Connect with us

Svijet

ČOVJEK KOJI IZLAZI NA CRTU PUTINU: Ko je Boris Nadeždin, novo ime opozicije?

Boris Nadeždin objavio je kandidaturu za predsjedničke izbore u Rusiji koji se održavaju u martu.

U Rusiji se u martu održavaju predsjednički izbori. Iako je Rusija, prema mišljenju mnogih političkih analitičara, više nego ikada zaglibila u autokratski režim (svaka kritika vlasti je u osnovi zanemarena), Rusija nije odbacila ovaj mehanizam demokratskog društva. Izbori za predsjednika Ruske Federacije održaće se 17. marta. Ukoliko nijedan kandidat ne dobije više od polovine glasova, drugi krug će se održati tačno tri nedjelje kasnije.

Vladimir Putin je objavio svoju kandidaturu, a to je učinila i opozicionarka Jekaterina Duncova, ruska političarka i novinarka, poreklom iz ruralnog dijela Rusije. Njene glavne ideje bile su demokratizacija društva, oslabađanje političkih neistomišljenika iz zatvora, ali i zaustavljanje ruske specijalne operacije u Ukrajini. Iako je svoju kandidaturu dostavila Ruskoj centralnoj izbornoj komisiji, bila je odbijena. Komisija je navela da je ustanovljeno da određena dokumentacija nije bila validna.

“Ekatarina Sergejevna, vi ste mlada žena, pred vama je vrijeme”, bile su riječi predsjedavajuće Komisije. Iako se u tom trenutku činilo da su sve nade za neistomišljenike aktuelnog režima pale u vodi, pojavilo se novo ime – Boris Nadeždin.

Boris Nadeždin, najnovije ime opozicije u Rusiji, koga je podržala i Ekatarina Duncova, pozvavši svoje birače da mu daju glas, mogao bi da se nađe u trci za predsjednika. Isto su uradili i drugi opozicioni kandidati, pozvali su svoje birače da daju potpis Nadeždinu, čak iako se ideološki ne slažu sa njegovom politikom. Kao glavni razlog podrške navode to što se jasno protivi specijalnoj operaciji u Ukrajini.

Ko je Boris Nadeždin?
Mnogi smatraju da je dovoljno hrabar da se suprotstavi Vladimiru Putinu. Član je Građanske inicijative, ruske političke partije desnog centra. Nadeždin je biznismen i lokalni političar iz Dolgoprudnija u Moskovskoj oblasti. Nadeždin nije bez političkog iskustva, bio je poslanik Dume početkom 2000-ih kao član Saveza desnih snaga, desničarske opozicione stranke, čiji je lider, između ostalih, bio Boris Nemcov, poznati opozicionionar koji je ubijen 2014. godine pod nerazjašnjenim okolnostima hicima iz vatrenog oružja dok je šetao nedaleko od Kremlja. Nadeždin je bio njegov važan saradnik i prijatelj.

Posljednjih nekoliko godina Nadeždin se fokusirao na lokalne političke probleme. Prilično često gost je emisija na ruskim TV stanicama u kojima nerijetko iznosi antiputinovske i antiratne stavove. “Možemo da vidimo da je specijalna operacija u Ukrajini jedna velika katastrofa”, rekao je gostujući u jednoj emisiji.

U septembru 2022. godine, kada se Rusija povlačila iz Harkova, Nadeždin je kritikovao ruske obavještajne službe i pozvao na pregovore o okončanju sukoba u emisiji o aktuelnim dešavanjima. On je kritikovao rusku ratnu strategiju, navodeći da je nemoguće pobijediti Ukrajinu koristeći njene sadašnje metode i materijale, nazivajući strategiju “metodama kolonijalnog rata”. Nekoliko dana kasnije, na kanalu Rusija-1, novinar Vladimir Solovjov pozvao je policiju da uhapsi Nadeždina.

Oktobra 2023. saopštio je da planira da se kandiduje za predsednika. Kao glavni razlog odluke da se kandiduje navodi sljedeće:

“Učestvujem u ovom izbornom procesu kao principijelni protivnik politike aktuelnog predsjednika. Putin vidi svijet prošlosti, on pokušava da Rusiju vrati u prošlost. Rusiji je potrebna budućnost. Budućnost u kojoj će Rusija postati primjer (drugima), Rusija treba da bude zemlja u kojoj će slobodni i edukovani ljudi željeti da se vrate ili da se presele u nju. Gotovo 25 godina Vladimir Putin uništava insititucije – parlament, nezavisnost sudstva, lokalne samouprave, slobodu govora, fer izbore, kao i zdravu ekonomsku konkurenciju. Vladimir Putin napravio je pogubnu grešku započevši specijalnu vojnu operaciju. Nijedan od saopštenih ciljeva specijalne vojne operacije nije ispunjen, a ako bude, neće proći bez velikih posljedica po ekonomiju i demografsku sliku Rusije. Umjesto da bude evropska nacija, što je bilo nastojanje stotinama godina, Rusija rizikuje da postane vazal Kine”.

Za kandidaturu je potrebno sakupiti 100.000 potpisa. U trenutku pisanja ovog teksta Nadeždin je prikupio 77.917 potpisa, što znači da mu do proglašenja kandidature ostaje da prikupi još 22.083 potpisa. Kako bi sakupio što veći broj, Nadeždin je organizovao sakupljanje potpisa van Rusije, odnosno u državama koje su Rusi nastanili u najvećem broju od početka specijalne vojne operacije. Kako je za MONDO rekao Andrej, Rus koji već neko vrijeme živi u Beogradu, prikupljanje potpisa organizovano je i u našoj prijestonici, ali ne u prostorijama ambasade, već na drugoj adresi.

Izborna komisija je već odobrila tri kandidata koje su predložile stranke zastupljene u parlamentu i zbog toga nisu bile obavezne da prikupljaju potpise: Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije, Leonid Slucki iz nacionalističke Liberalno-demokratske partije i Vladislav Davankov iz političke partije “Novi ljudi”. Sve tri stranke u velikoj mjeri podržavaju politiku Kremlja. Shodno novim ustavnima reformama, Putin ima pravo na još dva šestogodišnja mandata nakon što mu sadašnji mandat istekne ove godine, što mu potencijalno omogućava da ostane na vlasti do 2036. godine.

(MONDO)

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno