Connect with us

Društvo

POLJOPRIVREDNICI OČAJNI: Inflacija i poskupljenja gase farme

Predstojeća jesenja sjetva na području Unskosanskog kantona biće najteža do sada i sjetvom će biti obuhvaćene najmanje površine zemljišta u poslijeratnom periodu, tvrdi Ekrem Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK.

“Situacija nikad nije bila teža nego što je sada i nikad sjetva nije bila skuplja. Cijena sjemenske pšenice dostiže 1,5 maraka po kilogramu, a otkupna iznosi 40 feninga. Kilogram đubriva je 1,5 maraka, nema nikakvih olakšica za poljoprivrednika kada se radi o energentima, litra nafte je tri marke, jednostavno država ne želi ni da čuje za naše probleme i potrebe”, kaže Veladžić.

Navodi da se u takvoj situaciji većina poljoprivrednika odlučuje da smanji sjetvene površine, a mnogi gase proizvodnju i farme.

“Vodeći ovakvu politiku sve više ćemo zavisiti od uvoza i uvoznih lobija. Farmeri više ne žele sjemeniti svoja grla i drastično se smanjuje stočni fond na ovim prostorima. Zamislite situaciju u kojoj su poljoprivrednici prinuđeni uzimati kredite po kamatnoj stopi od sedam ili osam odsto, a Razvojna banka FBiH, koja bi trebalo da bude podrška poljoprivrednoj proizvodnji, kredite s minimalnim stopama izdaje firmama koje su bliske domaćim političarima ili na njihovu preporuku, a koje se bave trgovinom ili sličnim djelatnostima”, ogorčen je Veladžić.

Prema njegovim riječima, katastrofalna agrarna politika se ogleda u podatku da je proizvodnja mlijeka na području Unsko – sanskog kantona manja za oko pola miliona litara u odnosu na prošlu godinu, te da i dalje ima tendenciju pada.

“Kolikotoliko pozitivna okolnost je da na tržištu ima sada kukuruza, koji je glavna stočna hrana, i da se može nabaviti po povoljnim cijenama. Rezultat je to i svinjske kuge koja je opustošila fond svinja u Bosni i Hercegovini, ali sve je to kratkog daha ako nema dobre politike u sektoru agrara”, kaže Veladžić.

Prema njegovim riječima, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatak radne snage.

“U ovome trenutku kakotako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme”, navodi Veladžić.

U Vladi USK navode kako je ove godine u sektor agrara investirano oko devet miliona maraka, što je do sada rekordan iznos, te da će rebalansom budžeta biti izdvojen dodatni novac.

Međutim, poljoprivrednici kažu kako je svu pomoć i poticaje pojela inflacija te da je sve teže održati rentabilnost kada se radi o poljoprivrednoj djelatnosti.

Related Topics:

Društvo

SZO UPUTIO OTVORENO PISMO: Hantavirus nije novi kovid-19

Hantavirus nije novi virus kovid-19, saopštio je danas generalni sekretar Svjetske zdravstvene operacije (SZO) Tedros Gebrejesus, u otvorenom pismu građanima Tenerifea, kuda se uputio brod “MV Hondius” na kojem je izbila epidemija hantavirusa i izazvala tri smrtna slučaja.

-Znam da ste zabrinuti. Znam da kada čujete riječ ‘izbijanje’ i gledate kako brod plovi ka vašim obalama, izviraju sjećanja koja niko od nas nije u potpunosti otklonio. Bol iz 2020. godine je i dalje stvaran i ja ga ne odbacujem ni na trenutak-napisao je Tedros, a prenosi Skaj njuz.

Naglasio je da je trenutni rizik po javno zdravlje od virusa “i dalje nizak”.

-To je procjena SZO i ne donosimo je lako”, naveo je on.

Ljekari prate stanje putnika
Ljekari Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) već prate stanje 143 putnika sa broda, koji će po dolasku biti podvrgnuti zdravstvenoj procjeni.

Brod neće pristati na obali Kanarskih ostrva, već će se usidriti u luci, a putnici će biti prebačeni sa broda do luke čamcima, organizovanim po zemljama i nacionalnostima putnika, pa zatim autobusima do aerodroma Tenerife.

Kako su navele zdravstvene vlasti, cijela operacija biće sprovedena bez rizika po civilno stanovništvo.

Sančez i Tedros razgovarali o dolasku kruzera na Tenerife
Španski premijer Pedro Sančez sastao se danas u Madridu sa generalnim sekretarom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedrosom Gebrejesusom i sa njim razgovarao o dolasku kruzera “MV Hondius” na kojem je izbila epidemija hantavirusa.

Nakon sastanka, Tedros je otputovao na Tenerife kako bi nadgledao dolazak kruzera na ostrvo, gdje će mu se pridružiti španska ministarka zdravlja Monika Garsija, ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlasko i minstar teritorijalne politike Anhel Viktor Tores, prenosi španski javni servis RTVE.

Britanski putnici biće izolovani u bolnici po povratku
Britanski putnici i osoblje kruzera pogođenog epidemijom hantavirusa biće, po povratku u zemlju, smješteni u bolnicu na sjeverozapadu Engleske radi početne izolacije, saopštile su britanske zdravstvene vlasti u subotu.

Očekuje se da će brod MV Hondius pristići na špansko ostrvo Tenerife rano u nedelju nakon čega će 22 britanska državljanina biti vraćena u zemlju, prenosi Rojters.

