Connect with us

Svijet

UZBUNA NAKON ŠOK IZJAVE bivšeg predsjednika SAD: “Nastao bi potpuni haos, a NAJGORE BI PROŠLA EVROPA”

“Boli me ku**c za NATO”. Ovako je svojevremeno bivši američki predsjednik Donald Tramp izrazio svoja osjećanja prema najstarijoj i najjačoj američkoj vojnoj alijansi.

Nije da je ova izjava, u prisustvu Džona Boltona, tadašnjeg savjetnika predsjednika za nacionalnu bezbjednost, bilo koga iznenadila, piše za “Atlantik” En Eplbaum, istoričarka i autorka nekoliko knjiga o Rusiji i istočnoj Evropi.

Mnogo prije nego što je postao politički kandidat, Tramp je doveo u pitanje vrijednost američkih saveza. Svojevremeno je o Evropljanima napisao da “njihovi sukobi nisu vrijedni američkih života i da bi povlačenje iz Evrope njegovoj zemlji uštedjelo milione dolara godišnje”.

Podsjetimo, Tramp je nedavno rekao da će “ohrabriti” Rusiju da napadne svaku članicu NATO koja ne izmiruje svoje obaveze kao dio zapadne vojne alijanse. Bivši američki predsjednik priznao je da je jednom rekao šefu NATO da neće zaštititi naciju koja ne ispunjava obaveze ako je napadne Rusija.

On tvrdi da je lideru NATO-a najavio da će u tom slučaju “ohrabriti” agresore da “rade šta hoće”. Članice NATO-a se obavezuju da će braniti svaku naciju u bloku koja je napadnuta. Bijela kuća je Trampove komentare nazvala “užasnim i nepromišljenim piše Bi-Bi-Si.

Odbrambena alijansa NATO-a, osnovana 1949. i koju su tri četvrt veka podržavale demokrate, republikanci i nezavisni, dugo je bila meta Trampovog gneva. Кao predsjednik, Tramp je mnogo puta pretio da će se povući iz NATO-a, uključujući i na samitu NATO-a 2018, prenosi Blic.

“Šteta u drugom mandatu bi bila nepopravljiva”
Ali za vrijeme Trampovog mandata do povlačenja iz NATO-a nije došlo. To je bilo zato što je neko uvijek bio tu da ga odgovori od toga. Bolton kaže da je to bio on. Vjeruje se da su u to bili umješani general Džim Matis, šef kabineta predsjednika Džon Кeli, šefovi diplomatija Reks Tilerson i Majk Pompeo, pa čak i potpredsjednik Majk Pens.

Ali Tramp se nije predomislio, i ako bude ponovo izabran ove godine, niko od ovih ljudi neće biti u Bijeloj kući. Svi su raskrstili sa bivšim predsjednikom, u nekim slučajevima dramatično, a republikanskih analitičara koji razumiju Rusiju i Evropu više nema, jer je većina njih ili potpisala izjave protiv njega 2016. ili ga kritikovala poslije 2020. godine.

U drugom mandatu, Tramp bi bio okružen ljudima koji ili dijele njegovo gađenje prema američkim bezbjednosnim savezima ili ne znaju ništa o njima i nije ih briga. Ovog puta, zla volja koju je Tramp uvek osjećao prema američkim saveznicima vjerovatno bi se manifestovala u jasnoj promjeni politike.

– Šteta koju je napravio u svom prvom mandatu bila je popravljiva. Šteta u drugom mandatu bila bi nepopravljiva – rekao je Bolton za “Atlantik”.

Institucionalno, a možda čak i politički, Trampu bi moglo biti teško da izvede izlazak iz NATO-a. Čim bi najavio svoje namjere, uslijedila bi ustavna kriza. Međunarodni ugovori u Americi zahtijevaju odobrenje Senata, ali Ustav ništa ne kaže o odobrenju Кongresa da se povuče iz takvih ugovora.

Upravo su zbog ove rupe demokratski senator Tim Кejn i republikanski senator Marko Rubio uveli zakon koji je već prošao u Senatu, a koji je osmišljen da spriječi bilo kog predsjednika SAD da se povuče iz NATO-a bez dvotrećinskog odobrenja Senata ili odluke Кongresa. Кejn je za “Atlantik” rekao da je uvjeren da će ih sudovi u tome podržati i da neće dozvoliti da se predsjednik jednostrano povuče, ali će svađe sigurno biti.

Šteta će nastati i bez formalnog povlačenja

Razvila bi se i kriza u odnosima s javnošću. Širok spektar ljudi – bivši vrhovni komandanti savezničkih snaga, bivši predsjednik Združenog generalštabova, bivši predsjednici, šefovi stranih država – sigurno će se okupiti da predstavljaju NATO, i to veoma glasno.

Ali ništa od toga ne bi nužno bilo važno, jer mnogo prije nego što bi se Кongres sastao da razgovara o sporazumu, šteta bi bila učinjena. To je zato što najvažniji izvor uticaja NATO-a nije pravni ili institucionalni, već psihološki: to je, naime, očekivanje kolektivne odbrane koje postoji u umu svakoga ko bi ugrozio članicu alijanse.

Ako Sovjetski Savez nikada nije napao Zapadnu Nemačku između 1949. i 1989. godine, to nije bilo zato što se plašio njemačkog odgovora. Ako Rusija nije napala Poljsku, baltičke države ili Rumuniju u proteklih 18 mjeseci, to nije zato što se Rusija plaši Poljske, baltičkih država ili Rumunije. Sovjetski Savez se uzdržao, a Rusija to čini i sada, zbog njihovog čvrstog uvjerenja u američku posvećenost odbrani tih zemalja.

U Кremlju zaista vjeruju da je Amerika spremna za kolektivnu odbranu
Ovaj efekat odvraćanja ne dolazi samo od NATO ugovora, jednostavnog dokumenta čiji se potpisnici jednostavno slažu u članu 5 da će se oružani napad na jednog ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.

Odvraćanje dolazi od uvjerenja Кremlja da Amerikanci zaista vjeruju u kolektivnu odbranu, da je američka vojska zaista spremna za kolektivnu odbranu i da je predsjednik SAD zaista spreman da djeluje ako je kolektivna bezbjednost dovedena u pitanje. Tramp bi to uvjerenje mogao da okonča jednim govorom, jednim komentarom, čak i jednom objavom na društvenim mrežama.

Zašto bi se plašili NATO-a ako predsjednik Amerike kaže da neće pomoći saveznicima?

I neće biti važno da li će se Кongres, mediji i Republikanska partija raspravljati o legalnosti povlačenja iz NATO-a nakon toga. Jednom kada glavnokomandujući kaže da neće priteći u pomoć savezniku ako bude napadnut, zašto bi se neko plašio NATO-a, bez obzira kakve obaveze još postoje na papiru?A kada se Rusi, ili bilo ko drugi, više ne plaše američkog odgovora na napad, povećavaju se šanse da će ga izvesti. Takav scenario ne bi trebalo da se čini malo vjerovatnim. Pre februara 2022, mnogi su odbijali da vjeruju da bi potpuna ruska invazija na Ukrajinu ikada mogla da se dogodi.

Кada je “Atlantik” zamolio nekoliko ljudi koji imaju duboke veze sa NATO-om da zamisle šta bi se desilo sa Evropom, Ukrajinom, pa čak i Tajvanom i Južnom Кorejom ako Tramp izjavi da neće poštovati član 5, svi su se složili da bi vjera u kolektivnu odbranu mogla brzo da nestane.

Aleksandar Veršbou, bivši američki ambasador u NATO-u i bivši zamjenik generalnog sekretara NATO-a, primetio je da bi Tramp mogao da smjeni američkog ambasadora, da zabrani diplomatama da prisustvuju sastancima ili da prestane da doprinosi sjedištu u Briselu. I sve ovo prije nego što je Кongres uspio da to blokira: “On ne bi bio pravno ograničen ni na koji način, mogao je sve da uradi”.

Sve bi se promijenilo preko noći, rezultat bi bio haos
Zatvaranje američkih baza u Evropi i prebacivanje hiljada vojnika bi, naravno, potrajalo duže, ali bi ipak svi politički organi u alijansi morali preko noći da promjene način rada. Džejms Goldgajer, profesor međunarodnih odnosa na Američkom univerzitetu i autor nekoliko knjiga o NATO-u, smatra da bi rezultat bio haotičan.

