Društvo
KRIZA NA SVIM POLJIMA, samo farmaceutska industrija cvjeta! Nikada veća potrošnja ANTIDEPRESIVA
Najnoviji podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da su građani BiH u 2022. godini utrošili 9.591.631 KM na antidepresive. Ovaj iznos predstavlja porast u odnosu na prethodnih pet godina; na primjer, 2017. godine iznos potrošnje na antidepresive bio je 8.677.413 KM. U 2022. godini, najveći financijski udio u kategoriji antidepresiva zauzeli su escitalopram, sertralin i paroksetin koji se primarno koriste za tretman velikog depresivnog poremećaja i generaliziranog anksioznog poremećaja.
Ovaj trend ukazuje na sve veću zabrinutost za mentalno zdravlje u našoj zemlji. Opravdano se postavlja pitanje: da li je ovo odraz sve većeg stresa i izazova sa kojima se suočavamo u modernom dobu?
Najčešće korišteni antidepresivi su escitalopram, sertralin i paroksetin, koji se primjenjuju u liječenju depresivnih poremećaja i generalizovanog anksioznog poremećaja. Posebno je značajna potrošnja benzodiazepina, koji se koriste za tretman anksioznosti u različitim psihičkim poremećajima, te hipnotika i sedativa, uglavnom za liječenje nesanice.
Ova statistika otvara brojna pitanja.
Da li je došlo do povećanja stvarne potrebe za ovim lijekovima, ili je možda riječ o lakšem pristupu i većoj dostupnosti? Kako socijalni i ekonomski faktori utiču na mentalno zdravlje građana? I najvažnije, šta se može učiniti da se poboljša mentalno zdravlje i smanji potreba za medicinskim intervencijama?
Uvažavajući sve ovdje navedeno, značajno je istražiti kako se društvene promjene odražavaju na mentalno zdravlje. Digitalna era, ekonomska nestabilnost, socijalna izolacija, i porast stresa na radnom mjestu su neki od faktora koji doprinose mentalnim oboljenjima. Važno je napomenuti da postoje brojni pristupi i terapije koji mogu pomoći u liječenju mentalnih oboljenja, uključujući farmakoterapiju, psihoterapiju, promjene u načinu života, te podršku zajednice.
Nadalje, uloga obrazovanja i svijesti o mentalnom zdravlju ne može se zanemariti. Promovisanje mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih oboljenja kroz obrazovne kampanje mogu imati značajan uticaj na smanjenje stigme i poticanje ljudi da potraže pomoć.
U svjetlu ovih informacija, postaje jasno da je potrebna sveobuhvatna strategija koja uključuje medicinske, psihosocijalne i obrazovne aspekte za rješavanje ovog rastućeg problema.
Zajedničkim naporima, možemo raditi na stvaranju zdravijeg društva gdje mentalno zdravlje postaje prioritet.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.
Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.
Društvo
STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.
BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.
Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.
“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.
Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.
“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.
Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.
Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.
BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.
“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.
Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.
“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi
U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.
drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.
-
Politika2 dana agoSAMRTNI ROPAC REŽIMA! U paničnom strahu od STANIVUKOVIĆA i skenera, SNSD laže KAO NIKADA DO SADA!
-
Politika19 sati ago„FABRIKA LAŽI RADI U TRI SMJENE!“ Vukomanović raskrinkala RTRS “SNSD spao na najprljaviju predizbornu režiju!”
-
Banjaluka2 dana agoZMIJANJSKI MARATON OVOG VIKENDANA MANJAČI: Stiže 350 djece, nove staze i sajam domaćih proizvoda
-
Svijet3 dana agoKIJEV PROVOCIRA NUKLEARNI INCIDENT?! Pogođene cisterne sa gorivom za nuklearku u Zaporožju!
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO 13. PENZIJU: Kao što sam ispunio obećanje o besplatnom prevozu, ispuniću i ovo
-
Politika20 sati agoPOLITIČKI PIROMANI NA DJELU! Dodik, Helez i Konaković u strahu od poraza prizivaju RAT!
-
Politika2 dana agoSVOJSKI TROŠE NOVAC GRAĐANA! Vlada Srpske ponovo kupuje milionske zgrade, opozicija grmi: „Ovo je čisto rasipanje!“
-
Svijet2 dana agoDRAMA U ŠVEDSKOJ: Samo tri mandata dijele dva politička bloka