Španija je ranije saopštila da su Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Belgija, Irska i druge zemlje potvrdile da će poslati avione kako bi evakuisali svoje građane nakon izbijanja epidemije hantavirusa.

Kako se navodi, hantavirusom je zaraženo osam osoba, od kojih su troje preminuli.

-Kao mjeru predostrožnosti, putnici će tokom prvih 72 sata boravka u kontrolisanom okruženju biti pregledani i testirani- navodi se u zajedničkom saopštenju zdravstvenih službi sjeverozapadne Engleske, policije i lokalnog veća.

Britanska agencija za zdravstvenu bezbjednost saopštila je u petak da će svi putnici i članovi posade biti zamoljeni da se izoluju 45 dana po povratku kući.

Nastavi čitati

Društvo

METEOROLOZI NAJAVILI SUNCE, ALI I PROMJENU: Nakon oblačnog i kišovitog vremena stiže pravo proljetno otopljenje

U Republici Srpskoj i FBiH danas se očekuje osjetno toplije vrijeme, ali i postepeno naoblačenje uz prolaznu kišu i pojačan južni vjetar sa lokalno jakim udarima.

Tokom jutra i prijepodneva biće pretežno sunčano vrijeme, dok će na jugu povremeno biti umjerene oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana očekuje se povećanje oblačnosti, najprije u južnim i zapadnim krajevima, gdje će mjestimično biti kiše ili kratkotrajnih pljuskova.

Minimalna temperatura vazduha od sedam do 12, u višim predjelima od pet, dok će maksimalna biti od 23 na jugu do 29 ponegdje u Krajini, a u višim krajevima oko 17 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren, uglavnom južni vjetar, dok će u drugom dijelu dana na jugu Krajine i na planinama povremeno jačati i biti jak, a na sjeveru će tokom većeg dijela dana ostati slab.

Nastavi čitati

Uncategorized

VREMENSKI HAOS SE PRIBLIŽAVA BALKANU: Meteorolozi proglasili “kod crveno”

Prema najnovijoj prognozi koju je objavio meteorološki sajt “Severe Weather Europe” (SWE), 2026. godina biće u znaku “Super El Ninja”, fenomena koji trenutno pokazuje trend ka rekordnom intenzitetu bez presedana u modernoj istoriji.

El Ninjo se  intenzivira

Kako navodi SWE, podaci iz okeana potvrđuju da se El Ninjo intenzivira duboko ispod površine, a modeli sugerišu da bi ovaj događaj mogao da nadmaši čak i istorijski rekord iz 1877-1878. godine.

Ovaj atmosferski “kod crveno” (Code Red) pokreće masivni okeanski Kelvinov talas, koji deluje kao “sigurnosni ventil” za oslobađanje ogromne energije u globalni vremenski sistem.

Šta ovo konkretno znači za Srbiju i Balkan

Iako je El Ninjo fenomen koji primarno nastaje u Pacifiku, njegovi efekti se poput domina prelivaju na cijeli svijet. Kako piše SWE, uticaj na Evropu biće i te kako vidljiv već od ljeta 2026. godine.

Za područje Evrope, uključujući i naše prostore, prognoze ukazuju na prisustvo snažnog sistema visokog vazdušnog pritiska. Prema analizama koje prenosi sajt SWE, očekuje se formiranje takozvane toplotne kupole iznad centralnih dijelova kontinenta.

Visoke temperature i suša

Za Srbiju i Balkan to znači temperature iznad normale i sušne periode, naročito u centralnim i zapadnim dijelovima Evrope, dok se mi možemo naći na udaru vrelih vazdušnih masa.

Dramatičan obrt na jesen

Međutim, prava promjena, prema pisanju meteorologa, stiže sa jeseni. Dok će veći dio kontinenta i dalje bilježiti temperature iznad prosjeka, pozicioniranje zona niskog pritiska donosi potpuno drugačiju sliku za naš region.

“Pozicioniranje zona niskog pritiska u Mediteranu uzrokovaće povećane padavine u južnim, centralno-južnim i jugoistočnim dijelovima Evrope”, navodi se na ovom sajtu.

To znači da bi Balkan i Srbija mogli da se suoče sa ekstremno kišovitom jeseni i nestabilnim vremenom, što je direktna posljedica poremećaja koji donosi ovaj istorijski “Super El Ninjo”.

Zašto je ovaj El Ninjo drugačiji

Stručnjaci sa SWE ističu da se trenutno bilježi istorijski uspon temperatura okeana koji se dešava brže nego tokom prethodnih velikih događaja iz 1997. ili 2015. godine.

“Svaka nova prognoza pokazuje sve jači intenzitet fenomena”, piše SWE, naglašavajući da smo na putu ka događaju koji se dešava jednom u vijeku.

Ono što je posebno važno za nas jeste da El Ninjo pojačava suptropski džet strim, odnosno, mlaznu struju, što mijenja putanje oluja širom planete. Iako Evropa često ima manje direktan uticaj El Ninja u poređenju sa Amerikom, snaga ovogodišnjeg “super” događaja je tolika da će stabilizovati predviđene atmosferske obrasce, čineći dugoročne prognoze o vrelom ljetu i potopima na jesen prilično pouzdanim.

Na osnovu ove prognoze, Srbija i region treba da se pripreme za godinu ekstrema – od vrelih talasa pod toplotnom kupolom do naglih atmosferskih pražnjenja i obilnih padavina koje nam stižu sa Mediterana, zaključuje se u analizi koju je objavio SWE, a prenosi B92.

Nastavi čitati

Aktuelno