Koalicija na nivou BiH je već mjesecima u krizi, u toj mjeri da se ne zna ni ko su koalicioni partneri, ali, uprkos tome, niko iz stranaka koje čine većinu ne spominje dijalog kojim bi bila riješena sadašnja trakavica, što, prema riječima analitičara, nije iznenađujuće, jer domaćim političarima ovakva situacija i odgovara.

Pokušaj dvije “trojke”, jedne iz FBiH i jedne iz Srpske, da naprave novu većinu, osuđen je na propast, a SNSD je još u vlasti. Međutim, sadašnje stanje je takvo da problemi isplivavaju na površinu iz dana u dan, kako u Savjetu ministara BiH, tako i u oba doma parlamenta BiH.

Novinar Zoran Krešić kaže da, zapravo, gotovo nikome nije stalo do dogovora, jer se dogovor u BiH predstavlja kao izdaja nacionalnih, partijskih, državnih interesa.

“Jer ako netko iz Sarajeva postigne dogovor s ‘partnerima’ iz RS, razapet će ga politički protivnici. A nerijetko i tzv. NVO i medijski čuvari revolucije. Sa druge pak strane, bilo kakav dogovor iz Banjaluke se tumači izdajom interesa entiteta. Možda je najlakša pozicija HDZ-u, koji nema ozbiljnije oporbe”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, dodatnom zaoštravanju krize doprinijela je presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, te ponašanje međunarodne administracije, koja se postavlja kao jedna od strana problema.

“Procjenjujem da se stvari neće mijenjati do izbora 2026. i da su zapravo zastoj i blokade naša sudbina”, istakao je Krešić.

Politikolog Mirko Matić naglašava da situacija na političkoj sceni BiH nikada nije izgledala neizvesnije, a danas se događaju stvari koje su bile nezamislive do prije samo nekoliko godina.

“Stanje u zemlji prati geopolitičke promene na globalnom nivou i lokalni akteri će radije ostati nemi nego delovati samostalno u ovakvo nesigurnom vremenu. Do deblokade ne dolazi i jer nema realnih pritisaka niti signala od strane međunarodne zajednice, koja je u ovom trenutku podeljena i čiji je fokus sada usmeren ka Ukrajini”, rekao je Matić.

On pritom naglašava da ovakva situacija akterima domaće političke scene zapravo i odgovara.

“Našim političarima je status kvo, odnosno kriza, oduvek najviše odgovaralo, jer u takvoj postavci stvari se ne rešavaju realni problemi sa kojima se susreću građani, već se stvaraju novi”, naglasio je Matić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Vlast na nivou BiH već mjesecima nije postigla nijedan dogovor i, nakon što je Evropska unija otvorila pristupne pregovore sa BiH u martu ove godine, koalicija je praktično prestala da funkcioniše. Iako smo u osmom mjesecu, BiH još nije dobila ni budžet za ovu godinu.

Glavni akteri na političkoj sceni na nivou BiH koaliciju skoro više i ne spominju. Izuzetak je, istina, lider HDZ-a Dragan Čović, koji je prije nekoliko sedmica izjavio da nema mogućnosti da pravi političke promjene na nivou BiH.

Prema njegovim riječima, “ne postoji više politička ‘trojka'” u Republici Srpskoj, sa kojom su koalicioni partneri iz FBiH pregovarali posljednjih nekoliko mjeseci o ulasku u vlast na nivou BiH.

“Shvatili smo da to što dogovaramo danas za stolom, svi oni koji su dio tog procesa misle malo drugačije. Partnerstvo je odgovornost. Svako ima svoje pravo na svoju političku lepršavost, ali nemojte blizu nas. Što se tiče sarajevske ‘trojke’, mi sa njima radimo primarno na nivou Federacije BiH. Što se tiče te komunikacije na nivou BiH, komunikacija je skoro nikakva”, priznao je Čović.

Stanje u kojem se BiH trenutno nalazi, najmanje odgovara građanima. U kakvom smo ćorsokaku, svjedoči podatak da BiH od 24. januara ove godine nema ministra bezbjednosti, jer se Nenad Nešić, tada iz pritvora, povukao sa te funkcije.

Nedostatak političke odgovornosti nas je nedavno koštao 108,5 miliona evra, a uskoro bismo mogli izgubiti još toliko. Naime, iako su manje od dva mjeseca ostala do 30. septembra, kada bi BiH mogla ostati bez dodatnih 108,5 miliona evra koji su joj namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan, o ovoj opasnosti se u javnom prostoru gotovo i ne priča.

Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković izjavio je za BN TV da PDP ne podržava prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.Stanivuković navodi da političari moraju biti ujedinjeni i da ako do prijevremenih izbora dođe treba izaći sa jednim kandidatom, koji dolazi iz akademske zajednice.

Takođe, na optužbe da radi u interesu Milorada Dodika odgovara na način da ima mandat gradonačelnika Banjaluke koji mu je dao narod i da za tako nešto nema potrebu.

– Presuda je tu, on više nije predsjednik, mi danas možemo govoriti o gospodinu Miloradu Dodiku, ne o predsjedniku Republike Srpske. I onda kakav je moj interes kao gradonačelnika, nekoga ko je mimo SNSD-a pobijedio, da budem bilo čiji? Mi danas možemo govoriti da je interes gospodina Dodika da bude Draškov, a ne Draško Dodikov. Ovdje je važno pitati da li možemo gledati cijeli ovaj proces, a da ne vidimo Milorada Dodika? Možemo li sagledati ovaj problem, a da ne personalizujemo“, kazao je.

Stanivuković tvrdi da je PDP zauzeo stav da se ne ide na prijevremene izbore prije donošenja presude Miloradu Dodiku.

Takođe navodi da ne podržava vladu nacionalnog jedinstva, jer to bi bila samo borba za fotelje.

Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, najavio je da će danas predati žalbu na odluku Centralne izborne komisije BiH o oduzimanju mandata predsjedniku Dodiku.

CIK je 4. avgusta donio odluku o prestanku mandata predsjedniku Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, i protiv nje je dozvoljena žalba.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je 1. avgusta prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.