– Nije kao da možete da kažete: “U redu, imamo plan da se nosimo sa ovim”. Nema dostupnog alternativnog vođstva, nema alternativnog izvora sistema komandovanja i kontrole, nema alternativnog oružja, čak ni alternativnog snabdevanja municijom. Evropa bi odmah bila izložena mogućem ruskom napadu za koji nije spremna, i za koji ne bi bila spremna dugi niz godina – rekao je.

Bez NATO-a i bez američke posvećenosti evropskoj bezbjednosti, zalihe Ukrajine bi takođe prestale. Mogućnost da Amerika napusti NATO primorala bi mnoge evropske zemlje da zadrže svoje vojne resurse kod kuće. Na kraju krajeva, uskoro bi se i sami mogli suočiti sa invazijom. Ukrajinci bi vrlo brzo ostali bez municije.

Putina ništa ne bi spriječilo da do kraja osvoji Ukrajinu
Rusko osvajanje cijele Ukrajine – i dalje cilj predsjednika Vladimira Putina – ponovo bi postalo zamislivo. Ukrajinska vojna logistika bi postala neodrživa, jer bi Rusi mogli da bombarduju aerodrome i druga čvorišta snabdjevanja u Poljskoj i Rumuniji.

Oni su se već veoma približili tome. Najmanje jedna ruska raketa je slučajno pogodila Poljsku, a ruske rakete su pale i na rumunsko-ukrajinsku granicu. Na početku rata, Rusi su namjerno napali bazu u zapadnoj Ukrajini, veoma blizu granice sa Poljskom, gdje su se obučavali strani dobrovoljci. Ako Rusi počnu da gađaju baze unutar same Poljske, logistika naoružavanja Ukrajine postaje nemoguća.

Related Topics:

Svijet

OTKRIVEN UZROK NEZAPAMĆENE OBUSTAVE LETOVA U AMERICI: Svi avioni prizemljeni tokom noći, zemlja bila u vazdušnoj blokadi

Totalni vazdušni kolaps u Americi, najduži još od napada 11. septembra 2001. godine, otkazao je više od 6.600 letova i ostavio desetine hiljada putnika zarobljene na aerodromima.

Američka savezna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) u petak je ukinula zabranu letenja u zemlji uvedenu zbog komunikacionog kvara u centrima za kontrolu vazdušnog saobraćaja, koji je izazvao haos na aerodromima i doveo do najduže nacionalne blokade od napada 11. septembra 2001. godine.

Ministar saobraćaja Šon Dafi rekao je da se američki vazdušni prostor ponovo otvorio u 20.15 časova po njujorškom vremenu, ali je upozorio da će se polasci nastaviti postepeno i da će avio-kompanijama trebati vremena da obnove normalno poslovanje.

“Biće sporo”, rekao je Dafi novinarima u Bijeloj kući.

Više od 6.600 letova je otkazano, a 8.600 je odloženo. Dodatnih 1.500 već je otkazano za nedjelju, prema podacima sajta FlightRadar24. Vazduhoplovni analitičari rekli su da bi četvoročasovno prizemljenje u čitavoj zemlji moglo da poremeti rasporede avio-kompanija u narednih nekoliko dana.

Zaglavljeni putnici
Dafi je rekao da su desetine hiljada putnika ostale zaglavljene na aerodromima širom zemlje.

Ovaj kvar je najnoviji i najdramatičniji znak opterećenja američkog sistema kontrole vazdušnog saobraćaja, koji pati zbog zastarjele tehnologije, opreme i komunikacionih problema, kao i nedostatka nekoliko hiljada kontrolora leta.

Dafi je rekao da su problemi počeli u 15.36 časova, kada su centri kontrole vazdušnog saobraćaja doživeli nestabilnost u radarskim i komunikacionim sistemima. Prekidači i ruteri koji prenose kritične podatke postali su preopterećeni i počeli da proizvode nedosljedne informacije, zbog čega je FAA obustavio polaske širom zemlje, naveo je on.

Dodao je da ni u jednom trenutku nisu potpuno izgubili radar ili komunikaciju, te da su uspjeli da bezbjedno pomognu pri slijetanju hiljada aviona.

Dafi je rekao da je neposredni problem riješen i da je letenje bezbjedno, ali je upozorio da je potrebna šira revizija zastarelog sistema kontrole vazdušnog saobraćaja kako bi se spriječili slični kvarovi.

50 milijardi dolara ulaganja u vazduhoplovstvo
Dafi je okrivio Kongres za neuspjeh u finansiranju novog sistema za koji je rekao da bi mogao da spriječi takve prekide i pozvao je na odobravanje 50 milijardi dolara za njegovu modernizaciju.

Ranije u petak, prije prekida rada sistema, Bijela kuća i Ministarstvo saobraćaja pozvali su Kongres da odobri 30,1 milijardu dolara za modernizaciju zastarjelih aerodroma i infrastrukture za kontrolu vazdušnog saobraćaja u zemlji.

“Imamo nevjerovatno zastario sistem kontrole vazdušnog saobraćaja”, rekao je Dafi. “Dajte nam sredstva da to popravimo”.

Markvejn Malin, ministar unutrašnje bezbjednosti, izjavio je da zasad “nema nikakvih dokaza” da je prekid rada sistema posljedica sajber napada ili nekontrolisanog sistema vještačke inteligencije, iako istražitelji nisu isključili nijednu od tih mogućnosti.

“Čini se da je uzrok tehničke prirode, ali istraga se nastavlja”, rekao je Malin.

Dodao je da na istrazi sa Ministarstvom unutrašnje bezbjednosti sarađuje i Agencija za nacionalnu bezbednost (NSA).

Jedina druga obustava vazdušnog saobraćaja na nacionalnom nivou nakon napada 11. septembra dogodila se u januaru 2023. godine, kada je Savezna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) zaustavila domaće letove na otprilike 90 minuta.

Nastavi čitati

Svijet

NAJVEĆA KRIZA POKRETA DO SADA! Trampovi najvjerniji glasači mu okreću leđa nakon izbora za Kongres

Pokret MAGA, koji je Donalda Trampa doveo na vlast i preuzeo kontrolu nad Republikanskom strankom, suočava se sa najvećom krizom od svog nastanka.

Nakon ubjedljive pobjede demokrata na izborima za Kongres, sve više Trampovih pristalica, konzervativnih influensera i desničarskih podkastera otvoreno kritikuje njegovu politiku i dovodi u pitanje budućnost pokreta.

Nezadovoljstvo je izazvano ratom sa Iranom, visokim troškovima života, neispunjenim predizbornim obećanjima i podrškom Izraelu.

Analize pokazuju da značajan dio najvjernijih pristalica MAGA više ne želi Trampa na čelu pokreta, iako i dalje podržava njegove političke ideje.

Umjesto promjene kursa nakon izbornog poraza, Tramp se odlučio za nastavak oštre politike, posebno u oblasti imigracije, što je izazvalo dodatne kritike unutar Republikanske stranke.

Posebno zabrinjava gubitak podrške među mladim muškarcima, koji su imali važnu ulogu u njegovoj prethodnoj izbornoj pobjedi. Nekada uticajni podkasteri i influenseri, poput Džoa Rogana i Takera Karlsona, sve rjeđe ga podržavaju, a pojedini su postali otvoreni kritičari njegove politike.

Rat sa Iranom dodatno je podijelio konzervativnu bazu, jer mnogi smatraju da je Tramp iznevjerio obećanje da Ameriku neće uvlačiti u nove ratove.

Nezadovoljstvo je pojačano zbog neispunjenih obećanja o smanjenju troškova života i objavljivanju dokumentacije o Džefriju Epstinu.

Istovremeno, opada entuzijazam među pristalicama pokreta, a sve više njih smatra da je MAGA izgubila nekadašnju energiju i privlačnost. Dok pojedini republikanci već razmatraju moguće Trampove nasljednike, drugi tvrde da on i dalje ima presudan uticaj na stranku.

Iako MAGA nije nestala, duboke podjele i gubitak povjerenja pokazuju da se suočava sa ozbiljnom krizom koja bi mogla odrediti budućnost američke desnice.

Nastavi čitati

Svijet

OZBILJAN UDARAC ZA UKRAJINSKE SNAGE! Vojna verzija „Starlinka“ ograničena već treći dan

Ukrajina se već treći dan zaredom suočava sa ograničenjima u korišćenju vojne verzije satelitskog interneta Starlink – sistema Staršild.

Prema riječima izvora, čini se da situacija za Ukrajince postaje dramatična.

„Prvog dana ograničenja su zahvatila 10 odsto misija, drugog dana 50 odsto, a danas zbog ograničenja propada 100 odsto misija“, izjavio je izvor.

Otpravnik poslova Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama Denis Senik izjavio je da se ukrajinski dronovi isključuju kada lete brzinom većom od 160 kilometara na čas.

„Trenutno nemamo objašnjenje ni od SpejsIksa ni od Pentagona“, rekao je.

S druge strane, kompanija SpejsIks, u čijem su vlasništvu Starlink i njegova vojna verzija, demantovala je uvođenje bilo kakvih ograničenja.

„To nije tačno. Nije bilo nikakvih promjena“, poručili su iz kompanije.

Zelenski: „Ovo je sistemsko ograničenje, a ne greška“

O ponovnom usporavanju rada satelitskog interneta prvi je u četvrtak izvijestio ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

Prema njegovim riječima, ograničenja su na snazi duž cijele linije fronta, kao i na područjima pod ruskom kontrolom.

Zelenski je istakao da to utiče na sposobnost ukrajinske vojske da presreće ruske dronove na mlazni pogon.

„Ukrajinska vojska već je istražila okolnosti i utvrdila da nije riječ o nasumičnim greškama, već o sistemskim ograničenjima brzine“, upozorio je Zelenski.

Izjava ukrajinskog predsjednika uslijedila je uoči sastanka specijalnih izaslanika američkog predsjednika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera sa Vladimirom Putinom u Moskvi.

Sredinom oktobra Oružane snage Ukrajine prvi put su izvijestile o problemima sa vojnom verzijom Starlinka.

Ukrajinski zvaničnici posljednji put su izvijestili o ograničenjima brzine tokom kretanja u periodu od noći između 13. i 14. oktobra do 23. oktobra.

Satelitski internet prestao je da radi na dronovima koji su se kretali brzinom od 130 do 160 kilometara na čas.

Ograničenja su otežala upotrebu ukrajinskih dronova i poremetila niz vojnih operacija.

Zelenski je naveo da vojska zbog toga nije mogla da lansira približno 2.000 dronova presretača, prenosi nezavisni ruski list „The Moscow Times“.

Prema pisanju „The Economista“, čelnik kompanije SpejsIks Ilon Mask naredio je usporavanje rada satelitskog interneta zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije nafte.

S druge strane, američki predsjednik Donald Tramp negirao je da su on ili Mask naredili ograničavanje ukrajinskog pristupa Starlinku.

Mask je naknadno optužio Kijev da tu uslugu koristi za izvođenje napada i tvrdio da je Staršild pod kontrolom američke vlade.

Ograničenja u oktobru

Tramp je 22. oktobra izjavio da je SpejsIks Ukrajini ponovo omogućio puni pristup Starlinku.

Ukrajina u to vrijeme nije napadala ruske rafinerije, ali je krajem oktobra nastavila sa redovnim napadima i tokom posljednje dvije sedmice pogodila najmanje devet postrojenja.

Ranije je Tramp od Kijeva zahtijevao da jednostrano prekine napade na ruska naftna postrojenja – bez sličnih obaveza za Kremlj – optužujući te napade za nestašicu i rast cijena dizela na svjetskom tržištu.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika za odbrambene tehnologije Sergej „Fleš“ Beskrestnov izvijestio je u četvrtak da ograničenja Staršilda negativno utiču na ukrajinske operacije helikoptera protiv dronova, kao i na ukrajinske dronove presretače na mlazni pogon.

Ograničenja Staršilda ometaju sposobnost Ukrajine da presreće ruske dronove sa klipnim i mlaznim motorima zbog ograničenja u prenosu komunikacije prema letjelicama za borbu protiv dronova i dronovima presretačima na mlazni pogon koji lete brzinom većom od 160 kilometara na čas.

Ukrajinske snage nemaju pristup uslugama Staršilda iznad Rusije jer je SpejsIks geografski ograničio pristup Ukrajine isključivo na područje unutar njenih međunarodno priznatih granica.

Nastavi čitati

Aktuelno