Connect with us

Svijet

UKRAJINCI SE KOCKAJU: Šalju najbolju brigadu u nadi da će spasiti NAJVAŽNIJE UPORIŠTE

Ukrajina jača odbranu Avdejevke, grada na istoku Ukrajine koji je žarište ruske zimske ofanzive, vjerovatno jednom od najboljih brigada ukrajinske vojske – 3. jurišnom brigadom.

To je jedina ukrajinska brigada za koju pouzdano znamo da je prošle nedjelje bila u rezervi na istoku Ukrajine, prenosi Forbs Hrvatska .

Brigadni general Oleksandr Tarnavski, komandant Tavrijske grupe snaga u Avdejevki, saopštio je u subotu na Telegramu vijest o pojačanju.

“Jačamo liniju blokade, postavili smo dodatne položaje i koristimo sveže snage”, napisao je Tarnavski i dodao: “Snabdijevanje logistikom se nastavlja”.

Nije bilo garantovano da će se Ukrajinci odlučiti da ojačaju odbranu Avdejevke. Odlukom da ostanu u gradu i pokušaju da ga brane, ukrajinske snage preuzimaju ogroman rizik.

Poslije četiri mjeseca žestokih borbi, ruske trupe su konačno uspjele da probiju odbranu Avdejevke, ključnog ukrajinskog uporišta koje se nalazi samo osam kilometara sjeverozapadno od okupiranog Donjecka.

Došli su samo nekoliko stotina metara od magistralnog puta kojim ukrajinski garnizon, okupljen oko 110. mehanizovane brigade, dobija snabdijevanje.

U ovom trenutku Tarnavski je imao dvije opcije: da povuče preživjele iz 110. brigade istočno od Avdijevke i pokuša da konsoliduje ukrajinske linije u centru grada ili zapadno od njega; ili pojačati 110. brigadu i pokušati da odbije mnogo brojniju rusku vojsku od linija snabdijevanja garnizona. Moguće je da tu odluku uopšte nije donio Tarnavski.

Prošle nedjelje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je glavnokomandujućeg armije, popularnog i harizmatičnog Valerija Zalužnog, zamijenivši ga nepopularnim bivšim komandantom kopnenih snaga, generalom Aleksandrom Sirskim.

Zalužni je – zasluženo ili ne – stekao reputaciju komandanta koji pristaje na mobilnu odbranu kako bi minimizirao ukrajinske žrtve. Sirski je, pak, stekao reputaciju – opet, zasluženo ili ne – kao komandant koji prihvata teške gubitke u teškim, statičnim bitkama.

Od Avdejevke nema odustajanja
Moguće je da je Zelenski, promovišući Sirskog, sugerisao da namjerava da se bori za Avdejevku čak i po cijenu velikog broja žrtava.

Bilo kako bilo, čini se da su sveže ukrajinske snage stigle u sada beživotne ruševine nekada naprednog industrijskog grada (koji je prije rata imao 30.000 stanovnika). Njihov prvi i najočigledniji zadatak je smanjenje pritiska na glavni put istok-zapad koji vodi u centar grada.

U Avdejevki ima i drugih, težih puteva, ali ovaj je presudan.

“Namjera ruskih agresora je jasna: prvo žele da uspostave kontrolu nad logističkim metodama snabdijevanja naših jedinica na sjevernom krilu”, napisao je Tarnavski dodajući:

“Ipak, mi adekvatno odgovaramo na dejstva neprijatelja.”

Taj “adekvatan odgovor” može uključivati slanje dijelova 3. jurišne brigade u borbu. Ta jedinica je od decembra u rezervi u Kramatorsku, 80-ak kilometara sjeverno od Avdejevke.

Brigada ima 2.000 vojnika, a učestvovala je u jednoj od posljednjih, pobjedonosnih bitaka prošlogodišnje ukrajinske ofanzive. Tada su oslobodili grad Andrijivku, 40 kilometara sjeverno od Avdejevke.

Pobjeda im je omogućila period odmora, regrutacije i obuke novih vojnika, a, ako su glasine tačne, snabdjeli su se i borbenim vozilima M-2 američke proizvodnje.

Kako ide februarski juriš 3. napisao je brigadni vojnik Egor Sugar.

“Samo na treningu, i to žestokom. Uvježbavamo se i aktivno se spremamo za nove nasrtaje na okupatore”, dodao je.

Sporo urušavanje odbrane Avdejevke posljednjih nedjelja možda je primoralo brigadu da prekine obuku i vrati se na front.

Taj kolaps nije bio neizbježan. Kada je početkom oktobra ruska vojska sa 40.000 vojnika počela da napada grad, Tavrijeva grupa snaga je sve učinila kako treba. Oni su se učvrstili u gradu i ojačali sjeverni i južni bok grada sa ciljem da doline oko grada pretvore u strelište.

Sticanje prednosti
Ovo se dešavalo i ranije. Prošlog maja, u napornoj bici koja podsjeća na onu u Avdejevki, ukrajinski garnizon se četiri mjeseca održao u ruševinama Bahmuta na istoku zemlje. Nanijeli su Rusima velike gubitke – deset puta veće od onoga što su sami pretrpjeli – ali su Rusi krvlju platili teritoriju i uspjeli da prekinu dovode do grada.

“Kada ruske snage uspiju da zauzmu bokove Ukrajine i poremete linije snabdijevanja, gubici se skoro izjednačavaju”, objasnio je analitičar grupe Frontelidžens insajt.

(Kurir.rs)

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno