U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vrlo toplo, a po podne se očekuje prolazno naoblačenje.

Jutro će biti svježe, a u višim predjelima hladno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar, a po podne slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha biće od 13 do 18, na jugu do 22, u višim predjelima oko devet, a dnevna od 30 do 36, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova.

Vrhunske zelene mahune ove sezone postale su paradoks na hrvatskim njivama, iako bi njihova cijena trebalo da bude visoka, proizvođači ih teško ili nikako ne uspijevaju prodati. Poljoprivrednik Tadej očekuje oko 1.500 kilograma uroda, ali za većinu mahuna nema kupca ni po cijeni od tri evra za kilogram.

Umjesto da završe na tržištu, stotine kilograma kvalitetnih zelenih mahuna Tadej je odlučio podijeliti ljudima besplatno. Pokušavao je pronaći otkupljivače, vozio je mahune i prema Zagrebu, ali interesa za otkup jednostavno nema, piše Podravski.hr.

“Niko neće ni nazvati”

– Niko neće ni nazvati. A dajem ih po tri evra – kaže Tadej, suočen s problemom koji, tvrdi, ne pogađa samo njega.

Očekuje ukupno oko 1.500 kilograma mahuna, ali prodaja na veliko gotovo je nemoguća. Proizvodnja postoji, kvalitet postoji, cijena nije pretjerana, ali kupaca nema.

Preobraženje Gospodnje jedan je od velikih praznika koji pravoslavni vjernici obilježavaju 19. avgusta.

Uoči ovog praznika postoji trenutak koji se posebno iščekuje – tačno u ponoć, kada se na nebu otvaraju „Božja vrata“.

Prema narodnom predanju, tada treba pogledati u zvjezdano nebo i u tišini zamisliti jednu želju.

Naši stari su vjerovali da taj trenutak ne treba propustiti, pa se u nekim krajevima čekala ponoć kako bi se čovjek pomolio i poželio ono što mu je najviše na srcu.

Šta se dešava kada se otvore „Božja vrata“?
Slično kao i kod zimskog Bogojavljenja, u narodu postoji vjerovanje da se uoči Preobraženja Gospodnjeg otvaraju „Božja vrata“ na nebesima.

Vjeruje se da se u tom posebnom trenutku nebo otvara za iskrene molitve i da Bog čuje ono što čovjek poželi iz srca.

Zato je običaj da se tačno u ponoć pogleda u zvjezdano nebo i zamisli jedna, najvažnija želja.

U nekim krajevima majke su posebno savjetovale djecu da ostanu budna i ne propuste ovaj trenutak. Molilo se za zdravlje, sreću, mir u kući i blagostanje cjelokupne porodice.

Veliki praznik koji označava promjenu
Preobraženje Gospodnje posvećeno je događaju na gori Tavor, kada se Hristos pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom preobrazio i zasijao nebeskom svjetlošću.

Uz njega su se pojavili proroci Mojsije i Ilija, a iz oblaka se začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, njega poslušajte.“

Preobraženje zato ima posebno mjesto u pravoslavnoj vjeri. Ovaj događaj pokazuje Hristovu božansku prirodu i najavljuje njegovu buduću slavu. U pravoslavnom svijetu praznik se često naziva i ljetnjim Bogojavljenjem, upravo zbog snažne simbolike neba, svjetlosti i Božijeg prisustva.

„Sunce okreće leđa ljetu“
U narodu se kaže da na Preobraženje „sunce okreće leđa ljetu, a osmjehuje se zimi“. Od ovog praznika dani postaju kraći, jutra svježija, a priroda polako dobija prvi jesenji dah. Naši preci pažljivo su posmatrali promjene u prirodi i vezivali ih za ovaj veliki praznik.

Vjerovalo se da se oko Preobraženja primjećuju prvi znaci dolaska jeseni.

Laste se pripremaju za odlazak, pojedine životinje traže svoja zimska skloništa, a poljoprivrednici počinju da razmišljaju o jesenjoj sjetvi. Zato Preobraženje Gospodnje u narodnoj tradiciji nije bilo samo veliki crkveni praznik, već i važna granica između ljeta i jeseni.

Zašto se na Preobraženje osveštava voće?
Jedan od najpoznatijih običaja jeste osvještavanje grožđa i drugog sezonskog voća. Vjernici donose grožđe u crkvu, gdje se osveštava i potom dijeli.

U krajevima u kojima grožđe ne uspijeva, donosi se drugo voće, najčešće jabuke.

Ovaj običaj nosi simboliku zahvalnosti Bogu za plodove zemlje i sve što je tokom ljeta sazrelo. Na ovaj dan se u mnogim domovima vodi računa da praznik prođe u miru, bez svađe, ružnih riječi i teških poslova.

Običaj koji se čuva generacijama
Ako želite da ispoštujete stari običaj, ponoć uoči praznika ima posebno mjesto. Tačno u ponoć izađite napolje, pogledajte u zvjezdano nebo i u tišini se pomolite. Prema narodnom vjerovanju, tada se otvaraju „Božja vrata“, pa se zamišlja jedna želja – ona koja vam je zaista najvažnija.

Ne treba ih biti mnogo. Naši stari su vjerovali da čovjek treba da zna šta mu je najviše na srcu i da se upravo za to pomoli. Neka želja bude iskrena, a molitva iz srca. U tome i jeste najljepša poruka ovog starog običaja – da uoči velikog praznika zastanemo, pogledamo prema nebu i sjetimo se onoga za šta smo najzahvalniji i što najviše želimo svojim najmilijima. Preobraženje Gospodnje zato i danas nosi posebnu simboliku.

To je praznik svjetlosti, promjene i nade, ali i dan kada se mnogi podsjete da se najvažnije stvari u životu ne mjere samo onim što imamo, već i onim za šta se iskreno molimo, prenosi Krstarica.