Connect with us

Politika

JOŠ JEDNA “ŠARENA LAŽA” VLADE SRPSKE! O socijalnoj karti nema ni govora

Dok u Republici Srpskoj divljaju cijene osnovnih namirnica i neprestano se povećava broj siromašnih kojima je neophodna socijalna pomoć, vlast godinama ne uspjeva da izradi socijalnu kartu – centralni registar koji bi objedinio podatke: kome i u kojoj mjeri treba pomoći. Nizala su se obećanja zvaničnika, ali socijalne karte i dalje nema ni na vidiku.
Godine obećanja i postavljanja rokova koji su na kraju probijeni, jer socijalna karta Republike Srpske još nije formirana. Izradu dokumenta koji će omogućiti pravedniju raspodjelu socijalnih davanja premijer Radovan Višković je najavio u decembru 2022. godine prilikom predstavljanja ekspozea.

“Prva grupa imaće zadatak da do prve polovine 2023. godine izradi socijalnu kartu Republike Srpske”, rekao je Višković.

Jun 2023. godine je prošao, a socijalna karta nije objavljena, pa je Višković krajem prošle godine ponovo najavio da će ista uskoro biti gotova.

“Sad idemo u drugu fazu i sigurno da ćemo vrlo brzo riješiti i to pitanje i kartu u punom kapacitetu imati”, poručio je predjednik Vlade.

Ni od ovog obećanja na kraju ništa. Nakon nekoliko mjeseci iz Vlade stiže priznanje da socijalna karta nije napravljena.

“Trenutno ne postoji socijalna karta izrađena znam da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite aktivno radi na tome to je nešto što nas čeka u budućnosti”, rekao je nedavno ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić.

Posao izrade socijalne karte ko god je uzimao na sebe, uskoro ga je prebacivao na nekog drugog. Prvo je na čelu radne grupe bio ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, međutim taj posao je kasnije prebačen u Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, a odatle u agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije. Bavljenje tako važnim dokumentom na ovakav način, za opoziciju je krajnje neozbiljno.

“Šta je razlog što se to dešava ja mogu samo da nagađam. Kao poslanik sam nekoliko puta pitala i javno i pismeno kada će doći i stalno je u pitanju neka radna grupa sastaju se ministarstva sastaju se ljudi međutim nemamo konkretan datum kada će doći do izrade socijalne karte”, kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirna Savić-Banjac.

Profesor socijalne politike Ljubo Lepir je prije desetak godina vodio proces kada je prvi put trebalo da bude izrađena socijalna karta. Tada je, kaže, sve bilo privedeno kraju, međutim nadležni su odustali i sada se ide ispočetka.

“2013, i 2014. godine je urađeno sve da se uvede jedan takav mehanizam nažalost odustalo se, sada se ponovo to pokreće, ali bojim se da je previše olako shvaćeno to. Kašnjenje u izradi socijalne karte je potpuno očekivano jer znamo da se tome činimi se nije temeljno pristupilo kao što sam proces izrade zahtjeva”, kaže Lepir.

Tako sada imamo nelogičnu situaciju u kojoj mnogi kojima pomoć zaista treba istu ne dobijaju iz republičkog ili budžeta opština i gradova, dok postoje i slučajevi da pomoć uzimaju oni kojima ista nije potrebna. U pitanju je kompleksan posao, objašnjava profesor Lepir, koji zahtjeva mnogo više od pravljenja baze podataka.

“To podrazumijeva pored jedinstvene baze podataka tj. softverskog rješenja donošenje čitavog niza zakonskih akata koji uređuju tu oblast. Nije samo dovoljno razmjenjivati podatke nego treba znati šta se time dobija – šta dobija sistem, a što je najbitnije šta dobijaju sami građani”, smatra Lepir.

Ovo otvara pitanje: Da li nadležni svjesno zaobilaze ovu temu iz straha da će socijalna karta jasno pokazati u kakvom društvu živimo odnosno šta su rezultati rada naših političara.

“Mi se nekako bavimo visokom politkom, a neće da se bave konkretnim rješavanjima problema ljudi na terenu i mislim da bi ona ako se ikad izradi a mislim da neće, pokazala jednu katastrofalnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Pored demografskih problema vidjeli bi koliko je ljudi u stanju socijalne potrebe”, smatra sociolog Vladimir Vasić.

