Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Politika

GORAN LUKIĆ URUČIO DRES “Borca” najnovijem članu uprave kluba Nenadu Nešiću

Predsjednik Fudbalskog kluba Borac, Goran Lukić uručio je dres najnovijem članu uprave kluba Nenadu Nešiću.

Ministar bezbjednosti BiH, Nenad Nešić postao je član uprave Fudbalskog kluba Borac, nakon što je na mjesto predsjednika kluba izabran Goran Lukić.

Tim povodom Nešiću je uručen dres, a novi član uprave istakao je da je glavni cilj šampionska titula u Premijer ligi BiH, te plasman na evropsku scenu.

– Predsjednik FK Borac Goran Lukić uručio mi je, kao članu uprave dres kluba. Imamo cilj da Borac igra u Evropi i osvoji šampionsku titulu u Ligi. Aj Borac – napisao je Nešić na društvenim mrežama.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

UIO prodaje čokolade i dezodoranse u Banjaluci! EVO KAKO SE MOŽETE PRIJAVITI

Uprava za indirektno oporezivanje je objavila direktnu prodaju robe u Regionalnom centru Banjaluka.

Na prodaju su stotine komada komada Milka čokolade raznih okusa (haselnus, kuhfleken, noiset, oreo, pinat krisp, vakse šolade i mnogi drugi), Riter sport 119 komada, Mersi čokolada 42 komada, Hanuta riegel 3 komada, Knopers 27 komada, Rafaello 38 i drugi.

Osim čokolda na prodaju su i dezodoranski raznih proizvođača.

U ponudi su Nivea, Reksona, Aks i Dav. U ponudi su i bicevi. Dio ponude su i muške markirane patike i gležnjače.

“Razlozi za objavljivanje direktne prodaje proizilaze iz člana 15. stav 1. tačka b), jer se radi o lakokvarljivoj robi”, naveli su u pozivu.

Pravo učešća imaju sva pravna lica sa teritorije BiH koja se bave prometom predmeta direktne prodaje.

Ponude u zatvorenoj koverti se dostavljaju na Protokol sjedišta Regionalnog centra Banjaluka, najkasnije do 12:45 sati dana 26.02.2024. godine.

Nastavi čitati

Politika

NAMA SU POTREBNI PARTNERI I PRIJATELJI i u Evropskoj uniji, Americi i Kini

Poznato je da sankcije BiH prema Rusiji postoje, ma koliko se Milorad Dodik upinjao da to nije tako. Dvolično je što se Dodik žalio Putinu na opoziciju. Da li je opozicija kriva što on radi protiv Rusije, upitao je Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke.

Miličević kaže da Dodik predsjedniku Rusije priča kako je protiv Zapada, kojem se priklonio, poklonio i kleknuo pred njim na koljena.

“Ko je došao kao dašak svježeg vjetra na Balkanu u ime NATO saveza, ko je potpisao sve dokumente koji se odnose na pristupanje NATO savezu i tom NATO projektu? Ko je doveo Srpsku na rub siromaštva i propasti i za vrijeme čije vladavine je Srpsku napustio ogroman broj ljudi”, upitao je Miličević.

Navodi da Dodik posjete Rusiji koristi kako bi se igrao emocijama ljudi radi lične koristi.

“Posjete Rusiji su dobrodošle kao način održavanja dobrih odnosa prema narodu i zemlji s kojima postoji duboka i emotivna vezanost Srba, ali nije dobra Dodikova igra emocijama ljudi radi lične promocije i koristi“, rekao je Miličević.

Miličević objašnjava o kakvom se vidu manipulacija radi.

“Tokom jedne od tih posjeta prije nekoliko godina nam je, navodno, obećan povoljan kredit koji nikad nismo dobili. Prošli put nam je Dodik iz Rusije došao sa pričom da bez obzira šta se bude dešavalo na tržištu prirodnog gasa, neće doći do rasta cijena u Srpskoj da bi gas poskupio i do 100 odsto. Dakle, radi se o velikoj manipulaciji kojom se Dodik igra emocijama nas u Srpskoj zagledanih u Rusiju“, istakao je Miličević.

On je dodao da ozbiljan državnik traži prijatelje svuda u svijetu.

“Nama su potrebni partneri i prijatelji i u Evropskoj uniji, Americi i Kini i jedna ozbiljan državnik ih i tamo traži radi prosperiteta naroda koji predstavlja”, smatra Miličević.

Nastavi čitati

Aktuelno