To država nije pokušala da zadrži na istom nivou – kazao je Pavlović.

Strategija
Zadružni sektor predstavlja oblik organizovanja pojedinaca u zadruge, dok je u mješovitim preduzećima većinski vlasnik privatno lice, ali i RS ima akcije u tim firmama.

– Takvo preduzeće je, na primjer, banjalučka “Čistoća”. Nemamo strategiju razvoja privrede koja bi se bazirala na domaćim sirovinama niti imamo podršku mješovitom i privatnom sektoru jer nadležni smatraju da se preduzeća u tim sektorima moraju sama boriti za egzistenciju – kazao je Zoran Pavlović.