Connect with us

Društvo

ISTRAGA O KUPLJENIM DIPLOMAMA U BIH TAPKA U MJESTU! Kome nije u interesu da stvari izađu na vidjelo

Činjenica je da se diploma može kupiti na benzinskoj stanici. Na određenim univerzitetima moguće je steći akademsko zvanje doktora ili profesora u roku od pet dana. Došli smo do dokaza da u BiH postoji organizovana kriminalna grupa koja se bavi prodajom diploma. Ovo je samo vrh ledenog brijega.

Sve ove tvrdnje je prije godinu dana iznio glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić, ali mi od tada, osim vrha ledenog brijega, nismo vidjeli ništa, ako izuzmemo da su, u međuvremenu, istražioci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) posjetili nekoliko privatnih visokoškolskih ustanova – u Banjaluci, Mostaru i Brčkom, a sve to u sklopu akcije “Klaster”, izvedene 21. februara 2023.

Optužnica za one za koje se tvrdi da su prodavali diplome još se i ne nazire, a javnosti, koja smatra da se istraga odvija “puževim koracima”, umjesto konkretnih odgovora na brojna neodgovorena pitanja, informacije se serviraju na kašičicu.

“Predmet koji se odnosi na akciju ‘Klaster’ je u radu, nedavno su realizirane dodatne aktivnosti, jer tužiteljstvo i partnerske agencije u radu na predmetu dolaze do novih informacija i saznanja o mogućim nezakonitostima, koja ne možemo niti želimo ignorirati. Zbog toga će biti potrebno određeno vrijeme za provođenje aktivnosti do donošenja tužiteljske odluke, u skorijem periodu. U predmetu je obuhvaćen veći broj osumnjičenih, fizičkih i pravnih osoba”, rekao je u petak za “Nezavisne novine” Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

U martu prošle godine je, podsjetimo, šest banjalučkih profesora, u otvorenom pismu upućenom akademskoj zajednici, podržalo akciju “Klaster”, naglašavajući da bi najopasnije bilo da se, iz nekih razloga, ova ozbiljna afera zataška.

Jedan od potpisnika tog pisma je prof. doktor Petar Kunić, koji gaji nadu da bi ovaj slučaj morao dati neki rezultat.

“Bio bi strašan fijasko da, nakon tvrdnji o završavanju fakulteta na benzinskim pumpama, imamo situaciju da od toga nema ništa. Nešto će biti. Ali, svakako da su privatni fakulteti, ljudi koji su ih vodili, ugrađeni u sistem i naravno da imaju podršku određenih ljudi iz političkih stranaka i da su nadležni organi pod određenim pritiskom”, rekao je Kunić, koji kritikuje i rad inspekcijskih službi.

On dodaje da je u cjelini razočaran zbog rapidnog nazadovanja obrazovanja u BiH i u Srpskoj, a jedan od razloga je, kada se govori u visokom obrazovanju, pojava privatnih fakulteta.

Njihovom pojavom, kaže Kunić, nastala je i erozija državnih fakulteta, gdje su takođe pali kriterijumi.

“Studenti naravno, ne računajući izuzetke, traže uvijek lakša rješenja. Mnogi su se, kada su se na državnim fakultetima suočili sa ozbiljnim predmetima, čim nije išlo uspješno, prepisivali na privatne fakultete i uspješno završili studij.

Na Pravnom fakultetu ima niz takvih slučajeva, a oni su danas visoki funkcioneri u Republici”, otkriva Kunić za “Nezavisne novine”.

Postavlja se, dodaje, pitanje zašto je do toga došlo – a odgovor je liberalizacija zakonskih propisa, a posebno Zakona o visokom obrazovanju, gdje su širom otvorena vrata za osnivanje privatnih fakulteta, tako da se to pretvorilo u biznis, a ne u nauku.

Potpisnik peticije je i Branko Dokić, prof. emeritus, koji, osvrćući se na predmet “Klaster”, kaže da je razočaran u sudstvo.

“To samo govori u kakvom vremenu mi živimo i koliko su ljudi spremni da tolerišu veliki kriminal. Mi nismo svjesni posljedica toga što je u vezi sa tim procesom koji je pokrenut”, kaže Dokić za “Nezavisne novine”.

I ne samo to, već Dokić kaže da se ne trebamo puno čuditi.

“Mi smo nedavno imali u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske promociju partijskog časopisa, gdje je pred predsjednikom Republike, te predsjednikom Akademije, rečeno ‘Džaba vam znanje, džaba vam nauka, ako nemate partijsku knjižicu i nemate političku podršku’. Akademija nauka nije reagovala po ovom pitanju uopšte, niti se ikad oglasila po pitanju toga što se dešavalo prije godinu dana, a jedan od njenih osnovnih zadataka jeste i obrazovanje”, ističe Dokić.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” prije nekoliko mjeseci pisale, u predmetu “Klaster” pod istragom je 15 osoba sa privatnih visokoškolskih ustanova, uključujući i spoljne saradnike, a terete ih da su, djelujući kao grupa, kupce diploma nalazili od Prijedora do Mostara.

Među njima su, kako nam je tada potvrđeno, i službena i odgovorna lica, radnici i spoljni saradnici visokoškolskih obrazovnih ustanova sa područja oba entiteta u BiH i Brčko distrikta.

“Riječ je o Nezavisnom univerzitetu NUBL Banjaluka, Univerzitetu za poslovne studije UPS Banjaluka, Visokoj školi za primijenjene i pravne nauke ‘Prometej’ Banjaluka, Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment PIM Banjaluka, Panevropskom univerzitetu ‘Apeiron’ Banjaluka, Internacionalnom univerzitetu Travnik, Internacionalnom univerzitetu Brčko distrikt BiH, Univerzitetu modernih znanosti CKM Mostar, Visokoj školi Union Mostar”, precizirali su tada iz Tužilaštva BiH.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo oblačno sa pljuskovima, POPODNE RAZVEDRAVANJE

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se u prvom dijelu dana očekuju lokalno slabi pljuskovi, a poslije podne razvedravanje, te sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost, a na zapadu kiša ili pljusak koji će se zatim premiještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana očekuje se razvedravanje uz manju oblačnost i toplije. Slaba kiša je moguća samo još ponegdje na istoku.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadni, na planinama i u Hercegovini pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 17 u višim predjelima od devet, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

U ovoj OSNOVNOJ ŠKOLI upisana su samo 3 PRVAČIĆA

U Osnovnoj školi “Branko Ćopić” u Donjem Duboviku, administrativnom centru opštine Krupa na Uni, upisana su tri prvačića, dva manje nego prošle godine.

Direktor škole Andrea Krnetić Grbić rekla je da u ovoj školskoj godini nastavu u Osnovnoj školi “Branko Ćopić” pohađaju 64 učenika

Prema njenim riječima, deveti razred završava sedam učenika.

Nastavi čitati

Društvo

ZA DJEČJU PROSLAVU POTROŠE JEDNU PLATU! Zbog rođendana se roditelji hvataju za glavu

Sendviči, grickalice, torta i hrpa djece u dnevnom boravku – tako su nekad izgledali dječji rođendani. Međutim, nepisano pravilo je postalo da se oni sada raskošno poslavljaju u igraonicama, zbog čega roditelji moraju izdvojiti i do 1.000 KM.

Nekada bi se djeca nakon torte razbježala po dvorištu, a s prvim mrakom proslava bi bila gotova. Sada se proslava rođendana ne može ni zamisliti bez igraonice, animatora, tematske zabave, pozivnica, kostima, odgovarajućih salveta, ali i još mnogo toga.

Srpskainfo je istražila kako se kreću cijene i koliko novca je potrebno odvojiti za dječiji rođendan.

Dragana P. iz Banjaluke kaže da je za proslavu rođendana svog mališana, prije nekoliko dana izdvojila više od 800 KM.

– Na rođendanu je bilo oko 30 djece i 15 odraslih. Torta od oko 50 komada je koštala 150 KM, zakup igraonice 200 KM, klovn 70 KM, meza oko 150 KM, a grickalice 30 KM. Piće nas je izašlo oko 200 KM – rekla je ova majka. Istakla je da tome treba dodati i cijenu pice. Naime, oni su kupili tri i izdvojili 45 KM. Objasnila je da je sam zakup igraonice 180 KM do 15 djece, preko tog broja djece cijena zakupa je 200 KM.

