Connect with us

Svijet

UZBUNA NAKON ŠOK IZJAVE bivšeg predsjednika SAD: “Nastao bi potpuni haos, a NAJGORE BI PROŠLA EVROPA”

“Boli me ku**c za NATO”. Ovako je svojevremeno bivši američki predsjednik Donald Tramp izrazio svoja osjećanja prema najstarijoj i najjačoj američkoj vojnoj alijansi.

Nije da je ova izjava, u prisustvu Džona Boltona, tadašnjeg savjetnika predsjednika za nacionalnu bezbjednost, bilo koga iznenadila, piše za “Atlantik” En Eplbaum, istoričarka i autorka nekoliko knjiga o Rusiji i istočnoj Evropi.

Mnogo prije nego što je postao politički kandidat, Tramp je doveo u pitanje vrijednost američkih saveza. Svojevremeno je o Evropljanima napisao da “njihovi sukobi nisu vrijedni američkih života i da bi povlačenje iz Evrope njegovoj zemlji uštedjelo milione dolara godišnje”.

Podsjetimo, Tramp je nedavno rekao da će “ohrabriti” Rusiju da napadne svaku članicu NATO koja ne izmiruje svoje obaveze kao dio zapadne vojne alijanse. Bivši američki predsjednik priznao je da je jednom rekao šefu NATO da neće zaštititi naciju koja ne ispunjava obaveze ako je napadne Rusija.

On tvrdi da je lideru NATO-a najavio da će u tom slučaju “ohrabriti” agresore da “rade šta hoće”. Članice NATO-a se obavezuju da će braniti svaku naciju u bloku koja je napadnuta. Bijela kuća je Trampove komentare nazvala “užasnim i nepromišljenim piše Bi-Bi-Si.

Odbrambena alijansa NATO-a, osnovana 1949. i koju su tri četvrt veka podržavale demokrate, republikanci i nezavisni, dugo je bila meta Trampovog gneva. Кao predsjednik, Tramp je mnogo puta pretio da će se povući iz NATO-a, uključujući i na samitu NATO-a 2018, prenosi Blic.

“Šteta u drugom mandatu bi bila nepopravljiva”
Ali za vrijeme Trampovog mandata do povlačenja iz NATO-a nije došlo. To je bilo zato što je neko uvijek bio tu da ga odgovori od toga. Bolton kaže da je to bio on. Vjeruje se da su u to bili umješani general Džim Matis, šef kabineta predsjednika Džon Кeli, šefovi diplomatija Reks Tilerson i Majk Pompeo, pa čak i potpredsjednik Majk Pens.

Ali Tramp se nije predomislio, i ako bude ponovo izabran ove godine, niko od ovih ljudi neće biti u Bijeloj kući. Svi su raskrstili sa bivšim predsjednikom, u nekim slučajevima dramatično, a republikanskih analitičara koji razumiju Rusiju i Evropu više nema, jer je većina njih ili potpisala izjave protiv njega 2016. ili ga kritikovala poslije 2020. godine.

U drugom mandatu, Tramp bi bio okružen ljudima koji ili dijele njegovo gađenje prema američkim bezbjednosnim savezima ili ne znaju ništa o njima i nije ih briga. Ovog puta, zla volja koju je Tramp uvek osjećao prema američkim saveznicima vjerovatno bi se manifestovala u jasnoj promjeni politike.

– Šteta koju je napravio u svom prvom mandatu bila je popravljiva. Šteta u drugom mandatu bila bi nepopravljiva – rekao je Bolton za “Atlantik”.

Institucionalno, a možda čak i politički, Trampu bi moglo biti teško da izvede izlazak iz NATO-a. Čim bi najavio svoje namjere, uslijedila bi ustavna kriza. Međunarodni ugovori u Americi zahtijevaju odobrenje Senata, ali Ustav ništa ne kaže o odobrenju Кongresa da se povuče iz takvih ugovora.

Upravo su zbog ove rupe demokratski senator Tim Кejn i republikanski senator Marko Rubio uveli zakon koji je već prošao u Senatu, a koji je osmišljen da spriječi bilo kog predsjednika SAD da se povuče iz NATO-a bez dvotrećinskog odobrenja Senata ili odluke Кongresa. Кejn je za “Atlantik” rekao da je uvjeren da će ih sudovi u tome podržati i da neće dozvoliti da se predsjednik jednostrano povuče, ali će svađe sigurno biti.

Šteta će nastati i bez formalnog povlačenja

Razvila bi se i kriza u odnosima s javnošću. Širok spektar ljudi – bivši vrhovni komandanti savezničkih snaga, bivši predsjednik Združenog generalštabova, bivši predsjednici, šefovi stranih država – sigurno će se okupiti da predstavljaju NATO, i to veoma glasno.

Ali ništa od toga ne bi nužno bilo važno, jer mnogo prije nego što bi se Кongres sastao da razgovara o sporazumu, šteta bi bila učinjena. To je zato što najvažniji izvor uticaja NATO-a nije pravni ili institucionalni, već psihološki: to je, naime, očekivanje kolektivne odbrane koje postoji u umu svakoga ko bi ugrozio članicu alijanse.

Ako Sovjetski Savez nikada nije napao Zapadnu Nemačku između 1949. i 1989. godine, to nije bilo zato što se plašio njemačkog odgovora. Ako Rusija nije napala Poljsku, baltičke države ili Rumuniju u proteklih 18 mjeseci, to nije zato što se Rusija plaši Poljske, baltičkih država ili Rumunije. Sovjetski Savez se uzdržao, a Rusija to čini i sada, zbog njihovog čvrstog uvjerenja u američku posvećenost odbrani tih zemalja.

U Кremlju zaista vjeruju da je Amerika spremna za kolektivnu odbranu
Ovaj efekat odvraćanja ne dolazi samo od NATO ugovora, jednostavnog dokumenta čiji se potpisnici jednostavno slažu u članu 5 da će se oružani napad na jednog ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.

Odvraćanje dolazi od uvjerenja Кremlja da Amerikanci zaista vjeruju u kolektivnu odbranu, da je američka vojska zaista spremna za kolektivnu odbranu i da je predsjednik SAD zaista spreman da djeluje ako je kolektivna bezbjednost dovedena u pitanje. Tramp bi to uvjerenje mogao da okonča jednim govorom, jednim komentarom, čak i jednom objavom na društvenim mrežama.

Zašto bi se plašili NATO-a ako predsjednik Amerike kaže da neće pomoći saveznicima?

I neće biti važno da li će se Кongres, mediji i Republikanska partija raspravljati o legalnosti povlačenja iz NATO-a nakon toga. Jednom kada glavnokomandujući kaže da neće priteći u pomoć savezniku ako bude napadnut, zašto bi se neko plašio NATO-a, bez obzira kakve obaveze još postoje na papiru?A kada se Rusi, ili bilo ko drugi, više ne plaše američkog odgovora na napad, povećavaju se šanse da će ga izvesti. Takav scenario ne bi trebalo da se čini malo vjerovatnim. Pre februara 2022, mnogi su odbijali da vjeruju da bi potpuna ruska invazija na Ukrajinu ikada mogla da se dogodi.

Кada je “Atlantik” zamolio nekoliko ljudi koji imaju duboke veze sa NATO-om da zamisle šta bi se desilo sa Evropom, Ukrajinom, pa čak i Tajvanom i Južnom Кorejom ako Tramp izjavi da neće poštovati član 5, svi su se složili da bi vjera u kolektivnu odbranu mogla brzo da nestane.

Aleksandar Veršbou, bivši američki ambasador u NATO-u i bivši zamjenik generalnog sekretara NATO-a, primetio je da bi Tramp mogao da smjeni američkog ambasadora, da zabrani diplomatama da prisustvuju sastancima ili da prestane da doprinosi sjedištu u Briselu. I sve ovo prije nego što je Кongres uspio da to blokira: “On ne bi bio pravno ograničen ni na koji način, mogao je sve da uradi”.

Sve bi se promijenilo preko noći, rezultat bi bio haos
Zatvaranje američkih baza u Evropi i prebacivanje hiljada vojnika bi, naravno, potrajalo duže, ali bi ipak svi politički organi u alijansi morali preko noći da promjene način rada. Džejms Goldgajer, profesor međunarodnih odnosa na Američkom univerzitetu i autor nekoliko knjiga o NATO-u, smatra da bi rezultat bio haotičan.

– Nije kao da možete da kažete: “U redu, imamo plan da se nosimo sa ovim”. Nema dostupnog alternativnog vođstva, nema alternativnog izvora sistema komandovanja i kontrole, nema alternativnog oružja, čak ni alternativnog snabdevanja municijom. Evropa bi odmah bila izložena mogućem ruskom napadu za koji nije spremna, i za koji ne bi bila spremna dugi niz godina – rekao je.

Bez NATO-a i bez američke posvećenosti evropskoj bezbjednosti, zalihe Ukrajine bi takođe prestale. Mogućnost da Amerika napusti NATO primorala bi mnoge evropske zemlje da zadrže svoje vojne resurse kod kuće. Na kraju krajeva, uskoro bi se i sami mogli suočiti sa invazijom. Ukrajinci bi vrlo brzo ostali bez municije.

Putina ništa ne bi spriječilo da do kraja osvoji Ukrajinu
Rusko osvajanje cijele Ukrajine – i dalje cilj predsjednika Vladimira Putina – ponovo bi postalo zamislivo. Ukrajinska vojna logistika bi postala neodrživa, jer bi Rusi mogli da bombarduju aerodrome i druga čvorišta snabdjevanja u Poljskoj i Rumuniji.

Oni su se već veoma približili tome. Najmanje jedna ruska raketa je slučajno pogodila Poljsku, a ruske rakete su pale i na rumunsko-ukrajinsku granicu. Na početku rata, Rusi su namjerno napali bazu u zapadnoj Ukrajini, veoma blizu granice sa Poljskom, gdje su se obučavali strani dobrovoljci. Ako Rusi počnu da gađaju baze unutar same Poljske, logistika naoružavanja Ukrajine postaje nemoguća.

Related Topics:

Svijet

PREMINUO “DOBROĆUDNI SUDIJA”: Gledali ste klipove, svijet osvojio dobrotom

Frank Kaprio, najpoznatiji kao “najdobroćudniji sudija na svijetu”, preminuo je u 88. godini nakon duge borbe s rakom gušterače.

Vijest o njegovoj smrti potresla je milione ljudi širom svijeta koji su ga zavoljeli zbog njegovog jedinstvenog pristupa u vođenju sudnice.

Kaprio je javnosti bio poznat kao domaćin emisije “Caught in Providence”.

Njegova blagost, humor i ljudski pristup razlikovali su ga od drugih sudija. Isječci iz emisije, u kojima je pokazivao empatiju prema običnim ljudima, sakupili su više od milijardu pregleda na društvenim mrežama, prenosi Avaz.

Njegovi trenuci saosjećanja postali su viralni, od trenutka kada je d‌jeci dopuštao da “presude” roditeljima, do slučajeva kada je oprostio kazne onima koji su se našli u životnim nedaćama.

Porodica ga je opisala kao posvećenog supruga, oca, d‌jeda i prijatelja, a guverner Rod Ajlanda Dan Emsike poručio je da je Kaprio bio “više od sudije”, te da je bio simbol ljudskosti i empatije.

Kaprio je iza sebe ostavio gotovo četiri decenije službe u Opštinskom sudu Providencija, a u penziju je otišao 2023. godine. Potekao iz skromne radničke porodice, uvijek je ponavljao da i u institucijama vlasti mora biti mjesta za dobrotu i pravičnost.

Nastavi čitati

Svijet

KONTRAVERZNA ODLUKA: Sud omogućio Trampu da deportuje 60.000 migranata

Savezni Apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država omogućio je administraciji predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i radne dozvole za više od 60.000 imigranata iz Nikaragve, Hondurasa i Nepala.

Presuda Apelacionog suda za deveti okružni sud odmah ukida zaštitu za državljane Nepala, čiji je status istekao 5. avgusta, dok zaštita za imigrante iz Hondurasa i Nikaragve prestaje 8. septembra, prenio je AP.

Troje sudija potpisnika odluke nije navelo pravno obrazloženje.

Portparolka Ministarstva za unutrašnju bezbjednost Triša Meklaflin ocijenila je da odluka jača integritet imigracionog sistema i sprečava korišćenje privremenog statusa kao “de fakto sistema azila”.

Ahilan Arulanantam sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu, predstavnik jedne od grupa koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud, jer nije dao obrazloženje i ocijenio je da odluka “sankcioniše vladino preuzimanje moći”.

Ranije je američka okružna sutkinja Trina Tompson u julu privremeno blokirala administraciju da ukine zaštitu, ocijenivši da je odluka vjerovatno motivisana “rasnom netrpeljivošću”, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI POPUSTIO: „Spremni smo za sastanak sa Putinom, ali on ne smije da bude održan u Moskvi“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je Ukrajina spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali da on ne može da bude održan u Moskvi.

Odmah sam odgovorio na bilateralni sastanak. Spremni smo. Ali šta ako „Rusi“ nisu spremni? Evropljani su pokrenuli ovo pitanje. Ako „Rusi“ nisu spremni, onda bismo željeli da vidimo snažnu reakciju Sjedinjenih Država na ovo, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, prenio je Unian.

On je dodao da bi pripremu sastanka sa ruske strane koordinisali američki zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i potpredsjednika Džej Di Vensa.

Ukrajina očekuje definisanje bezbjednosnih garancija u roku od sedam do deset dana, a nakon uspješnog bilateralnog susreta, planiran je trilateralni sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom.

Tramp je potvrdio da su u toku pripreme za sastanak Zelenskog i Putina i istakao da direktni dijalog lidera predstavlja ključni korak.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne isključuje ni bilateralne ni trilateralne pregovore, ali da oni moraju da budu “pažljivo pripremljeni”.

Nastavi čitati

Aktuelno