Connect with us

Politika

DODIK ME NIJE PRITISKAO: Morao sam da odem iz Ustavnog suda BiH

Morao sam otići u prijevremenu penziju. Od Ustavnog suda BiH se pravi meta, žrtva i greška. Ne postoji etnički princip za Ustavni sud, ne može nacionalno glasanje, neće niko sudijama brojati krvna zrnca.

Poručio je ovo Zlatko Knežević još uvijek sudija i potpredsjednik Ustavnog suda BiH.

On je u intervjuu za Mrežu govorio o tome kako to politika vrši pritisak, zašto međunarodna zajednica nije nevina u dešavanjima o Ustavnom sudu, ali i ko je četvrti konstitutivni narod u BiH.

Knežević je pričao i o stranim sudijama, ali i odgovara je li bilo presudno glasanje stranih sudija u tri ključne odluke koje su predmet političkih tenzija, 9. januar, 1. mart i državnoj imovini.

On je ocijenio da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine na najžešćem političkom udaru.

– Jedan od najtežih trenutaka. Sve to se može svesti na nekoliko razloga. Prvi je što je Ustavni sud BiH bio zadnja institucija BiH u kojoj se moglo doći do neke odluke, uz više ili manje problema, ali se dolazilo do odluke. Drugo, i Ustavni sud je u jednom trenutku počeo da klizi tamo gdje ne treba. Ustavni sud ne treba da tumači istoriju, ne treba da kreira buduće odnose – rekao je Knežević.

Dalje navodi da je možda ključni razlog taj što je zakonodavcima i političarima najjednostavnije od Ustavnog suda BiH praviti žrtvu, metu i grešku, kako kaže, da se prikrije ono što oni ne uspijevaju da urade, a što je njihov zadatak i zbog čega su birani.

– Politika želi da Ustavni sud završi ono što oni ne mogu. S druge strane ima politika koja želi da Ustavni sud to uradi da bi oni imali izgovor što su protiv nečega. Ne treba zanemariti ni četvrti konstitutivni narod u BiH, takozvanu međunarodnu zajednicu, koja nimalo nije nevina u ovom svemu što se dešava – smatra Knežević.

Uloga međunarodne zajednice
Pojasnio je i na koji način se vrši navodni politički pritisak na Ustavni sud BiH.

– Ne vjerujem da neko nekog zove telefonom, barem ja tome nisam prisustvovao. Ne znači da ne poznajem ljude koji kreiraju političke procese u BiH, ali nisam bio u situaciji da meni neko naredi, to je više fantastika. Ali, naravno svako svoj interes gura. Kako kreiraju politički pritisak, raznoraznim medijskim i posljedičnim reakcijama – kaže Knežević.

Prema njegovim riječima, međunarodnoj zajednici je u jednom momentu Ustavni sud BiH sjajno došao da se sakriju iza odluka Ustavnog suda BiH.

– Trećina Ustavnog suda je direktni eksponent međunarodne zajednice. Ima tu i takvih interesa. Nažalost, to plaća BiH. Ja idem, i nemam nikakvog razloga ni za kakvo ni pravdanje ni hvalisanje ni napad, ali, nažalost, BiH plaća tu ocjenu ustavnosti, smiren život za sve građane, osjećaj da nije svaki mjesec neka nova istorija – rekao je Knežević.

Na pitanje zbog čega ide u prijevremenu penziju – zato što je želio ili zato što je morao, odgovara „i jedno i drugo.

Knežević kaže da je bio doveden u situaciju da je Narodna skupština Republike Srpske svojim zaključkom tražila od njega da ode.

– Da li su u pravu? Neću da pričam. Moja pozicija je u pitanju, šta god da kažem ispade da ja sebe nešto branim, kukam ili kako god. Postoji trenutak kada se čovjek mora staviti u poziciju da li je iznad zakonodavca ili nije. Duboko vjerujem da su najviši organi vlasti i suverenosti – parlamenti, u ovom slučaju NSRS. Kada sam biran u tom istom parlamentu nijedan glas nije bio protiv, i nisam mogao da se postavim, da kažem sad me baš briga, neću da idem, ne možete me smijeniti – rekao je Knežević.

On ističe da je smatrao da moram poslušati taj dio.

Formalno, kako dodaje Knežević, nije morao.

On kaže da ga formalno niko nije mogao razriješiti, osim sve preostale sudije Ustavnog suda jednoglasno.

Razlozi za ostavku
– Ne postoji institut ostavke u Ustavnom sudu. Nisam ja političar. U smislu morao, da sam ustuknuo. Nije to. Da se pojavio pojedinac, politička stranka, ne bi na isti način ovo završilo. Ali se pojavila institucija. Ako ja ne poštujem Ustav i BiH i Srpske, kako da to tražim od drugih. Institucija je stala iza svog zahtjeva – rekao je Knežević.

On je istakao da predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik nije lično vršio pritisak na njega.

– Da me neko ucjenjuje ili prepada, nema od toga ništa. Poštujem institucije. Predsjednik Republike Srpske mene nije lično ucijenio. Šta ja mislim o nekim potezima, o tome kad odem u penziju. Da li je on naložio, da li su neki poslušali , to ne mogu da zaključim. Ako ne trebam Republici Srpskoj, onda idem. Znam sjajne mlađe od mene koji bi mogli doći raditi – poručio je Knežević.

Kada je riječ o popuni Ustavnog suda BiH, naglasio je da „će to biti vrlo teška situacija“.

Knežević kaže da će se postavljati pitanja legitimnosti suda.

– Možda se to pitanje ne bi postavljalo da je pet domaćih sudija u kvorumu, makar i da ne bude niko iz Republike Srpske. Problem je što većinu kvoruma čine strane sudije, ne ulazim u političke priče, uvjeren sam da se sudije Ustavnog suda moraju izabrati. To je prioritetni interes građana BiH. Treba ovoj zemlji Ustavni sud – naveo je Knežević.

Kada su kreatori Ustava, a razgovarao sam sa nekoliko njih, kako je rekao Knežević, pisali Ustav, oni su htjeli da strane sudije u prvom periodu presudno utiču na neka individualna prava – povrat imovine, pitanje ratnih zločina i slično.

Nacionalno glasanje je glupost
On kaže da je doprinos stranih sudija dugo bio veliki u tom dijelu koji se odnosi na individualna prava.

– Ali ja nikada se ne bih upustio u glasanje u zemlji u kojoj sam stranac, da budem presudan glas, već bih insistirao da domaći dođu do zaključka, a ako postoji mala razlika tada se priključim jednom ili drugom – naveo je Knežević.

Upitan u kojim predmetima su strane sudije bile ključ, on kaže da ne može govoriti o glasanju jer je vezan tajnom. Knežević je dodao da može dati primjere iz kojih javnost sama može zaključiti.

– Po meni, pitanje odluke 1/11 o imovini i dvije ocjene koje sam, da ne budem naknadno pametan, piše u mojim izdvojenim mišljenjima, koje su rizik, stvorile rizik i dovele do toga da Ustavni sud na neki način ne bude dobro ocijenjen i meta politike – Dan Republike Srpske i zahtjev Srpske za ocjenu 1. marta kao praznika – rekao je Knežević.

On je dodao da BiH ima previše istorije i gdje god se „dirne u neke stvari, neke druge se otvaraju“.

Tad se pojavi, navodi Knežević, nekorektan pristup u kojem je tad bila presudna dužnost domaćih sudija, a trebala je da bude presudna podrška stranih sudija – dogovorite se domaći.

– Po meni su to tri trenutka u kojima je Ustavni sud trebao biti zagovornik integrativnog faktora – rekao je Knežević.

On ističe da bi Ustavni sud BiH bez stranih sudija donosio odluke Bosne i Hercegovine – ne švajcarske, albanske, njemačke, rumunske, moldavske, rumunske ili italijanske.

– Tada bismo bili prisiljeni da se odluka mora donijeti, i mora imati pet glasova. Kompromis je pola pobjede, ne poraza – kategoričan je on.

Ističe da je Ustav jasan – ne postoji etnički princip za sudije Ustavnog suda.

– Nacionalno glasanje – ne može. Razlika je entitetsko i nacionalno. Nacionalno glasanje je glupost, a entitetsko je u smislu da treba pribaviti određena mišljenja. U smislu da se prebrojavamo po krvnim zrncima – to nema smisla – poručio je.

Knežević kaže da nije velik broj odluka Ustavnog suda BiH koje se ne provode.

On ističe da su problem odluke o ocjeni ustavnosti. One se, kako je dodao Knežević, ne provode.

– Koliko ja znam – najveći problem je Parlament BiH, najveći broj odluka o ocjeni ustavnosti ne provode. To pokazuje gdje je ili gdje nije problem u BiH. To je besmisleno – zaključio je Knežević.

Related Topics:

Politika

OD PRELETAČA DO LEKCIJA O PATRIOTIZMU! Ševo o Kovačeviću “Dosta je skrivenja iza lažnog srpstva!”

Član Glavnog odbora Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Banja Luka Miroslav Ševo oštro je reagovao na posljednje istupe funkcionera SNSD-a Radovana Kovačevića, poručivši da skretanje pažnje saobraćajnim nesrećama i uvrede ne mogu sakriti deceniju neispunjenih obećanja o izgradnji Memorijalnog centra u Donjoj Gradini.

Ševo u svojoj izjavi naglašava da PSS nikoga neće štititi ukoliko je prekršio zakon, ali da vlast mora konačno položiti račune građanima i odgovoriti na ključna pitanja o srpstvu, jasenovačkoj građi i boračkim kategorijama.

„Deset godina ne otvarate Memorijalni centar, otvarate novo obećanje“

Prenosimo u cjelosti izjavu Miroslava Ševe:

„Radovane, ako je vozač iz pratnje prekršio saobraćajne propise, neka policija utvrdi činjenice i neka vozač odgovara. Mi nikoga nećemo štititi. Ali saobraćajna nezgoda nije odgovor na pitanje: gdje je Memorijalni centar u Donjoj Gradini?

Vlada Republike Srpske je još 2016. godine prihvatila idejno rješenje i najavila da bi gradnja mogla početi 2017. Danas je 2026. godina, a vi ponovo govorite o odborima, dokumentaciji i ‘ubrzavanju dinamike’. Deset godina kasnije ne otvarate Memorijalni centar – otvarate novo obećanje.

Ne skrivajte se ni iza digitalizacije jasenovačke građe. Digitalna kopija nije original. Odgovorite ko je 2000. godine potpisao njenu predaju i kako je 7.705 predmeta, nakon Vašingtona, završilo u Hrvatskoj?

A ti, Radovane, najmanje imaš pravo da drugima mjeriš srpstvo. Od člana SDP-a i ‘Republike Šumske’ do portparola SNSD-a koji na sav glas skandira Miloradu – to nije dosljednost, to je političko presvlačenje. Podsjeti narod i da je Miloradov ‘ratni raspored’ bio nižerazredni košarkaški klub Polet iz Opova. Košarka nije grijeh, ali jeste licemjerno boračke kategorije i poginule borce pretvarati u stranački štit.

Centralno spomen-obilježje u Banjoj Luci sadašnja gradska administracija pokrenula je 2021, izgradila i osveštala u januaru 2026. godine. Mi smo gradili spomenik. Vi i dalje gradite opravdanja. Ne vrijeđa žrtve onaj ko pita gdje je Memorijalni centar. Vrijeđa ich onaj ko ih deset godina ugrađuje u deklaracije, memorandume i izborne govore umjesto u kamen.“

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL U REŽIJI CIK-a! Građane poljupcem u vrata poslali kući sa testnog glasanja!

Testni izbori u Bosni i Hercegovini održani u petak doživjeli su popriličan fijasko, jer je na velikom broju improvizovanih biračkih mjesta građane dočekala vijest da nema glasačkih listića.

Biračka mjesta otvorena su u devet časova, ali građani koji su došli nisu mogli testno glasati, jer birački materijal, u prvom redu glasački listići, nije dostavljen na vrijeme. Takva situacija bila je i u Banjaluci, Doboju, Bijeljini i brojnim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine.

U Bijeljini su rekli da im čak ni skeneri nisu došli na vrijeme.

Niko nije preuzeo odgovornost

Brojni zvaničnici sa kojima smo u petak razgovarali nisu željeli da govore o potencijalnim krivcima, ali iz nezvaničnih razgovora bilo je lako zaključiti da je najveća odgovornost na onima koji su i organizovali testno glasanje, a to je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.

Odmah na početku, odnosno malo prije devet časova ujutro, kada je trebalo da se otvore biračka mjesta, iz Centralne izborne komisije BiH saopštili su da je došlo do problema.

“Iako je CIK planirao danas u svim opštinama/gradovima u BiH u periodu od devet do 15 sati provesti testne izbore, nažalost, zbog nepredviđenih okolnosti neka biračka mjesta neće biti otvorena u devet sati. Naime, za pojedina biračka mjesta nisu blagovremeno dostavljeni testni glasački listići. O novoj satnici otvaranja biračkih mjesta za testne izbore javnost će biti obaviještena”, saopštili su odmah ujutro iz Centralne izborne komisije, međutim o novoj satnici otvaranja biračkih mjesta kasnije nisu obavijestili javnost.