Za razliku od Republike Srpske, u Republici Srbiji socijalna karta je izrađena i u primjeni je još od 2022. godine. Kako je za BN rečeno u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, ona sadrži sve socijalno-ekonomske podatke građana koji koriste ili su koristiili prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite djece i porodice, te boračko-invalidske zaštite. U Repulici Srpskoj se na ovakav registar još čeka, a kad bude konačno objavljen kako će izgledati njegova primjena na terenu – bolje i ne pretpostavljati.

(BN)

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ UZVRATIO CVIJANOVIĆEVOJ: Ko je Konakoviću prepustio Ministarstvo spoljnih poslova?

Povodom izjave Željke Cvijanović da je Elmedin Konaković „pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“, oglasio se član Predsjedništva SDS Marinko Božović sa pitanjem: – Ko je, ako ne SNSD, u dva uzastopna mandata prepustio Ministarstvo spoljnih poslova BiH bošnjačkim kadrovima?

Božović je dalje upitao ko je dao saglasnost za imenovanje Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN i Svena Alkalaja za ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

On je podsjetio Cvijanovićevu da su za takva imenovanja neophodna saglasnost Predsjedništva BiH?

-Upravo su kadrovske i političke odluke SNSD-a dovele do ovakvog stanja. Ne možete prvo nekoga dovesti na funkciju, a onda se predstavljati kao njegov najveći kritičar – naglasio je Božović.

 

On je na kraju konstatovao da je očigledno SNSD-u važnije bilo da u raspodjeli vlasti zadrži Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje, nego Ministarstvo spoljnih poslova, kako bi imao dovoljno ruku za izglasavanje posla poput kupovine „Kumove zgrade“.

-Strateško predstavljanje srpskog naroda u svijetu žrtvovano je zbog kontrole novca i političkih interesa – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU: Vlada mora ispraviti grešku prema roditeljima njegovateljima

Nedavne izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti nisu riješile ključne probleme roditelja njegovatelja, poručio je na konferenciji za novinare poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević. Od Vlade traži da se što prije održi posebna sjednica parlamenta kako bi nepravda bila ispravljena.

Premijer Republike Srpske Savo Minić je tvrdio da će pravo na naknadu dobiti svi roditelji djece sa invaliditetom nezavisno od starosti djeteta, kaže Kresojević i dodaje da je sa novim zakonom ostalo neriješeno pitanje starosne granice od 30 godina.

“Što znači da roditelji koji su ranije imali dijete od 40 godina i po ranijem zakonu zbog ograničenja od 30 godina nisu dobijali pravo na naknadu za roditelja njegovatelja da ni po novom zakonu neće dobiti”, kaže Kresojević.

On kaže da je premijer Minić najavio da će pravo na nakndatu dobiti i roditelji čija djeca pohađaju školu, ali da to novim zakonom nije predviđeno.

“Tražimo hitno zasijedanje Narodne skupštine na kojoj će se izmijeniti Član 37a Zakona o socijalnoj zaštiti gdje će biti omogućeno baš svakom roditelju njegovatelju da dobije pravo na naknadu. Takođe tražimo bez odlaganja da škola i boravak u dnevnim centrima ne bude prepreka za naknadu roditeljima njegovateljima”, smatra Kresojević.

Kaže da vlast vrši pritisak na udruženja i narodne poslanike, ali da će istrajati da ova nepravda bude ispravljena.

“Kada dođete u Narodnu skupštinu i kažete da veliki broj ljudi na Kliničkom centru ima problem sa bolničkom bakterijom oni kažu nemojte da govorite o tome. Kada kažete u Narodnoj skupštini da treba borci da dobiju pet najboljih godina zato što su poklonili 4 ili 5 najboljih godina u rovovima za Republiku Srpsku da onda im se Rebublika Srpska za penziju oduži sa najboljim godinama tada dođe predsjednik BORS-a i kaže da pojedini poslanici to koriste u predizborne svrhe”, kaže Kresojević.

Insistiraćemo i na tome, kaže Kresojević, da preko hiljadu boraca koji imaju PTSP, a nemaju mogućnost da ostvare pravo na invalidninu po tom osnovu, da to dobiju. Ako ima novca za Serdarova i Vijadukt, smatra Kresojević, isti se mora naći i za ove kategorije.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno