Connect with us

Svijet

PUTIN U INTERVIJUU SA KARLSONOM: Prestanite pomagati Ukrajini i sve će biti brzo gotovo

Objavljen je intervju koji je ruski predsjednik Vladimir Putin dao američkom voditelju Takeru Karlsonu, prvi Putinov intervju sa zapadnim medijima otkako je Rusija počelu intervenciju u Ukrajini.

Karlsona, koji je često kritikovao američku podršku Ukrajini, nazivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “ukrajinskim makroom” i uspoređivao ga sa pacovom, bio je manje agresivan u intervjuu s Putinom. Ruskog predsjednika oslovljavao je s “gospodine predsjedniče”.

Putin je proveo više od 30 minuta govoreći o istoriji Rusije, Litvanije, Poljske i Ukrajine, u monologu koji se protezao od vladavine kijevskog kneza Olega Mudrog u devetom vijeku do kritike Lenjinove sporljne politike.

Kad je razgovor konačno došao do 21. vijeka, Putin je optužio SAD i druge zapadne zemlje za produžavanje rata u Ukrajini.

Mirovni pregovori s Ukrajinom bili su “skoro finalizirani”, rekao je Putin, ali tada je Ukrajina “odbacila sve te sporazume i poslušala upute zapadnih zemalja, evropskih zemalja i Sjedinjenih Država da se bori protiv Rusije do samog kraja”.

Putin je kao krivca posebno istakao Borisa Džonsona, bivšeg britanskog premijera koji je bio prisiljen napustiti britanski parlament u lipnju 2023. godine. Putin je tvrdio da je kao premijer odvratio Zelenskog od potpisivanja mirovnog sporazuma u ranoj fazi sukoba.

“Činjenica da se oni (Ukrajina) pokoravaju zahtjevu ili uvjeravanju gospodina Džonsona, bivšeg premijera Velike Britanije, čini se smiješnom”, rekao je Putin.

U videu objavljenom prije intervjua Karlson je rekao da je bio ponukan na razgovor s Putinom, dijelom zato što američka javnost “nema pojma zašto je Putin napao Ukrajinu ili koji su mu sada ciljevi”. Nije jasno hoće li Amerikancima bilo što od toga sada biti jasnije.

U decembru je Kremlj rekao da je uključivanje u mirovne pregovore s Ukrajinom “nerealno”, dok je Ukrajina rekla da je uslov za mir potpuno povlačenje s teritorija koji je Rusija okupirala. U intervjuu je Putin rekao Karlsonu da Rusija i SAD još uvijek razgovaraju “preko raznih agencija” o okončanju rata.

Ruska poruka SAD-u, rekao je Putin, jest: “Ako stvarno želite prestati s borbama, trebate prestati isporučivati oružje. Sve će biti gotovo za nekoliko sedmica.”

Putin je rekao da je posljednji put razgovarao s Džoom Bajdenom prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.

“Srbi su poseban narod”
Vladimir Putin izjavio je i da je Rusija morala da stane u odbranu Srbije tokom ratova devedesetih godina jer su Srbi, kako je rekao, “poseban i narod blizak Rusima”.

“Čim su počela dešavanja u Jugoslaviji, Boris Jeljcin digao je glas u znak podrške Srbima. Nismo mogli da ne stanemo u odbranu Srba jer su Srbi poseban i nama blizak narod, sa pravoslavnom kulturom. To je narod koji je patio generacijama”, rekao je Putin u intervjuu.

On je dodao da su SAD su 1999. godine bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije prekršile međunarodno pravo.

“Time su SAD otvorile Pandorinu kutiju. Štaviše, šta je rečeno kada je Rusija protestovala i izrazila svoje negodovanje? Povelja UN i međunarodno pravo su zastarjeli. Sada se svi pozivaju na međunarodno pravo, ali su tada počeli da govore da je sve zastarjelo”, rekao je Putin.

Related Topics:

Svijet

UKRAJINA TVRDI: Uništili smo još jedan ruski brod

Ukrajinska mornarica saopštila je da je uništila ruski morski minolovac Kovrovets, opovrgnuvši ranije tvrdnje Moskve da je odbila napade na Krim koji je Rusija anektirala 2014, prenosi Kyiv Independent.

Izvještaj dolazi usred tekuće kampanje Ukrajine usmjerene na rusku Crnomosku flotu, koja pokušava u što je moguće većoj mjeri ograničiti djelovanje ruske flote u vodama oko Krima. Ovi napori su urodili plodom, obzirom da je Rusija ograničila djelovanje svoje flote uz obale Odese, što je Ukrajini omogućilo da manje više nesmetano izvozi svoje žito i time pomaže svoju ekonomiju. Rusija je veći dio svoje flote premjestila na istočnu obalu Crnog Mora, daleko od zone borbenih djelovanja.

Kyiv Independent piše da je aprilu ukrajinska mornarica saopštila da je pogodila Komunu, brod za spašavanje koji je porinut 1915. godine i najstariji je brod koji je još u upotrebi u ruskoj mornarici.

Ranije, 19. maja, Moskva je tvrdila da je oborila devet raketa dugog dometa ATACMS koje su obezbijedile SAD i jedan dron iznad Krima. Ukrajinska mornarica nije elaborirala kako je napad izveden.

Ruski opunomoćenik u Sevastopolju, Mihail Razvožajev, rekao je oko ponoći da protivvazdušna odbrana bila aktivna u gradu. On je rekao da nije zabilježena šteta na civilnoj infrastrukturi.

Morski minolovac Kovrovets, sa posadom od 68 ljudi, pripada klasi Projekta 266 Akvamarin, poznatoj u NATO-u kao klasa Yurka. Ova klasa sovjetskog porijekla detektuje mine do 150 metara dubine i ima dva pomorska topova AK-230M kalibra 30 mm s instaliranim radarom Lynx visoke rezolucije.

Prema internet stranici Crnomorske flote, 40 brodova koji pripadaju ovoj klasi izgrađeno je između 1963. i 1971. godine.

Nastavi čitati

Svijet

Srušio se helikopter u kojem je bio PREDSJEDNIK IRANA

Helikopter u kome se nalazi iranski predsjednik Ebraham Raisi se srušio, prenose mediji.

Mediji navode da se incident desio i iranskoj regiji Istočni Azerbejdžan.

Prema novinskoj agenciji Tasnim koja je povezana sa IRGC-om, službe hitne pomoći su vršile potragu kako bi pokušale da pronađu predsjednikov helikopter, ali je maglovito vrijeme u toj oblasti otežavalo napore u potrazi, prenosi B92.

Zamjenik koordinatora za civilne poslove Istočnog Azerbejdžana rekao je da su letjela tri helikoptera, od kojih su dva bezbjedno sletjela, a jedan je pao, prenose iranski državni mediji.

Zamjenik koordinatora je dodao da ne zna nikakve detalje o mogućim žrtvama niti tačan uzrok nesreće.

Nastavi čitati

Svijet

GEST NA SASTANKU PUTINA I SIJA izazvao paniku Vašingtona, nazvali ga “NOĆNOM MOROM”

Prijateljski zagrljaj između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga bio je dokaz kolosalnog strateškog poraza Sjedinjenih Američkih Država, rekao je analitičar Heritidž fondacije Majkl Pilsberi u intervjuu za Foks njuz.

– Strateška je noćna mora za Sjedinjene Države je vidjeti kako dva lidera grle jedan drugog. Obično se kineski lider Si Đinping ponaša uzdržanije. On nije Italijan koji voli zagrljaj, on je vođa kineskih komunista – primijetio je američki stručnjak.

Prema Pilsberiju, prijateljstvo Rusije i Kine predstavlja ogromnu opasnost za Vašington. Sjedinjene Države percipiraju obje zemlje kao opasne strateške protivnike, dodao je on.

– Ovo je tužan dan za Sjedinjene Države – zaključio je analitičar.

Putin je u četvrtak, tokom ograničenih razgovora sa Si Đinpingom, primijetio da saradnja Rusije i Kine nije oportunističke prirode i da nije usmjerena protiv trećih zemalja.

Rusko-kineski odnosi su jedan od ključnih faktora stabilizacije na međunarodnoj areni, naglasio je ruski predsjednik.đPutin je bio u državnoj posjeti Kini od 16. do 17. maja, u posjeti Pekingu i Harbinu . Ovo je bila prva inostrana posjeta ruskog predsjednika nakon zvaničnog stupanja na dužnost. Si Đinping je prošle godine takođe otišao u Rusiju na svoje prvo inostrano putovanje nakon reizbora, u Moskvu je stigao u martu 2023. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno