Connect with us

Društvo

ISTRAGA O KUPLJENIM DIPLOMAMA U BIH TAPKA U MJESTU! Kome nije u interesu da stvari izađu na vidjelo

Činjenica je da se diploma može kupiti na benzinskoj stanici. Na određenim univerzitetima moguće je steći akademsko zvanje doktora ili profesora u roku od pet dana. Došli smo do dokaza da u BiH postoji organizovana kriminalna grupa koja se bavi prodajom diploma. Ovo je samo vrh ledenog brijega.

Sve ove tvrdnje je prije godinu dana iznio glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić, ali mi od tada, osim vrha ledenog brijega, nismo vidjeli ništa, ako izuzmemo da su, u međuvremenu, istražioci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) posjetili nekoliko privatnih visokoškolskih ustanova – u Banjaluci, Mostaru i Brčkom, a sve to u sklopu akcije “Klaster”, izvedene 21. februara 2023.

Optužnica za one za koje se tvrdi da su prodavali diplome još se i ne nazire, a javnosti, koja smatra da se istraga odvija “puževim koracima”, umjesto konkretnih odgovora na brojna neodgovorena pitanja, informacije se serviraju na kašičicu.

“Predmet koji se odnosi na akciju ‘Klaster’ je u radu, nedavno su realizirane dodatne aktivnosti, jer tužiteljstvo i partnerske agencije u radu na predmetu dolaze do novih informacija i saznanja o mogućim nezakonitostima, koja ne možemo niti želimo ignorirati. Zbog toga će biti potrebno određeno vrijeme za provođenje aktivnosti do donošenja tužiteljske odluke, u skorijem periodu. U predmetu je obuhvaćen veći broj osumnjičenih, fizičkih i pravnih osoba”, rekao je u petak za “Nezavisne novine” Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

U martu prošle godine je, podsjetimo, šest banjalučkih profesora, u otvorenom pismu upućenom akademskoj zajednici, podržalo akciju “Klaster”, naglašavajući da bi najopasnije bilo da se, iz nekih razloga, ova ozbiljna afera zataška.

Jedan od potpisnika tog pisma je prof. doktor Petar Kunić, koji gaji nadu da bi ovaj slučaj morao dati neki rezultat.

“Bio bi strašan fijasko da, nakon tvrdnji o završavanju fakulteta na benzinskim pumpama, imamo situaciju da od toga nema ništa. Nešto će biti. Ali, svakako da su privatni fakulteti, ljudi koji su ih vodili, ugrađeni u sistem i naravno da imaju podršku određenih ljudi iz političkih stranaka i da su nadležni organi pod određenim pritiskom”, rekao je Kunić, koji kritikuje i rad inspekcijskih službi.

On dodaje da je u cjelini razočaran zbog rapidnog nazadovanja obrazovanja u BiH i u Srpskoj, a jedan od razloga je, kada se govori u visokom obrazovanju, pojava privatnih fakulteta.

Njihovom pojavom, kaže Kunić, nastala je i erozija državnih fakulteta, gdje su takođe pali kriterijumi.

“Studenti naravno, ne računajući izuzetke, traže uvijek lakša rješenja. Mnogi su se, kada su se na državnim fakultetima suočili sa ozbiljnim predmetima, čim nije išlo uspješno, prepisivali na privatne fakultete i uspješno završili studij.

Na Pravnom fakultetu ima niz takvih slučajeva, a oni su danas visoki funkcioneri u Republici”, otkriva Kunić za “Nezavisne novine”.

Postavlja se, dodaje, pitanje zašto je do toga došlo – a odgovor je liberalizacija zakonskih propisa, a posebno Zakona o visokom obrazovanju, gdje su širom otvorena vrata za osnivanje privatnih fakulteta, tako da se to pretvorilo u biznis, a ne u nauku.

Potpisnik peticije je i Branko Dokić, prof. emeritus, koji, osvrćući se na predmet “Klaster”, kaže da je razočaran u sudstvo.

“To samo govori u kakvom vremenu mi živimo i koliko su ljudi spremni da tolerišu veliki kriminal. Mi nismo svjesni posljedica toga što je u vezi sa tim procesom koji je pokrenut”, kaže Dokić za “Nezavisne novine”.

I ne samo to, već Dokić kaže da se ne trebamo puno čuditi.

“Mi smo nedavno imali u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske promociju partijskog časopisa, gdje je pred predsjednikom Republike, te predsjednikom Akademije, rečeno ‘Džaba vam znanje, džaba vam nauka, ako nemate partijsku knjižicu i nemate političku podršku’. Akademija nauka nije reagovala po ovom pitanju uopšte, niti se ikad oglasila po pitanju toga što se dešavalo prije godinu dana, a jedan od njenih osnovnih zadataka jeste i obrazovanje”, ističe Dokić.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” prije nekoliko mjeseci pisale, u predmetu “Klaster” pod istragom je 15 osoba sa privatnih visokoškolskih ustanova, uključujući i spoljne saradnike, a terete ih da su, djelujući kao grupa, kupce diploma nalazili od Prijedora do Mostara.

Među njima su, kako nam je tada potvrđeno, i službena i odgovorna lica, radnici i spoljni saradnici visokoškolskih obrazovnih ustanova sa područja oba entiteta u BiH i Brčko distrikta.

“Riječ je o Nezavisnom univerzitetu NUBL Banjaluka, Univerzitetu za poslovne studije UPS Banjaluka, Visokoj školi za primijenjene i pravne nauke ‘Prometej’ Banjaluka, Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment PIM Banjaluka, Panevropskom univerzitetu ‘Apeiron’ Banjaluka, Internacionalnom univerzitetu Travnik, Internacionalnom univerzitetu Brčko distrikt BiH, Univerzitetu modernih znanosti CKM Mostar, Visokoj školi Union Mostar”, precizirali su tada iz Tužilaštva BiH.

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Društvo

REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.

Nastavi čitati

Aktuelno