Connect with us

Svijet

NAFTA PALI NOVE VARNICE: Venecuela raspoređuje vojsku na granicu Gvajane

Venecuela je pojačala svoju vojnu prisutnost u blizini granice s Gvajanom, uprkos tome što je Karakas saopštio da će nastojati da diplomatskim putem riješi dugogodišnji teritorijalni spor oko Esekiba, naftom bogatog dijela gvajanske teritorije.

Napetosti su porasle prošle godine nakon referenduma u Venecueli na kojem su birači pristali na stvaranje venecuelanske države unutar sporne regije. Gvajana je ovaj potez nazvala korakom prema aneksiji dok se bauk oružanog sukoba nadvio nad regijom, pišu svjetski mediji.

Vlada Gvajane saopštila je 10. februara da ima dokaze satelitskih snimaka prijateljskih zapadnih saveznika koji pokazuju kretanje vencuelanske vojske u blizini istočne granice te južnoameričke zemlje s Gvajanom, prenosi AP.

Zvaničnici tvrde da administracija venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura krši mirovni sporazum potpisan na Karibima u decembru prošle godine u kojem su se dvije zemlje dogovorile da neće koristiti silu niti prijetiti jedna drugoj.

Reakcija Gvajane na najnoviji razvoj događaja uslijedila je nekoliko sati nakon što su satelitske slike koje je objavio američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) pokazale da Venecuela širi svoju bazu na ostrvo Ankoko, čiju je polovinu Venecuela otela od Gvajane sredinom 1960-ih, i obližnju Puntu Barima, manje 80 kilometara od granice s Gvajanom.

Gvajanski ministar spoljnih poslova Hju Tod i državni sekretar Robert Persaud rekli su da Gvajana prati situaciju preko granice dok je venecuelansko ministarstvo odbrane optužilo Gvajanu da neodgovornim postupcima i medijskom obmanom ugrožava sporazum iz decembra 2023., tvrdeći da je “Esekibo naš”.

Dvije strane su se decenijama svađale oko graničnih linija, naglašava AP i dodaje da Gvajana tvrdi da je međunarodna komisija za granice iz 1899. jednom zauvijek odredila granicu. No, više od 60 godina Venecuela optužuje komisiju da ju je prevarila oko regije Esekibo.

Gvajana je iznijela pitanje Svjetskom sudu u Holandiji radi konačne presude, dok je Venecuela istakla da preferira direktne bilateralne razgovore, piše Radio Slobodna Evropa.

Venecuela je obećala “snažan odgovor” ako u spornim vodama kod susjedne Gvajane započne bušenje nafte, kao što je početkom februara najavio američki naftni div “ExxonMobil”, ističe agencija AFP.

Iako Karakas već dugo tvrdi da polaže pravo na regiju Esekibo, retorika je pojačana otkako je Gvajana počela počeo izdavati dozvole naftnim kompanijama za rad tamo.

Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino napisao je na društvenoj mreži X da, iako “ExxonMobil” može imati zaštitu Sjedinjenih Država i Gvajane, “u pomorskom prostoru koji s pravom pripada Venecueli, dobiće proporcionalan, snažan odgovor koji se pridržava zakona”.

“ExxonMobil”, koji je otkrio ogromne rezerve sirove nafte kod Gvajane 2015., objavio je 6. februara da planira da izbuši dvije istražne bušotine ove godine u blizini obale Esekiba, kojim Gvajana upravlja više od jednog vijeka.

Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez je već 7. februara optužila “ExxonMobil” da želi “zaštititi svoje nezakonite operacije u moru koje čeka razgraničenje, pod ratnohuškačkim plaštom Sjedinjenih Država u saučesništvu s Gvajanom”.

U decembru je, podsjeća AFP, Maduro raspisao kontroverzni neobavezujući referendum na kojem je velikom većinom odobreno stvaranje venecuelanske pokrajine u Esekibu, što je izazvalo strahove od vojnog sukoba u uglavnom mirnoj Južnoj Americi.

Napetosti su se dodatno rasplamsale kada je Britanija poslala ratni brod na to područje, što je natjeralo Madura da mobilizuje 5.600 vojnika u vojnim vježbama blizu granice.

Međutim, napetosti su se smanjile nakon sastanka ministara vanjskih poslova dviju zemalja u Brazilu u januaru, nakon ranijih razgovora licem u lice između Madura i predsjednika Gvajane Irfana Alija, koji su se složili da neće pribjegavati upotrebi sile.

Iako je Maduro u decembru prošle godine obećao da neće preduzimati vojne akcije protiv svog susjeda, snimci koje je podijelio Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu sugerišu gomilanje vojnih snaga dok Maduro pojačava svoje prijetnje pripajanjem naftom bogatog susjeda zemlje, naglašava “Guardian”.

Kristofer Ernandez Roj, zamjenik direktora CSIS-ovog programa za Ameriku, rekao je: “Istog dana kada se venecuelanski ministar spoljnih poslova sastaje sa gvajanskim diplomatima, venecuelanska vojska izvodi tenkovske vježbe samo nekoliko koraka od Gvajane. Sve nam ovo govori da Maduro vodi dvoličnu politiku”.

Snimci iz vazduha pokazuju da je venecuelanska vojska poslala tenkove i patrolne čamce opremljene projektilima na granicu.

Analitičari su vidjeli Madurovo zveckanje oružjem kao sredstvo za izgradnju podrške uoči izbora koji se očekuju ove godine, ali su sugerisali da bi to mogao biti i pokušaj pritiska na Gvajanu da podijeli prihode od nedavnih naftnih otkrića.

Ekonomija Venecuele je, dodaje “Guardian”, doživjela kolaps u posljednjoj deceniji uprkos tome što ima neka od najvećih nalazišta na svijetu.

“Sve ovo sugeriše da je Maduro možda prvobitno imao domaće razloge za ono što radi, ali sada je strategija prisiliti Gvajance na neku vrstu ustupaka”, rekao je Ernandez Roj.

Madurovo raspoređivanje, uz referendum koji je održao u decembru na kojem je rekao da milioni Venecuelanaca odobravaju planove za zauzimanje Esekiba, uznemirilo je Vašington koji je dodatno napet u oblikovanju odgovora na saveze Venecuele s Rusijom, Iranom i Kinom, ukazuje “Wall Street Journal”.

Proteklih mjeseci, američki zvaničnici iz Ministarstva odbrane i Bijele kuće posjetili su glavni grad Gvajane, Džordžtaun, radi razgovora o povećanju saradnje. Ali je rekao da će njegova vlada uskoro kupiti američke helikoptere, dronove i drugu odbrambenu opremu.

Do vojnog gomilanja Venecuele u blizini Gvajane došlo je nakon što su SAD ublažile neke američke ekonomske sankcije kako bi podstaknule Madura da održi poštene izbore i primi venecuelanske migrante deportovane iz SAD-a. Umjesto toga, navode iz organizacija za ljudska prava, Maduro je zatvorio disidente i zabranio rivalima da se kandiduju na predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati kasnije ove godine.

Prijetnje Venecuele izazvale su zabrinutost kod drugih susjeda, uključujući Madurovog bliskog saveznika Brazil, koji je posljednjih dana rasporedio desetine oklopnih vozila i vojnika kako bi pojačao sigurnost na svojim granicama s Venecuelom i Gvajanom.

S druge strane, ističe “Wall Street Journal”, Maduro je veći dio svog gnjeva usmjerio prema “Exxonu”, koji je prije mnogo godina odustao od poslova u Venecueli zbog sukoba sa socijalističkom vladom i od tada radi u Gvajani.

Maduro je nakon decembarskog referenduma predstavio novu kartu Venecuele s proširenom granicom rekavši da su “jedini gubitnici vlada Gvajane, Exxon Mobil i carstvo SAD-a”, te da će “Gvajana i Exxon Mobil morati pregovarati s nama”.

Ipak, dodaje list, bivši visoki venecuelanski vojni zvaničnici i analitičari vojske te zemlje ne misle da režim planira invaziju. Umjesto toga, oni vjeruju da režim, videći koliko je malena Gvajana od siromašne zemlje postala važan proizvođač nafte, želi pregovarati o nekakvom dogovoru koji bi mogao koristiti Venecueli.

“Ono što pokušavaju učiniti je iznuda”, rekao je Isidro Perez, bivši pukovnik venecuelanske vojske.

Ipak, naglašava njujorški list, pojačane napetosti na sjevernom dijelu Južne Amerike podstakle su procjenitelje rizika brodarske industrije pri “Lloyd’s Market Association” u Londonu da stave Gvajanu na svoj globalni popis područja pogođenih ratom, piratstvom i terorizmom.

Related Topics:

Svijet

ZELENSKI ZAURLAO “Svaki dolar za rusku naftu direktno finansira rat”

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 19.aprila, da je svaki dolar plaćen za rusku naftu – novac za rat.

“Kontinuirano ublažavanje sankcija protiv Rusije ne odražava stvarnu situaciju u ratu ili u diplomatiji i podgrijeva iluziju ruskog rukovodstva da mogu da nastave rat. Svaki dolar plaćen za rusku naftu je novac za rat”, rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži X.

Kako je naveo, Rusi su, samo ove sedmice, lansirali više od 2.360 dronova, više od 1.320 vođenih avionskih bombi i skoro 60 raketa različitih tipova na ukrajinske gradove. “Više od 110 tankera iz moskovske flote u sjenci trenutno je na moru. Na njima se nalazi više od 12 miliona tona ruske nafte, koja se, zbog ublažavanja sankcija, ponovo može prodati bez posljedica. To je 10 milijardi dolara tj. resurs koji se direktno pretvara u nove udare protiv Ukrajine”, rekao je on.

Zelenski je ocijenio da je zato važno da se ruski tankeri zaustave, da im se ne dozvoli da isporučuju naftu u luke.

“Izvoz nafte agresora mora se smanjiti, a dugoročne sankcije Ukrajine nastavljaju da rade ka tom cilju. Zahvalan sam svakom našem ratniku na njihovoj preciznosti i zahvaljujem svim partnerima koji pomažu u povećanju pritiska na Rusiju zbog ovog rata”, zaključio je predsjednik Ukrajine, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

IGRA ŽIVACA NA BLISKOM ISTOKU! Moreuz i nuklearno pitanje kao okidač novog sukoba!

Obraćajući se novinarima u Ovalnom kabinetu, američki predsednik Donald Tramp rekao je da se sa Iranom vode “vrlo dobri razgovori“, ali da neće dozvoliti da Teheran “ucenjuje“ SAD u vezi sa Ormuskim moreuzom.

Tramp je ranije rekao da će se američka blokada iranskih luka nastaviti dok “transakcija sa Iranom ne bude 100 odsto završena“.

Američki predsednik Donald Tramp nema nikakvog opravdanja da liši Irana njegovih nuklearnih prava, rekao je iranski predsednik Masud Pezeškijan.

“Tramp kaže da Iran ne može da koristi svoja nuklearna prava, ali ne kaže za koji zločin. Ko je on da liši jednu naciju njenih prava?“, naveo je Pezeškijan.

(Agencije) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

PROPAST DUBAIJA! Više od 2.000 napada dovelo do iseljavanja, pada turizma…

Dio te „propasti“ ima veze i s hapšenjima influensera i drugih ljudi koji su na internetu objavljivali fotografije štete nastale u gradu tokom iranskih napada.

„Propast Dubaija kao sigurnog utočišta“, primjećuje američki magazin Njujorker (New Yorker). „Je li ovo kraj Dubaija?“, pita kolumnist Njujork tajmsa (New York Times). Britanski Dejli mejl (Daily Mail) s neskrivenim zadovoljstvom konstatuje da influenseri napuštaju svoje glamurozne živote u emiratu, govori o „velikom egzodusu iz Dubaija“ i „raspadu blistave, influenserske fantazije oslobođene poreza“.

Dio te „propasti“ ima veze i s hapšenjima influensera i drugih ljudi koji su na internetu objavljivali fotografije štete nastale u gradu tokom iranskih napada. Organizacija za pravnu pomoć Detjened in Dubai (Detained in Dubai) procjenjuje da su vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) uhapsile više od 100 ljudi, među njima i Evropljane, pozivajući se na zakone o kibernetičkom kriminalu ili o nacionalnoj sigurnosti. Ako budu proglašeni krivima, prijete im visoke novčane kazne ili višegodišnje zatvorske kazne.
Prema podacima Ministarstva odbrane UAE-a, Iran je od početka rata na tu zemlju izveo više od 2.200 napada dronovima i ispalio više od 500 balističkih raketa. Navodno su neki projektili pogodili i vazdušnu luku u Dubaiju, kao i stambene zgrade i hotele u gradu.

Istovremeno, vlasti UAE-a pokušavaju održati utisak sigurnosti i normalnog života u Dubaiju. Državni zvaničnici obilazili su trgovačke centre, dok je preduzećima naređeno da ostanu otvorena i rade kao i obično. U nekim medijima u UAE-u i na uticajnim nalozima na društvenim mrežama tvrdi se da život teče normalno i da je Dubai i dalje siguran.

Nema sumnje da je Dubai – drugi po veličini od sedam emirata koji čine UAE – pretrpio ozbiljnu ekonomsku štetu. Većina nafte u UAE-u nalazi se u emiratu Abu Dabi – oko 96 odsto. Najveći dio prihoda Dubaija zasniva se na drugim sektorima: turizmu, finansijskim uslugama, tehnologiji, nekretninama i logistici.
Dubai ima oko 3,8 miliona stanovnika, ali svega oko deset odsto su domaći Emiraćani. Upravo je dolazak stranaca – bilo kao radnika, investitora ili turista – pokretao ekonomski rast Dubaija, jer je s rastom broja stanovnika rasla i potražnja za robom i uslugama.

„Strana radna snaga u UAE-u ključna je za razvoj ekonomije zemlje. Zato pad broja stanovnika usljed odlaska stranaca može imati ogroman ekonomski uticaj“, navodi se u analizi iz 2021. koju je objavio vašingtonski tink-tenk Arab galf stejts institut (Arab Gulf States Institute).

Nema preciznih podataka o tome koliko je stranih stanovnika od februara napustilo Dubai – privremeno ili trajno. Pojedini izvještaji govore o desetinama hiljada ljudi, piše Dojče vele (Deutsche Welle). Smanjen je i broj turista. Razgovori s kompanijama iz turističkog sektora ukazuju na pad broja posjetilaca i do oko 80 odsto.

Gubitaka ima i u drugim sektorima. Referentni indeks berze u Dubaiju izgubio je 16 odsto vrijednosti. Menadžeri u finansijskom sektoru zamolili su zaposlene da rade od kuće, a neke kompanije su čak evakuisale dio osoblja. Cijene nekretnina, koje su ranije dostigle rekordne iznose, počele su padati, a ekonomski stručnjaci navode da se kupci povlače iz već planiranih kupovina, prenosi ATV.
Lokalne vlasti pokušavaju pomoći. Tokom prošle dvije sedmice UAE je sastavio paket mjera vrijedan oko 235 miliona evra. Tim paketom se, između ostalog, produžava rok za plaćanje državnih taksi za tri mjeseca, uključujući hotelske takse i turističke poreze, kao i rok za podnošenje carinskih prijava. Vlasti takođe finansiraju planove za podsticanje turizma nakon završetka rata.

Takođe žele ublažiti pravila o poreskom statusu i boravku za strance, kako bi uvjerili one koji su otišli da se vrate, pisao je britanski Fajnenšel tajms (Financial Times).

„Dubai je bio jedna od prvih regionalnih vlada koja je pokrenula program ekonomske podrške, i to mimo paketa stabilizacije koje nude centralne banke“, kaže Robert Mogijelnicki iz tink-tenka Arab galf stejts institut.

Mogijelnicki i drugi stručnjaci smatraju da, u finansijskom smislu, Dubai još nije ni blizu kraja.

„Ekonomija Dubaija, koja je ozbiljno pogođena ratom, moraće se snažno oporaviti kako bi se vratila u normalno stanje“, rekao je Mogijelnicki za Dojče vele. „Mnogi analitičari ipak ostaju optimisti kada je riječ o ekonomskoj otpornosti emirata. Vrlo je vjerovatno da će se Dubai prilagoditi novoj političko-ekonomskoj realnosti regiona nakon sukoba.“

Sličnog je mišljenja i Karen Jang, viša istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija.

„Moje mišljenje je da se Dubai može oporaviti“, rekla je ona za Dojče vele. „Dubai će uvijek biti regionalni centar. On predstavlja ideal ekonomske slobode i luksuza, uz pouzdane državne usluge i pravni i poslovni sistem kakav ima malo koja zemlja u regionu.“

„Po mojoj procjeni, osnovne prednosti UAE-a ostaju netaknute“, potvrđuje i Martin Henkelman, direktor Njemačko-emiratskog zajedničkog vijeća za industriju i trgovinu.

„Čak i uz sadašnje izazove, UAE je u dobroj poziciji da se relativno brzo oporavi.“ Henkelman podsjeća da se UAE oporavio i poslije pandemije koronavirusa.

„Ali“, dodaje u izjavi za Dojče vele, „taj optimistični scenario zavisi od brzog završetka sukoba.“

Jedan od prvih ekonomskih pokazatelja iz vremena rata takođe ide u prilog toj procjeni.

„Privatni sektor u UAE-u koji nije povezan s naftom pogođen je posljedicama rata“, naveo je u saopštenju Dejvid Oven, viši ekonomista u S&P globalu (S&P Global). „Ipak, kod mnogih firmi knjige narudžbi ostale su stabilne, a proizvodnja je nastavila rasti.“

Ipak, Dubai je pretrpio i gubitke koji se ne mogu lako izmjeriti. Riječ je o gubitku ugleda, ali i o emotivnom udaru: fotografije luksuznih hotela u plamenu i uhićenja influencera u državi koja je i dalje autoritarna. Takve posljedice možda će biti teže popraviti.

Zato nije izvjesno da će se bogati pojedinci i influenceri željni luksuza vratiti u istom broju kao ranije, naročito ako imaju druge opcije.

„Stranci su ključna demografska skupina za Dubai. Zato očekujem snažne napore i podsticaje da se oni zadrže, da se vrate oni koji su otišli i da se privuku novi. To neće biti lako. Ali to je priča koju će Dubai i dalje uporno nuditi svijetu“, kaže Mogijelnicki.

Nastavi čitati

Aktuelno