Nekada su ljudi nosili zlatne zube, postali su prošlost. Viđamo ih u muzičkim spotovima. No, zlatni nakit nikada nije izašao iz mode.
Nekada slamarica, danas najviše nekretnine, jeste jedan od najčešćih oblika ulaganja na našim prostorima. Na turbulentnoj svjetskoj geopolitičkoj sceni, jedan od najsigurnih oblika ulaganja jeste u inevesticiono zlato. Zbog Bliskog istoka, cijena u svijetu probila je psihološku granicu.

Vođeni tim podadcima, istraživali smo, isplati li se ulagati u investiciono zlato ali i koliko godina, građani BIH bi morali da rade, pri tom, da žive od vazduha, a kako bi sebi priuštili kilogram zlata?

Tutankmonova zlatna maska, izrađena od čistog zlata, teška 24 kilograma. Grobnice farona, sve od zlata. Od Starog Egipta pa sve do danas, zlato je simbol bogatstva. Za vrijeme ratova i kriza, vrijednost zlata raste.

Danas, zbog sukoba na Bliskom istoku, cijena zlata probila je psihološku granicu od 120 maraka za gram na svjetskom tržištu. U narednom periodu, očekuje se trend rasta, koji ide ka rekordnih 2.000 američkih dolara za uncu. Kod nas u zlatarama, na prvo oko, najvidljivji je nakit. Ipak, najviše se kupuje investiciono zlato.

”Ono je u suštini i najčistije zlato. To su vam kao one polugice zlata. One imaju najveću čistoću za razliku od ovog 14karatnog, 18karatnog zlata. Potražnja za inversticionim zlatom u suštini je i zbog ulaganja novca ali i zbog poklona, jer to je nešto što ostaje, ” pojašnjava Vanja Plavšić radnica u zlatari.

Cijena 14 karatnog zlata na našem tržištu po gramu iznosi od stotinu do 150 maraka. Investiciono je, kažu, mnogo skuplje.

”Kod nas gram investicionog zlata košta od nekih 200 do 270 KM, striktno ovo koje imamo je 270 KM,” ističe Plavšićeva.

Nakit sa kamenčićima, pogotovo svadbeni, ima svoje stalne mušterije kao i ove zlatne pločice.

”Investiciona zlatna pločica od deset grama košta 2.700 KM, pet grama iznosi 1.350 KM, jedan gram je 270 KM a u ponudi je i pločica od 50 grama koja košta 13.500 KM,” navode iz ove banjalučke zlatare.

U Evropskoj uniji zlato je važan instrument sigurnosti imovine. Izjednačeno je sa valutom, odnosno novcem. Tamo je kupovina i prodaja investicionog zlata oslobođena PDV-a. U BIH to nije slučaj. Ko ima ušteđevine ali nedovoljno, primjera radi, za kupovinu nekretnine, onda može uložiti u investiciono zlato. Istražili smo, isplati li se?

”Kupovina monetarnog zlata je nešto što ljudi čine jer na taj način ostaju sigurni da neće izgubiti na vrijednosti. Imamo drugi problem kod te kupovine, a to je, kada je stanje na tržištu stabilno – cijene padaju. Dakle, ne ostaju na tom istom nivou.

Postoji rizik da ćete to možda izgubiti, ali ako ćete to čuvati kao neku zlatnu rezervu, tako da je nazovem, onda ima smisla novac uložiti,” smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Na prostoru susjedne Hrvatske postoje sajtovi koji se bave prodajom investicionog zlata. Istraživajući, naišli smo na podatke da kupcima u BIH ovo zlato, donose na noge a koje prema upustvima, pretohodno moraju pazariti u njihovim regionlanim poslovnicama.

Građanima je ovaj vid kupovine isplativiji ali otvara mogućnost i sive zone, kažu ekonomnisti. Prema trenutnim cijenama kilogram zlata na svjetskoj berzi iznosi više od 64.000 američkih dolara.

Izračunali smo, koliko godina bi morao da radi jedan stanovnik Bosne i Hercegovine s prosječnom platom da bi kupio kilogram zlata?

Prostom računicom to izgledalo ovako: ‘’90 prosječnih plata podjeljeno sa 12 mjeseci u godini, jedanko je 7,5 godina rada,” izračunao je Pavlović.

Da, dobro ste vidjeli. Ako primate prosječnu platu od 1.285 maraka mjesečno, za kilogram zlata koji košta više od 115.000 KM, potrebno Vam je 90 mjesečnih plata ili 7.5 godina rada, ali pri tom da živite od vazduha, piše UNA.

Naša ekipa danas nije imala dovoljno novca da pazari neku zlatnu pločicu ili polugu zlata, ipak, za kraj ovog snimanja, počastili smo se dukatima – ali čokolaDnim, jer kako kaže stara narodna: koliko para, toliko muzike.