Connect with us

Svijet

PUTIN U INTERVIJUU SA KARLSONOM: Prestanite pomagati Ukrajini i sve će biti brzo gotovo

Objavljen je intervju koji je ruski predsjednik Vladimir Putin dao američkom voditelju Takeru Karlsonu, prvi Putinov intervju sa zapadnim medijima otkako je Rusija počelu intervenciju u Ukrajini.

Karlsona, koji je često kritikovao američku podršku Ukrajini, nazivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “ukrajinskim makroom” i uspoređivao ga sa pacovom, bio je manje agresivan u intervjuu s Putinom. Ruskog predsjednika oslovljavao je s “gospodine predsjedniče”.

Putin je proveo više od 30 minuta govoreći o istoriji Rusije, Litvanije, Poljske i Ukrajine, u monologu koji se protezao od vladavine kijevskog kneza Olega Mudrog u devetom vijeku do kritike Lenjinove sporljne politike.

Kad je razgovor konačno došao do 21. vijeka, Putin je optužio SAD i druge zapadne zemlje za produžavanje rata u Ukrajini.

Mirovni pregovori s Ukrajinom bili su “skoro finalizirani”, rekao je Putin, ali tada je Ukrajina “odbacila sve te sporazume i poslušala upute zapadnih zemalja, evropskih zemalja i Sjedinjenih Država da se bori protiv Rusije do samog kraja”.

Putin je kao krivca posebno istakao Borisa Džonsona, bivšeg britanskog premijera koji je bio prisiljen napustiti britanski parlament u lipnju 2023. godine. Putin je tvrdio da je kao premijer odvratio Zelenskog od potpisivanja mirovnog sporazuma u ranoj fazi sukoba.

“Činjenica da se oni (Ukrajina) pokoravaju zahtjevu ili uvjeravanju gospodina Džonsona, bivšeg premijera Velike Britanije, čini se smiješnom”, rekao je Putin.

U videu objavljenom prije intervjua Karlson je rekao da je bio ponukan na razgovor s Putinom, dijelom zato što američka javnost “nema pojma zašto je Putin napao Ukrajinu ili koji su mu sada ciljevi”. Nije jasno hoće li Amerikancima bilo što od toga sada biti jasnije.

U decembru je Kremlj rekao da je uključivanje u mirovne pregovore s Ukrajinom “nerealno”, dok je Ukrajina rekla da je uslov za mir potpuno povlačenje s teritorija koji je Rusija okupirala. U intervjuu je Putin rekao Karlsonu da Rusija i SAD još uvijek razgovaraju “preko raznih agencija” o okončanju rata.

Ruska poruka SAD-u, rekao je Putin, jest: “Ako stvarno želite prestati s borbama, trebate prestati isporučivati oružje. Sve će biti gotovo za nekoliko sedmica.”

Putin je rekao da je posljednji put razgovarao s Džoom Bajdenom prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.

“Srbi su poseban narod”
Vladimir Putin izjavio je i da je Rusija morala da stane u odbranu Srbije tokom ratova devedesetih godina jer su Srbi, kako je rekao, “poseban i narod blizak Rusima”.

“Čim su počela dešavanja u Jugoslaviji, Boris Jeljcin digao je glas u znak podrške Srbima. Nismo mogli da ne stanemo u odbranu Srba jer su Srbi poseban i nama blizak narod, sa pravoslavnom kulturom. To je narod koji je patio generacijama”, rekao je Putin u intervjuu.

On je dodao da su SAD su 1999. godine bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije prekršile međunarodno pravo.

“Time su SAD otvorile Pandorinu kutiju. Štaviše, šta je rečeno kada je Rusija protestovala i izrazila svoje negodovanje? Povelja UN i međunarodno pravo su zastarjeli. Sada se svi pozivaju na međunarodno pravo, ali su tada počeli da govore da je sve zastarjelo”, rekao je Putin.

Related Topics:

Svijet

PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.

Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.

Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.

Nastavi čitati

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Aktuelno