Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske traži nove banke koje bi uključila u svoju posredničku mrežu i preko kojih bi plasirala svoje kredite.

Posrednici mogu biti komercijalne banke i mikrokreditna društva koji imaju važeću dozvolu za rad i posluju na teritoriji Republike Srpske.

Od njih se traži da nisu u stečaju ili likvidaciji, da nisu osuđeni za organizovani kriminal, korupciju, prevaru ili pranje novca, da izmiruju obaveze prema penzijskom i zdravstvenom osiguranju i da redovno plaćaju poreze.

„Ugovori će biti zaključeni sa svim finansijskim posrednicima koji na ovaj poziv dostave ponudu i koji ispune navedene uslove kvalifikacije“, navodi se u pozivu.

Ponude u koverti se mogu slati u narednih 30 dana, a zaključivanje ugovora odmah po prijemu svake pojedinačne ponude i utvrđivanja kvalifikovanosti posrednika.

Inače, IRB svoje plasmane plasira preko devet banaka i četiri mikrokreditna društva.

Odluku je donijela Uprava IRB-a na čelu sa novim direktorom Borisom Kneževićem na sjednici održanoj početkom ove sedmice.
Capital

Mladen Bosić (SDS), poslanik u Parlamentarnoj skupštine BiH, komentarisao je aktuelnu situaciju u Republici Srpskoj i istakao da će produbljivanje krize zavisiti od Milorada Dodika.

– Republika Srpska je trenutno de jure bez predsjednika, a de facto na čelu Republike Srpske, na mjestu predsjednika, je Milorad Dodik, koji i dalje kontroliše sve institucije u Republici Srpskoj i donosi sve odluke vlasti kao što je to radio i do sada – kazao je Bosić.

U izjavi za BN, poredio je aktuelnu situaciju s onom iz 1999. godine kada je tadašnji visoki predstavnik smijenio Nikolu Poplašena s mjesta predsjednika Srpske.

– I tada je Narodna skupština donijela odluku da se ne prihvata smjena legalno izabranog predsjednika, i tada je tadašnji predsjednik rekao da ne prihvata tu odluku, ali razlika u odnosu na tadašnje vrijeme je što sada nema nekoga ko bi bio egzekutor te odluke, kao što je egzekutor tada bio Milorad Dodik koji je praktično izbacio iz kabineta Nikolu Poplašena – naveo je Bosić.

Dodao je da će produbljivanje krize zavisiti od Dodika, ali i da, kad god se dešava krizna situacija u Srpskoj, političari se pozivaju na jedinstvo.

– Međutim, pozivi zvuče veoma neiskreno. Prvo pitanje je oko čega bi se pravilo jedinstvo, da li je to oko odbrane Milorada Dodika odluke Kristijana Šmita ili je to oko pravljenja novog, boljeg koncepta za Srpsku koji bi u budućnosti trebao nešto da donese, da nas izvuče iz ove krize.

Ukoliko je to jedinstvo radi spašavanja Milorada Dodika s vrlo neizvjesnim posljedicama, ja mislim da to jedinstvo ne postoji.

Ukoliko Milorad Dodik siđe zaista s funkcije i iz politike, onda postoji mogućnost da se razgovara oko toga kako preurediti Republiku Srpsku da ona postane demokratska država i kako izvršiti pripreme za naredne izbore koji bi to obezbijedili – rekao je.

Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, najavio je da će tužiti Parlamentarnu skupštinu BiH zbog toga što mu plata nije isplaćena već 17 mjeseci.

– Već 17 mjeseci sam bez plaće. Ustav BiH i međunarodne konvencije definiraju plaću kao temeljno ljudsko pravo, a ipak nam se to pravo uskraćuje – rekao je Čavara za Televiziju Herceg Bosne, pišu Nezavisne.

On je rekao da protiv njega nikad nije donesena nikakva pravna odluka domaćih institucija kojom bi takva mjera bila opravdana.

– Nijedna banka, nijedna institucija nije imala zakonski osnov da mi uskrati pravo na plaću, ali su to ipak učinili – rekao je Čavara.

On je rekao da će biti prisiljen da ode na sud, iako je, kako kaže, apsurdno da tuži instituciju u čijem je rukovodstvu.

– U ovoj državi su paradoksi, nažalost, svakodnevica – rekao je Čavara.

Podsjećanja radi, Čavara se našao na listi sankcionisanih od strane SAD, nakon čega je završio na OFAC-ovoj listi. Nakon toga, kao i mnogim drugima, uglavnom iz Republike Srpske, banke su mu ugasile račun i Parlamentarna skupština BiH nije imala mogućnost da mu isplati platu.

Nakon toga, u nekoliko navrata, Čavara je predložio izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija BiH kojim se omogućava isplata plate u gotovini. Prvi put, ove izmjene su podržane u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali su pale u Domu naroda, međutim kada je Čavara drugi put predložio iste izmjene one nisu prošle Predstavnički dom. Tada i Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma nije podržala principe izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH.

Inače, Čavara se na listi sankcionisanih našao zbog odbijanja da od 2019. godine predloži sudije sa liste kandidata Visokog sudskog i tužilačkog savjeta na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH. Time je, kako je navedeno, blokirao funkcionisanje Savjeta za zaštitu nacionalnog interesa tog suda, koji je amandmanima na Ustav Federacije BiH iz 2002. godine stvorio visoki predstavnik u BiH.

“Svojim nedjelovanjem Čavara je držao kao taoca funkciju Savjeta, za promociju svojih i političkih interesa svoje stranke”, navedeno je tada u saopštenju Ministarstva finansija SAD.

Nezavisne