-Kada se sve sabere i stavi na papir, vidi se da nas je rođendan mnogo koštao – rekla je ona.

Starija djeca, veći troškovi

Slično iskustvo dijeli i Milica R. iz Banjaluke koja kaže da su proslave do petog rođendana nekako i podnošljive.

– Što su djeca starija i troškovi su veći. Samo zakup igraonice se kreće od 150 KM do 300 KM. Neke igraonice imaju i pakete, pa nude svoje meze, grickali i sokove, ali to nikako nije isplativo. Mi obično nakupujemo porodične pice, a cijena jedne je sada oko 25 KM – rekla je Milica. U zadnje dvije godine, kako kaže, nevjerovatno je skočila i cijena torti. Tako one sa fondanom i igračkicama koje lijepo izgledaju i za fotografisanje nema ispod 130 KM, dok su one sa šlagom nešto povoljnije.

-Za stariju djecu, sada se obično organizuju tematski rođendani, neke igre u kojima svi učestvuju. Postoje laser tag igraonice, kao i škole sporta koje organizuju „sportske rođendane“ i to je ubjedljivo najskuplje. Mi smo to jednom i nikada više – istakla je Milica.

Naglasila je da sada rođendan ne može proći bez 500 KM, a i to je minimum minimuma.

-Sada djeca hoće i tetu što oslikava lice, a to se dodatno plaća i prošle godine nas je rođendan sa svim tim izašao 700 KM. Zanimljivo je pomenuti da ni pokloni nisu kao nekada čokolade i plišane mede – rekla je ova majka.

Cijene torti

U Kozarskoj Dubici je za tortu sa fondanom u prosjeku po kilogramu potrebno odvojiti 35 KM, a sa šlagom oko 25 KM po kilogramu.

-Cijena se uređuje po količini ukrasa i vrsti torte, tačnije sastojaka koji idu u nju. Najčešće se kupuju torte sa fondanom u količinu od 3-4 kg, a likove prate trenutne aktuelne crtiće, to se svaki čas mijenja – rekla je ona.

Rođendan u dvorištu

Radeći na ovoj temi, ekipa Srpskinfo je saznala da roditelji sve češće zovu i Hidrometeorološki zavod RS (HMZ) da ih pitaju za vrijeme, jer se mnogi odlučuju za proslavu tokom ljetnjih mjeseci u parku ili dvorištu.

To nam je potvrdila i Jelena S. iz Banjaluke, koja je nećaki organizovala rođendan u dvorištu.

-Roditelji moje nećakinje (moja snaja i brat) su teška srca odlučili da našoj djevojčici ne slave rođendan, jer im se to nikako nije moglo uklopiti u kućni budžet. Onda smo se nas dvije tetke organizovale i napravile smo djevojčici rođendan u dvorištu naše kuće (srećom bilo je lijepo vrijeme). Curica već ima u dvorištu ljuljašku, trampolinu, tobogan… Mi smo napravile tortu u kućnoj radinosti i sve ostalo oganizovale, proizvod je bio “top”, a sve je koštalo oko 200 KM – rekla je ova ponosna tetka.

Prednost ovakvih rođendana je, kako kaže, i to što na ovaj način niste vremenski ograničeni, dok se u igraonici može biti svega tri sata.

-Kao mama sam dječje rođendane slavila prije 20-tak godina i moram reći da je u to vrijeme sve bilo i bolje i jeftinije. Igronice su bile veće, bolje provjetrene, imale su animatore i boravak nije bio vremenski ograničen, pa bi klinci ostajali na rođendanu satima. Danas je za proslavu dječjeg rođendana u igraonici potrebno i do 1.000 KM – rekla je ona.

Psiholozi smatraju da megalomanskim proslavama dječjih rođendana roditelji više dokazuju i ostvaruju sebe i svoje neostvarene snove nego li je to samoj djeci zaista neko veliko veselje.

Nastavi čitati

Aktuelno