Connect with us

Svijet

NAFTA PALI NOVE VARNICE: Venecuela raspoređuje vojsku na granicu Gvajane

Venecuela je pojačala svoju vojnu prisutnost u blizini granice s Gvajanom, uprkos tome što je Karakas saopštio da će nastojati da diplomatskim putem riješi dugogodišnji teritorijalni spor oko Esekiba, naftom bogatog dijela gvajanske teritorije.

Napetosti su porasle prošle godine nakon referenduma u Venecueli na kojem su birači pristali na stvaranje venecuelanske države unutar sporne regije. Gvajana je ovaj potez nazvala korakom prema aneksiji dok se bauk oružanog sukoba nadvio nad regijom, pišu svjetski mediji.

Vlada Gvajane saopštila je 10. februara da ima dokaze satelitskih snimaka prijateljskih zapadnih saveznika koji pokazuju kretanje vencuelanske vojske u blizini istočne granice te južnoameričke zemlje s Gvajanom, prenosi AP.

Zvaničnici tvrde da administracija venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura krši mirovni sporazum potpisan na Karibima u decembru prošle godine u kojem su se dvije zemlje dogovorile da neće koristiti silu niti prijetiti jedna drugoj.

Reakcija Gvajane na najnoviji razvoj događaja uslijedila je nekoliko sati nakon što su satelitske slike koje je objavio američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) pokazale da Venecuela širi svoju bazu na ostrvo Ankoko, čiju je polovinu Venecuela otela od Gvajane sredinom 1960-ih, i obližnju Puntu Barima, manje 80 kilometara od granice s Gvajanom.

Gvajanski ministar spoljnih poslova Hju Tod i državni sekretar Robert Persaud rekli su da Gvajana prati situaciju preko granice dok je venecuelansko ministarstvo odbrane optužilo Gvajanu da neodgovornim postupcima i medijskom obmanom ugrožava sporazum iz decembra 2023., tvrdeći da je “Esekibo naš”.

Dvije strane su se decenijama svađale oko graničnih linija, naglašava AP i dodaje da Gvajana tvrdi da je međunarodna komisija za granice iz 1899. jednom zauvijek odredila granicu. No, više od 60 godina Venecuela optužuje komisiju da ju je prevarila oko regije Esekibo.

Gvajana je iznijela pitanje Svjetskom sudu u Holandiji radi konačne presude, dok je Venecuela istakla da preferira direktne bilateralne razgovore, piše Radio Slobodna Evropa.

Venecuela je obećala “snažan odgovor” ako u spornim vodama kod susjedne Gvajane započne bušenje nafte, kao što je početkom februara najavio američki naftni div “ExxonMobil”, ističe agencija AFP.

Iako Karakas već dugo tvrdi da polaže pravo na regiju Esekibo, retorika je pojačana otkako je Gvajana počela počeo izdavati dozvole naftnim kompanijama za rad tamo.

Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino napisao je na društvenoj mreži X da, iako “ExxonMobil” može imati zaštitu Sjedinjenih Država i Gvajane, “u pomorskom prostoru koji s pravom pripada Venecueli, dobiće proporcionalan, snažan odgovor koji se pridržava zakona”.

“ExxonMobil”, koji je otkrio ogromne rezerve sirove nafte kod Gvajane 2015., objavio je 6. februara da planira da izbuši dvije istražne bušotine ove godine u blizini obale Esekiba, kojim Gvajana upravlja više od jednog vijeka.

Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez je već 7. februara optužila “ExxonMobil” da želi “zaštititi svoje nezakonite operacije u moru koje čeka razgraničenje, pod ratnohuškačkim plaštom Sjedinjenih Država u saučesništvu s Gvajanom”.

U decembru je, podsjeća AFP, Maduro raspisao kontroverzni neobavezujući referendum na kojem je velikom većinom odobreno stvaranje venecuelanske pokrajine u Esekibu, što je izazvalo strahove od vojnog sukoba u uglavnom mirnoj Južnoj Americi.

Napetosti su se dodatno rasplamsale kada je Britanija poslala ratni brod na to područje, što je natjeralo Madura da mobilizuje 5.600 vojnika u vojnim vježbama blizu granice.