U Banjaluku listići stigli tek oko 12 časova

Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka, potvrdio nam je u kratkom razgovoru da su glasački listići stigli tek oko 12 časova i da će biračko mjesto za testne izbore biti otvoreno do 18 časova.

Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nije bilo poznato kako je proteklo testno glasanje na biračkim mjestima gdje je bio dostupan glasački materijal.

Očekivano, nakon fijaska sa testnim glasanjem zatražena je odgovornost onih koji su u tome učestvovali. Tako je Izborni štab SNSD-a zatražio hitno utvrđivanje odgovornosti za propuste u organizaciji testnog glasanja širom BiH, uključujući odgovornost predsjednika i članova Centralne izborne komisije BiH, ocjenjujući da kašnjenje glasačkih listića otvara pitanje spremnosti za opšte izbore 4. oktobra.

“Za situaciju u kojoj su građani pozvani na glasanje, a glasački listići nisu dostavljeni na vrijeme, neko mora da odgovara”, saopšteno je iz Izbornog štaba SNSD-a.

Iz ovog štaba zahtijevaju da se odgovornost utvrdi kroz cijeli lanac organizacije, od nabavke i distribucije materijala do nadzora i rukovođenja.

“Prvi ljudi CIK-a ne mogu biti izuzeti iz tog postupka, niti se sve može završiti prebacivanjem krivice na dobavljače, prevoznike ili lokalne izborne komisije”,  poručili su iz Izbornog štaba SNSD-a.

U saopštenju su izdvojili situaciju u Banjaluci, pozivajući se na izjavu člana Gradske izborne komisije da su iz CIK-a tri puta zvali da pitaju jesu li listići stigli, a da nisu pružili informaciju ko ih dostavlja i odakle dolaze. Naveli su da su građani čekali i odlazili, dok su instrukcije o završetku glasanja mijenjane prije nego što je ono počelo.

Birački odbori nisu imali nikakve informacije

Izborni štab SNSD-a ocijenio je da takva organizacija pokazuje “zabrinjavajući nivo nesposobnosti ljudi koji rukovode izbornim procesom”, posebno u svjetlu obećanja o sprovođenju najveće reforme izbornog procesa u posljednjih 30 godina.

“Ako CIK nije u stanju da obezbijedi osnovne uslove za testno glasanje na ograničenom broju lokacija, na čemu zasniva uvjeravanje da je spreman za izborni dan u cijeloj BiH” pitaju se u Izbornom štabu SNSD-a.

Na biračkim mjestima gdje je trebalo biti testno glasanje članovi biračkih odbora nisu imali nikakve informacije, osim one da glasačkih listića nema. Na pitanja kada će stići materijal nisu imali odgovora uz obrazloženje da ih o tome niko ne izvještava.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

BOŽOVIĆ ODGOVORIO DODIKU “Bolje ti je da se igraš sa unucima, ili ćeš sa svojom družinom GULITI KROMPIR”

Kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović oštro je reagovao na izjave lidera SNSD-a Milorada Dodika, koji je poručio da Draško Stanivuković neće biti premijer i javno se zapitao „šta bi on uopšte radio ako Stanivuković ipak preuzme tu funkciju“.

Dodik je na predizbornoj tribini ustvrdio da je prvi zadatak SNSD-a bio da spriječi kandidaturu gradonačelnika Banjaluke, navodeći da se „nema matematike“ i tvrdeći da je sa Stanivukovićem navodno imao dogovor. Na ove izjave i Dodikovu brigu o sopstvenoj političkoj sudbini, Božović je odgovorio bez dlake na jeziku.


„Spremaj se za unuke ili za polaganje računa!“

Komentarišući Dodikovo zapitanost nad sopstvenom budućnošću u slučaju pobjede opozicije, Božović je poručio da je vrijeme za smjenu režima i dolazak pravne države.

„Ako se zaista pitaš šta bi ti radio, onda ti je bolje da navijaš da se igraš sa unucima, što i priliči čovjeku tvojih godina. Pravda se vraća u Srpsku, a to znači da bi sa svojom družinom negdje mogao guliti krompir i okopavati kukuruz, ako dobiješ pogodnosti!“, poručio je Božović.

Panika u redovima SNSD-a

Božović naglašava da Dodikovo bavljenje tuđim kandidaturama, izmišljanje navodnih „dogovora“ i javno strahovanje od toga šta ga čeka nakon izbora jasno pokazuju kolika je panika zahvatila vladajuću strukturu.

Nastavi čitati

Aktuelno