Connect with us

Politika

NOVOST U IZBORNOM PROCESU U BiH! Stiže softver za tehničko unapređenje izbora

U BiH bi uskoro trebalo da stigne softver za tehnološka unapređenja izbornog procesa u BiH, potvrđeno je “Nezavisnim” od strane kancelarije EU u Sarajevu.

Kako je pojasnio Ferdinand Kenig, portparol kancelarije, EU pruža podršku Centralnoj izbornoj komisiji BiH kroz pilot-projekat za identifikaciju birača otiskom prstiju, kao i kroz siguran softver za prenos izbrojanih glasova i povezanih informacija direktno sa biračkog mjesta u CIK.

“Implementacija pilot-projekta je u toku. Izvođači će uskoro isporučiti softver, što će CIK-u omogućiti njegovu primjenu za predstojeće izbore”, rekao nam je on.

Napomene radi, i Ambasada SAD i USAID spremni su takođe da u odvojenom projektu pomognu tehničko unapređenje izbornog procesa, što nam je nedavno potvrdio i Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, koji nam je rekao da su predstavnici i EU i SAD kontaktirali CIK i interesovali se kako mogu pomoći da se pojača povjerenje javnosti u izborni proces.

SAD su, kako nam je rekao, spremne da kroz USAID omoguće nabavku skenera autentifikacije birača i na taj način pomognu da se spriječe “bugarski vozovi”, lažni glasači i slične manipulacije.

Dodao je da bi oprema, koju je nabavila EU, mogla “pokriti” 165 biračkih mjesta u deset opština, što bi bilo dovoljno da se sprovede pilot-projekat.

I CIK, kako nam je rekao, čeka da stigne obećani softver, kako bi se moglo krenuti u narednu fazu projekta.

Važno je napomenuti da ovaj projekat predviđa da se i dalje glasački listići broje ručno, kao i do sada, ali da se istovremeno propuste kroz skener.

Na taj način bi se postigla dvostruka provjera, jer će rezultati praktično biti prebrojavani dva puta. Time bi se izbili aduti iz ruku onih političara koji su svoje argumente da ne podrže tehničke izmjene temeljili sumnjom u manipulaciju softverom.

“Prilikom glasanja na izborima svaki građanin ima pravo da očekuje da će se njegov glas čuti. Nažalost, vjerodostojne tvrdnje o neregularnostima na izborima u BiH narušile su povjerenje u izborne rezultate, ali i u demokratske institucije BiH”, rekao je Kenig za “Nezavisne”, zbog čega on podsjeća da je u prvom od 14 ključnih prioriteta za kandidaturu BiH Evropska komisija pozvala na sprovođenje izbora u skladu s evropskim standardima kroz provođenje preporuka Kancelarije za demokratske standarde Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i Venecijanske komisije.

“Uoči opštinskih izbora u jesen ove godine vlasti u BiH imaju istinsku priliku da riješe dugotrajne slabosti u dijelu integriteta izbornog procesa. Pregovori u Neumu i Sarajevu 2021. i 2022. godine pružili su sveobuhvatan temelj za takve reforme. Podsjećamo da je već dva puta većina u Zastupničkom domu glasala za paket integriteta. Pozivamo stranke u koaliciji na državnom nivou da postignu sporazum u skladu s evropskim standardima”, naglasio je on.

Podsjećanja radi, unapređenje izbornog procesa jedan je od preduslova za otvaranje pregovora BiH s EU o članstvu. Na proteklom decembarskom samitu Evropskog savjeta, najvišeg političkog tijela EU, donesena je odluka da se odluka o eventualnom otvaranju pregovora donese na samitu u martu ako se do tada postigne zadovoljavajući napredak.

“Napredak u realizaciji 14 ključnih prioriteta do marta 2024. godine, u ovom slučaju ključnog prioriteta 1, takođe bi pružio snažne argumente šefovima država i vlada zemalja članica da daju zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH”, rekao je Kenig.

Na nedavno održanom sastanku lidera stranaka koje čine vlast na državnom nivou neke od mogućih dogovorenih tačaka odnose se i na izborni proces, uključujući i tehničke izmjene i eventualne nove modele za ispunjavanje odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu o načinu brisanja diskriminacionih odredaba iz bh. Ustava.

Iako nema zvaničnih informacija, nezvanično se spominje da bi se tehničke izmjene mogle početi primjenjivati od narednih opštih izbora 2026. godine.

Navodno je dogovoreno da se skeniranje listića obavi tek nakon zatvaranja biračkih mjesta, a da se tokom izbornog dana glasa samo ubacivanjem listića u glasačku kutiju.

Ako sve bude išlo prema planu, svi testovi biće obavljeni najkasnije do izbornog dana za lokalne izbore, tako da bi kompletan sistem bio spreman za 2026.

Related Topics:

Politika

SJEDNICA DANAS: Da li će doći do dogovora o glavnom pregovaraču BiH?

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za danas razmatraće nekoliko odluka od izuzetnog značaja za dalji evropski put zemlje, među kojima je i Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom.

Ova kancelarija, koji se predviđa kao privremeno tijelo Savjeta ministara BiH, trebao bi da koordinira i vodi procese pregovora o članstvu s EU, čime BiH ulazi u novu fazu institucionalnih priprema za otvaranje pregovora. Predlagač odluke je Kabinet predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

Hoće li biti dogovora?

Ovo bi bio novi korak po ovoj temi, o kojoj se uveliko priča više od godinu dana, ali je teško naći zajednički jezik.

Kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita, što će, kako su tada kazali naši sagovornici, dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

Iako je bilo načelno dogovoreno da pregovarač bude iz reda srpskog naroda, na sastancima političara o tome uopšte se nije postavljalo pitanje ko treba da imenuje pregovarača.

Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH, ali nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.
Stranke “trojke” smatraju da to treba uraditi Parlamentarna skupština BiH, jer ne daju da to bude neko iz SNSD-a, a to je podržala i opozicija iz Republike Srpske.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, rekao je da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH jer je ono nadležno za vođenje spoljne politike, dok SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

Elektroprivredu BiH ove godine očekuje GUBITAK OD 61,2 MILIONA KM

Elektroprivreda BiH ove godine, prema posljednjim analizama, očekuje gubitak iz poslovanja od čak 61,2 miliona maraka.

Ovo predstavlja potpuni preokret u odnosu na prvobitni plan za 2025. godinu, kojim je bila predviđena dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, piše portal BiznisInfo.ba, prenosi N1. Nova procjena donesena je na osnovu loših rezultata u prvom dijelu godine i negativnih očekivanja za ostatak perioda.

Glavni razlog, dramatičan pad proizvodnje struje.

Ono što je najviše zabrinjavajuće i što je ključni razlog finansijskog minusa jeste ogromno smanjenje proizvodnje električne energije.

Prema rebalansu plana:

Planirana proizvodnja za 2025. bila je: 6.261 gigavat časova.

Nova, očekivana proizvodnja je samo 4.989 gigavat časova.

To je pad proizvodnje od čak 1.272 gigavat časova, od čega se većina (1.072 gigavat časova) odnosi na pad u termoelektranama, a 200 gigavat časova na pad u hidroelektranama.

Manjak uglja i skupa kupovina struje doveli do minusa.

Prema novim procjenama koje prenosi BiznisInfo.ba, do drastičnog pada plana došlo je zbog nekoliko faktora:

– Manje uglja: Očekuje se smanjenje ukupnih ugovorenih isporuka uglja za termoelektrane za oko 700 hiljada tona.

– Povećana kupovina struje: Zbog ispada termo blokova i manjka resursa, EPBiH mora kupovati znatno više struje na tržištu nego što je planirano (čak 765 gigavat časova), što je dodatno povećalo operativne rashode za skoro 62 miliona KM.

– Povećana potrošnja: Istovremeno je zabilježena i povećana ukupna potrošnja kupaca koje snabdijeva EPBiH.

RTRS

Nastavi čitati

Politika

NYT: Vlada za lobiranje izdvajala oko 300.000 DOLARA MJESEČNO

Američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) ukinula je sankcije Miloradu Dodiku, njegovim članovima porodice i mnogim saradnicima, te firmama povezanim s njegovom porodicom.

Povodom ukidanja sankcija, američki New York Times je posvetio tekst intenzivnom lobiranju Vlade Republike Srpske, koju predvodi Dodikov SNSD, Vašingtonu.

Kako piše NYT, razgovore Dodika s američkom administracijom pokretali su lobisti koje je Vlada RS plaćala najmanje 300.000 dolara mjesečno.
Među njima su, između ostalih, advokat Marc Zell, čija firma je dobila ugovor od godinu dana vrijedan milion dolara od Vlade RS, kao i Caroline Wren iz firme Tactic Global, koja je dobijala 100.000 dolara mjesečno.

U ovu cijenu, kako pojašnjavaju, nisu uključeni bonusi za ove lobističke firme koji su se aktivirali po ukidanju sankcija za Dodika i njegove saradnike.
Zell je, navodi NYT, u svoj ugovor dodao stavku kojom bi dobio nepoznatu cifru za ukidanje svih američkih sankcija.

Osim plaćenih lobista, poput bivšeg guvernera savezne države Illinois i osuđenika za korupciju Roda Blagojevića te bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija, Dodika su javno podržavali i desničarski influenseri poput Laure Loomer i Michaela Flynna.

New York Times je takođe naveo da su se u prethodnih nekoliko sedmica Dodikovi saveznici u Vašingtonu sastajali s diplomatama iz administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa, te da je i to imalo uticaj na odluku da se ukinu sankcije bivšem predsjedniku RS.

Nastavi čitati

Aktuelno