Cijene nafte su danas zabilježile promjenljivo trgovanje nakon što su naknadni razgovori između SAD i Irana u Švajcarskoj otkazani, što je naglasilo trajnu neizvijesnost u pogledu napora da se privremeni sporazum pretvori u trajno mirovno rješenje.

Fjučersi međunarodne referentne nafte Brent za avgust zabilježili su rast od 0,6% na 80,33 dolara po barelu, dok su fjučersi američke nafte Vest Teksas Intersediant (WTI) za jul porasli za 1,63% na 77,85 dolara po barelu, preokrenuvši prethodne gubitke.

Ministarstvo spoljnih poslova Švajcarske saopštilo je da se razgovori između SAD i Irana, koji su bili zakazani za petak u Birgenštoku, neće održati kao što je planirano.

Bijela kuća je takođe saopštila da potpredsjednik Džej Di Vens više ne putuje u Švajcarsku, navodeći kao razlog neriješena logistička pitanja u vezi sa pregovorima.

Vens je u četvrtak izjavio da je tokom noći kroz moreuz prošlo više od 12 miliona barela nafte u tankerima. Iranske snage, drugu noć zaredom, nisu pucale ni na jedan brod u Hormuskom moreuzu. Za sada ispunjavaju svoj dio obaveza – rekao je Vens novinarima.

Očekivanja OPEK-a

U odvojenom, ekskluzivnom intervjuu za CNBC, generalni sekretar OPEK-a Hajtam Al Gais izjavio je da ta organizacija ne očekuje da će potražnja za naftom dostići svoj vrhunac u doglednoj budućnosti. On je takođe odbacio prognoze Međunarodne agencije za energetiku (IEA) koje ukazuju na budući višak ponude na tržištu.

Fokusiramo se na fundamente i ne ubacujemo previše uslova ‘šta ako’ u naše prognoze, već se radije fokusiramo na stvarne brojke – rekao je on.

Cijene nafte će se u bliskoj budućnosti vjerovatno kretati između 75 i 82 dolara po barelu, pri čemu je cijena nafte Brent pala za oko 36% u odnosu na svoj vrhunac tokom sukoba, naveo je Tijago Laserda, tržišni analitičar u kompaniji Axi, za CNBC. Pažnja se brzo preusmjerava na to da li će zapravo uslijediti fizičko ponovno otvaranje – glavne brodske linije još uvijek nisu obnovile tranzit, a stope osiguranja su i dalje visoke, što ukazuje na to da je tržište oprezno u pogledu brzine normalizacije – rekao je Laserda, prenosi Telegraf.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei poručio je da će budući pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama biti vođeni uz očuvanje prava Irana i da Teheran neće prihvatiti “neprijateljske uslove”, navodeći da je predsednik Irana Masud Pezeškijan preuzeo odgovornost za zaštitu interesa zemlje.

“Imao sam drugačije mišljenje o memorandumu, ali sam ga prihvatio nakon što se predsednik Pezeškijan obavezao da će preuzeti odgovornost za očuvanje prava našeg naroda”, poručio je Hamnei u pisanoj poruci, javlja Al Džazira

Prema njegovim rečima, budući pregovori koji će biti održani ne znače da će Iran pristati na uslove “neprijatelja”.

“Predsednik Pezeškijan me je uverio da, ukoliko američka strana bude preterivala sa svojim zahtevima, nećemo tome podleći”, naveo je iranski vrhovni vođa.

Hamnei je u poruci ocenio da su iranski zvaničnici uložili velike napore kako bi se došlo do faze potpisivanja memoranduma o razumevanju.

“Sačekaćemo da se ispune uslovi iz memoranduma, ali budući pregovori uz prisustvo obe strane ne znače da prihvatamo stav neprijatelja”, naglasio je Hamnei.

On je naveo da je američki predsednik, kako je rekao, “iz pozicije slabosti koristio različita sredstva” kako bi se došlo do tog dokumenta.

Ranije u četvrtak Pezeškijan je objavio tekst Memoranduma o razumevanju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, kojim se predviđaju momentalni prekid vojnih operacija, pokretanje pregovora o konačnom sporazumu u roku od 60 dana, postepeno ukidanje sankcija Teheranu i rešavanje pitanja iranskog nuklearnog programa.

U dokumentu, objavljenom na Pezeškijanovom nalogu na Iksu, navodi se da su Iran i SAD saglasni da odmah i trajno obustave vojne operacije na svim frontovima, uključujući Liban, kao i da se uzdrže od pretnje silom i njene upotrebe.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da ne vjeruje da je rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana “u potpunosti završen”, uprkos sporazumu koji je prethodnog dana potpisan u Versaju.

Sporazum donosi nadu za stabilizaciju regiona
Makron je u intervjuu za televiziju France 2 u četvrtak, 18.juna, ocijenio da je “uvijek bolje imati sporazum nego rat”, ali je upozorio da i dalje postoji rizik od eskalacije, navodeći da svijet ulazi u “novu fazu saradnje i dijaloga”, koja bi mogla doprinijeti stabilizaciji regiona i omogućiti bezbjedniji protok naftnih tankera kroz Ormuski moreuz.

Takođe je izrazio očekivanje da bi to moglo dovesti do postepenog pada cijena goriva.

Poruka Netanjahuu: Potrebna odgovornost i racionalnost
Govoreći o Bliskom istoku, francuski predsjednik je pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pokaže “odgovornost i racionalnost”, ocjenjujući da dugotrajna vojna operacija protiv Hezbolaha na jugu Libana nije u interesu Izraela.

“Hezbolah je opasnost za Izrael, to je apsolutno tačno, ali bezbjednost jevrejske države ne može biti garantovana osvajanjem susjedne teritorije”, rekao je istakao je Makron i dodao da će ponovo nastojati da mobiliše međunarodnu zajednicu kako bi “pomogla libanskoj vojsci da povrati kontrolu nad svojom teritorijom”, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Netanjahu svojim potezima u Gazi, na Zapadnoj obali i u Libanu “pojačava osjećaj ogorčenosti i nasilja u regionu”.

Francuska želi jačanje uloge libanske vojske
Makron je najavio i da će Francuska nastaviti da mobilizuje međunarodnu zajednicu kako bi se ojačala uloga libanske vojske i povratila kontrola nad teritorijom.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Makron je pohvalio “izuzetnu hrabrost” ukrajinskih snaga, navodeći da njihova sposobnost proizvodnje i upotrebe dronova pokazuje visok nivo inovacije u ratu protiv Rusije.

“Ukrajina se opire hrabrošću, inovativnim kapacitetom i vojnom proizvodnom sposobnošću koja je zadivila sve od prvog dana”, dodao je.