Connect with us

Društvo

POSLODAVCI NE IZMIRUJU OBAVEZE: Bez zdravstvenog osiguranja i dalje 44.000 radnika

Pravo na besplatno liječenje u Republici Srpskoj u oktobru nije imalo oko 44.000 radnika, jer njihovi poslodavci nisu izmirili dugovanja koja imaju za doprinose.

Zbog pandemije “kovida” svi građani, i neosigurani, imali su pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu od marta 2020. do kraja maja 2023. godine, kada je ukinuta vanredna situacija. S obzirom na to da je po okončanju vanredne situacije veliki broj građana ostao bez zdravstvenog osiguranja, Vlada RS je, podsjećaju u Fondu zdravstvenog osiguranja RS, donijela odluku da poslodavcima da prelazni period, odnosno rok od dva mjeseca – do 31. jula, kako bi izmirili svoje obaveze po osnovu doprinosa.

“Prema podacima za šest mjeseci ove godine, za 253.251 radnika doprinosi su bili uplaćeni, dok je za deset mjeseci doprinos uplaćen za 255.796 radnika. Dakle, broj radnika za koje je uplaćen doprinos je nešto veći, a tome je doprinijelo i povećanje broja radnika u proteklom periodu, odnosno prijavljenih na zdravstveno osiguranje”, istakli su Fondu.

Dodali su da i dalje za oko 44.000 radnika nisu uplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje, što je nešto manji broj u odnosu na prethodne mjesece, prenosi Glas Srpske.

“Ako se posmatraju sve kategorije osiguranika, ne samo zaposleni, doprinosi nisu uplaćeni za 45.400 osiguranika, što je, takođe, nešto manji broj nego prije nekoliko mjeseci”, naglasili su u Fondu, kojem su doprinosi gotovo jedini izvor prihoda.

Ukoliko se ti doprinosi ne uplaćuju, Fond ne samo da nije u mogućnosti da proširuje prava osiguranika kako bi dodatno unapređivali zdravstvenu zaštitu već se, kako su istakli, u pitanje dovodi i očuvanje postojećih prava.

“Više od tri godine korišćenje prava iz zdravstvenog osiguranja nije uslovljavano uplatom doprinosa, a troškovi zdravstvene zaštite za neosigurane građane su iznosili više od 150 miliona KM. Međutim, to ni u kom slučaju nije značilo da doprinose nije bilo potrebno uplaćivati, jer to je zakonska obaveza”, kazali su u Fondu.

Predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić tvrdi da je većina radnika za koje doprinosi nisu redovno uplaćivani iz javnog sektora, jer privatnicima, ukoliko ne izmire svoje obaveze na vrijeme, nadležne institucije odmah, između ostalog, blokiraju račune.

“Vlada Republike Srpske javnom sektoru gleda kroz prste i daje rokove od godinu dana da izmiri dugovanja, čime je još jednom pokazala da nas ne gleda sve na isti način. Nadležni po hitnom postupku treba da donesu odluku po kojoj će se svi isto ponašati, bez obzira na to koji je sektor u pitanju, jer ima sve instrumente, od Poreske uprave do inspekcije, da to riješi”, kazao je Trivić.

I potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredu Danko Ružičić smatra da je najveći broj radnika za koje nisu uplaćeni doprinosi iz javnog sektora, odnosno iz oblasti zdravstva.

“Svi građani Srpske, bez obzira na to da li rade ili su nezaposleni, treba da imaju zdravstveno osiguranje. Otkud nekom pravo da reprogramira obaveze koje je dužan da radniku isplati kroz bruto platu”, kazao je Ružičić.

Dodao je da radnici ne smiju da trpe zbog poslodavaca koji ne izmiruju svoje obaveze, te da Vlada RS treba hitno sa poslodavcima, Savezom sindikata i Fondom zdravstva da riješi to pitanje.

Apeli

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da su konstantno ukazivali na neophodnost plaćanja doprinosa te pozivali građane da regulišu svoj status osiguranja kako po ukidanju vanredne situacije ne bi ostali bez osiguranja.

“To se naročito odnosilo na građane koji su ranije, prije 2020. godine, bili osigurani po osnovu nezaposlenosti. Naime, od 2020. godine nezaposlenost više nije osnov za osiguranje, ali je uveden niz novih mogućnosti po kojima svi građani mogu da se prijave na osiguranje”, kazali su u Fondu.

Related Topics:

Društvo

PUTUJETE U HRVATSKU? Ako imate ovo sa sobom, moraćete prijaviti, limit od 10.000 evra više NISU SAMO NOVČANICE!

Ako želite izbjeći neprijatnosti na ulasku u Hrvatsku, važno je znati za pravila koja se primjenjuju od 26. marta 2026. godine.

Mnogi putnici pojam “gotovina” na granici povezuju samo s novčanicama koje nose u novčaniku ili prtljagu. Međutim, hrvatski propisi o unosu i iznosu gotovine obuhvataju i neke manje očigledne oblike novca i sredstava plaćanja.

Među njima su i određene kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima. Zbog toga je važno razlikovati običnu bankovnu karticu od pripejd kartice, posebno za putnike koji iz Bosne i Hercegovine ulaze u Hrvatsku.

U kategoriju gotovine, prema tim pravilima, spadaju i novčanice i kovanice, određene vrste čekova, putnički čekovi, zadužnice i novčani nalozi. Obuhvaćeni su i određeni zlatnici, kao i zlatne poluge, zrnca i grumeni propisane čistoće.

Predmet carinskih kontrola

Za putnike je posebno važno naglasiti da se ova pravila ne odnose na novac koji se nalazi na uobičajenom bankovnom računu. Ako neko na standardnoj debitnoj kartici ima, na primjer, 15.000 ili 30.000 evra, to samo po sebi ne znači da preko granice fizički prenosi taj iznos u gotovini.

Propisi o pripejd karticama odnose se na drugačiju vrstu finansijskog instrumenta.

Prema Uredbi Evropske unije 2018/1672, pripejd kartica je nenominalna kartica koja pohranjuje novčanu vrijednost ili omogućava pristup sredstvima koja se mogu koristiti za plaćanje, kupovinu robe i usluga ili zamjenu za novac, a pritom nije povezana s bankovnim računom.

Upravo mogućnost da se velika vrijednost fizički prenese preko granice u obliku malog predmeta jedan je od razloga zbog kojih su ovakvi instrumenti predmet carinskih kontrola.

Prema trenutno objavljenim informacijama Hrvatske Carinske uprave, svaka fizička osoba koja pri ulasku u Evropsku uniju ili izlasku iz nje sa sobom nosi gotovinu u vrijednosti od 10.000 evra ili više, odnosno protivvrijednost tog iznosa u drugoj valuti ili drugim sredstvima plaćanja, dužna je taj iznos prijaviti carinskom službeniku.

To znači da putnici ne bi trebali obraćati pažnju samo na broj novčanica koje imaju kod sebe, već i na druga sredstva koja se, prema propisima, smatraju gotovinom.

Prag od 10.000 evra

Praktično, osoba koja iz Bosne i Hercegovine ulazi u Hrvatsku i sa sobom nosi veću količinu novca, zlato ili odgovarajuću pripejd karticu ne bi trebala automatski zaključiti da se prag od 10.000 evra odnosi isključivo na novčanice.

Hrvatska Carinska uprava navodi da se gotovina može prijaviti putem propisanog obrasca, koji je moguće elektronski ispuniti i poslati prije dolaska ili odštampati i predati carinskom službeniku na graničnom carinskom uredu.

Obrazac se može ispuniti i direktno na graničnom prijelazu, a dostupan je na hrvatskom i engleskom jeziku.

Carinska uprava je i tokom 2026. godine objavila više slučajeva neprijavljenog unosa gotovine preko granice, uz izrečene novčane kazne, što dodatno pokazuje koliko je važno poštovati obavezu prijave iznosa od 10.000 evra ili više, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano i vrlo toplo, temperatura do 36 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vrlo toplo, a po podne se očekuje prolazno naoblačenje.

Jutro će biti svježe, a u višim predjelima hladno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar, a po podne slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha biće od 13 do 18, na jugu do 22, u višim predjelima oko devet, a dnevna od 30 do 36, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNIK NA MUKAMA! Ubrao tonu i po ovog povrća, a sada ga poklanja jer nema kome da proda

Vrhunske zelene mahune ove sezone postale su paradoks na hrvatskim njivama, iako bi njihova cijena trebalo da bude visoka, proizvođači ih teško ili nikako ne uspijevaju prodati. Poljoprivrednik Tadej očekuje oko 1.500 kilograma uroda, ali za većinu mahuna nema kupca ni po cijeni od tri evra za kilogram.

Umjesto da završe na tržištu, stotine kilograma kvalitetnih zelenih mahuna Tadej je odlučio podijeliti ljudima besplatno. Pokušavao je pronaći otkupljivače, vozio je mahune i prema Zagrebu, ali interesa za otkup jednostavno nema, piše Podravski.hr.

“Niko neće ni nazvati”

– Niko neće ni nazvati. A dajem ih po tri evra – kaže Tadej, suočen s problemom koji, tvrdi, ne pogađa samo njega.

Očekuje ukupno oko 1.500 kilograma mahuna, ali prodaja na veliko gotovo je nemoguća. Proizvodnja postoji, kvalitet postoji, cijena nije pretjerana, ali kupaca nema.

Nastavi čitati

Aktuelno