Međutim, napetosti su se smanjile nakon sastanka ministara vanjskih poslova dviju zemalja u Brazilu u januaru, nakon ranijih razgovora licem u lice između Madura i predsjednika Gvajane Irfana Alija, koji su se složili da neće pribjegavati upotrebi sile.

Iako je Maduro u decembru prošle godine obećao da neće preduzimati vojne akcije protiv svog susjeda, snimci koje je podijelio Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu sugerišu gomilanje vojnih snaga dok Maduro pojačava svoje prijetnje pripajanjem naftom bogatog susjeda zemlje, naglašava “Guardian”.

Kristofer Ernandez Roj, zamjenik direktora CSIS-ovog programa za Ameriku, rekao je: “Istog dana kada se venecuelanski ministar spoljnih poslova sastaje sa gvajanskim diplomatima, venecuelanska vojska izvodi tenkovske vježbe samo nekoliko koraka od Gvajane. Sve nam ovo govori da Maduro vodi dvoličnu politiku”.

Snimci iz vazduha pokazuju da je venecuelanska vojska poslala tenkove i patrolne čamce opremljene projektilima na granicu.

Analitičari su vidjeli Madurovo zveckanje oružjem kao sredstvo za izgradnju podrške uoči izbora koji se očekuju ove godine, ali su sugerisali da bi to mogao biti i pokušaj pritiska na Gvajanu da podijeli prihode od nedavnih naftnih otkrića.

Ekonomija Venecuele je, dodaje “Guardian”, doživjela kolaps u posljednjoj deceniji uprkos tome što ima neka od najvećih nalazišta na svijetu.

“Sve ovo sugeriše da je Maduro možda prvobitno imao domaće razloge za ono što radi, ali sada je strategija prisiliti Gvajance na neku vrstu ustupaka”, rekao je Ernandez Roj.

Madurovo raspoređivanje, uz referendum koji je održao u decembru na kojem je rekao da milioni Venecuelanaca odobravaju planove za zauzimanje Esekiba, uznemirilo je Vašington koji je dodatno napet u oblikovanju odgovora na saveze Venecuele s Rusijom, Iranom i Kinom, ukazuje “Wall Street Journal”.

Proteklih mjeseci, američki zvaničnici iz Ministarstva odbrane i Bijele kuće posjetili su glavni grad Gvajane, Džordžtaun, radi razgovora o povećanju saradnje. Ali je rekao da će njegova vlada uskoro kupiti američke helikoptere, dronove i drugu odbrambenu opremu.

Do vojnog gomilanja Venecuele u blizini Gvajane došlo je nakon što su SAD ublažile neke američke ekonomske sankcije kako bi podstaknule Madura da održi poštene izbore i primi venecuelanske migrante deportovane iz SAD-a. Umjesto toga, navode iz organizacija za ljudska prava, Maduro je zatvorio disidente i zabranio rivalima da se kandiduju na predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati kasnije ove godine.

Prijetnje Venecuele izazvale su zabrinutost kod drugih susjeda, uključujući Madurovog bliskog saveznika Brazil, koji je posljednjih dana rasporedio desetine oklopnih vozila i vojnika kako bi pojačao sigurnost na svojim granicama s Venecuelom i Gvajanom.

S druge strane, ističe “Wall Street Journal”, Maduro je veći dio svog gnjeva usmjerio prema “Exxonu”, koji je prije mnogo godina odustao od poslova u Venecueli zbog sukoba sa socijalističkom vladom i od tada radi u Gvajani.

Maduro je nakon decembarskog referenduma predstavio novu kartu Venecuele s proširenom granicom rekavši da su “jedini gubitnici vlada Gvajane, Exxon Mobil i carstvo SAD-a”, te da će “Gvajana i Exxon Mobil morati pregovarati s nama”.

Ipak, dodaje list, bivši visoki venecuelanski vojni zvaničnici i analitičari vojske te zemlje ne misle da režim planira invaziju. Umjesto toga, oni vjeruju da režim, videći koliko je malena Gvajana od siromašne zemlje postala važan proizvođač nafte, želi pregovarati o nekakvom dogovoru koji bi mogao koristiti Venecueli.

“Ono što pokušavaju učiniti je iznuda”, rekao je Isidro Perez, bivši pukovnik venecuelanske vojske.

Ipak, naglašava njujorški list, pojačane napetosti na sjevernom dijelu Južne Amerike podstakle su procjenitelje rizika brodarske industrije pri “Lloyd’s Market Association” u Londonu da stave Gvajanu na svoj globalni popis područja pogođenih ratom, piratstvom i terorizmom.

Related Topics:

Svijet

ZELENSKI NAJAVLJUJE NOVE NAPADE! Sukob prelazi sve crvene linije, identifikovane mete DUBOKO U RUSIJI!

Ukrajina je identifikovala ključna područja za dalju upotrebu oružja dugog dometa na teritoriji Rusije, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Kako je naveo, ruski vojni i drugi ciljevi, koji se protežu od Jamala do zapadnog Sibira, već se nalaze u dometu ukrajinskog naoružanja, a Kijev radi na tome da dronovi i rakete mogu dosegnuti još udaljenije dijelove Rusije.

– Svaki ruski udar na naše gradove i zajednice uvijek nailazi na potpuno opravdan odgovor. Trenutno se ruski ciljevi, koji se protežu od Jamala do zapadnog Sibira, nalaze u dometu naših udara, a radimo na tome da naši dronovi i rakete mogu dosegnuti još udaljenije ruske teritorije – objavio je Zelenski na Telegramu, nakon što je predstavio izvještaj o napadima duboko na ruskoj teritoriji tokom septembra i oktobra, prenio je Unian. Zelenski je istakao da Ukrajina planira da proširi svoje jedinice za napade velikog dometa, koristeći kapacitete Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), posebno Centra za specijalne operacije „Alfa“, kao i obavještajnih službi i drugih dijelova ukrajinskih odbrambenih snaga.

– Ukrajinski kapaciteti za napade velikog dometa jedna su od stvarnih garancija očuvanja nezavisnosti naše države sada, tokom ovog rata, a postaće i jedna od dugoročnih garancija bezbjednosti nakon završetka rata. Razvijamo našu snagu – naglasio je Zelenski.

Dodao je da je završena pauza u napadima na ruske rafinerije nafte, čime je najavio nastavak udara na energetsku infrastrukturu Rusije, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Svijet

“OVO JE OPASAN PRESEDAN”: Oglasio se šef Vrhovnog suda Poljske nakon haosa na ulicama, policija na nogama

Predsjednik poljskog Vrhovnog suda Zbignjev Kapinjski osudio je suspenziju čelnika Ustavnog suda i angažovanje policije.

Prvi predsjednik poljskog Vrhovnog suda Zbignjev Kapinjski oštro je osudio događaje oko Ustavnog suda u Varšavi. U zvaničnom saopštenju poručio je da je riječ o događajima bez presedana u demokratskoj državi i upozorio da policija ne smije da se koristi kao sredstvo političkog pritiska na pravosuđe, prenosi RMF24.

Kapinjski je reagovao nakon što je objavljena odluka o privremenom udaljavanju predsjednika Ustavnog suda Bogdana Švjenčkovskog i njegovog zamjenika Bartlomjeja Sohanjskog. Tokom dana ispred zgrade suda pojavila se policija, a izbili su i protesti.

Kapinjski je poručio da odlučno osuđuje sve pokušaje podređivanja ustavnih institucija primjenom sile ili odlukama donijetim van zakonskog okvira.

“Pravni i ustavni sporovi moraju da se rješavaju sredstvima predviđenim Ustavom i zakonima. U demokratskoj pravnoj državi policija ne smije da bude sredstvo sprovođenja političke volje aktuelne vlasti”, poručio je on.

Upozorio je da bi drugačije postupanje značilo da nezavisnost ustavnih institucija više ne zavisi od zakona, već od mogućnosti primjene prinude.

“Opasan presedan ugrožava temelje demokratske države”

Predsjednik Vrhovnog suda smatra da se pravni sporovi oko funkcionisanja Ustavnog suda ne mogu koristiti kao opravdanje za postupke koji bi doveli do njegove stvarne paralize i narušavanja autoriteta institucije.

Prema njegovim riječima, riječ je o posebno opasnom presedanu koji ugrožava temelje demokratske pravne države. Naglasio je da nijedna državna institucija ne smije samovoljno da ograničava rad druge ustavne institucije ili da njenim čelnicima onemogućava obavljanje dužnosti mimo zakonskih procedura.

Tvrdi da odluka o suspenziji nije zakonita
Kapinjski je posebno kritikovao odluku koju je potpisala Ana Korvin-Pjotrovska, a kojom su predsjednik i zamjenik predsjednika Ustavnog suda privremeno udaljeni sa dužnosti.

On tvrdi da zakonske odredbe na koje se ona poziva ne daju Korvin-Pjotrovskoj ovlašćenje za takvu odluku. Prema njegovom tumačenju, sudija može da preuzme vođenje Ustavnog suda samo u slučaju upražnjenog mjesta predsjednika, a ne da jednostrano preuzme ovlašćenja predsjednika koji je na dužnosti.

“Autoritet države gradi se poštovanjem zakona”
Kapinjski je upozorio da bi ćutanje pred postupcima koji ugrožavaju nezavisnost ustavnih institucija značilo prećutno odobravanje prakse koja može da ugrozi ustavni poredak Poljske.

Dodao je da bi se takav presedan u budućnosti mogao primijeniti i protiv drugih državnih institucija.

“Autoritet države gradi se poštovanjem zakona, a ne pokazivanjem sile”, zaključio je predsjednik poljskog Vrhovnog suda.

Nastavi čitati

Svijet

ISTINA ODJEKNULA NJUJORKOM! Nebenzja stao u odbranu Srpske “Banjaluka je nudila rješenja, a Sarajevo sve rušilo”

Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja optužio je zapadne zemlje da su odgovorne za stanje u BiH, a da potom krivicu prebacuju na Republiku Srpsku.

– BiH je protektorat, a za to su krivci zemlje Zapada, koje onda krivicu svaljuju na Republiku Srpsku – rekao je Nebenzja.

On je ocijenio da je Republika Srpska čuvala Dejtonski sporazum, dok su njene inicijative, kako tvrdi, odbacivane u Sarajevu.

– Srpska je čuvala Dejton. Banjaluka je upućivala racionalne inicijative, koje su odbacivane od strane Sarajeva – rekao je ruski ambasador.

Nebenzja kritikovao OHR i imenovanje Šmita

Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Nebenzja je ukazao na probleme koje, prema njegovim riječima, predstavljaju naslijeđe djelovanja bivšeg visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Ponovo je doveo u pitanje imenovanje visokog predstavnika, navodeći da su zapadne zemlje nastavile da djeluju uprkos primjedbama Rusije.

– Ne vidimo da su zapadne kolege danas spremnije da pronađu rješenje. Nažalost, građani BiH će ponovo platiti visoku cijenu. Ovo utiče na pitanje suverene države, stvara vještačke prepreke – istakao je Nebenzja.

Kritikovao je i rad Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kao i pokušaje da se zamjenik visokog predstavnika predstavi kao vršilac dužnosti.

– Zamjenik visokog predstavnika se pokušava predstaviti kao vršilac dužnosti, to nema nikakvu pravnu osnovu. Ovakva osnova nema nikakva ovlašćenja, to može imati samo legitimni visoki predstavnik – naglasio je ruski ambasador.

Pozdravio produženje mandata EUFOR-a

Nebenzja je pozdravio produženje mandata misije EUFOR-Altea u BiH.

Osvrnuo se i na nedavnu helikoptersku nesreću, izrazivši saučešće porodicama stradalih i poželjevši brz oporavak povrijeđenima.

Govoreći o izborima u BiH, ocijenio je da su održani u mirnom okruženju, uprkos, kako je naveo, pokušajima stranih sila da utiču na njihov ishod.

Dodao je i da Predsjedništvo BiH, nakon osmogodišnjeg perioda, ima legitimnog hrvatskog predstavnika.

Nastavi čitati

Aktuelno