Connect with us

Politika

JOŠ JEDNA “ŠARENA LAŽA” VLADE SRPSKE! O socijalnoj karti nema ni govora

Dok u Republici Srpskoj divljaju cijene osnovnih namirnica i neprestano se povećava broj siromašnih kojima je neophodna socijalna pomoć, vlast godinama ne uspjeva da izradi socijalnu kartu – centralni registar koji bi objedinio podatke: kome i u kojoj mjeri treba pomoći. Nizala su se obećanja zvaničnika, ali socijalne karte i dalje nema ni na vidiku.
Godine obećanja i postavljanja rokova koji su na kraju probijeni, jer socijalna karta Republike Srpske još nije formirana. Izradu dokumenta koji će omogućiti pravedniju raspodjelu socijalnih davanja premijer Radovan Višković je najavio u decembru 2022. godine prilikom predstavljanja ekspozea.

“Prva grupa imaće zadatak da do prve polovine 2023. godine izradi socijalnu kartu Republike Srpske”, rekao je Višković.

Jun 2023. godine je prošao, a socijalna karta nije objavljena, pa je Višković krajem prošle godine ponovo najavio da će ista uskoro biti gotova.

“Sad idemo u drugu fazu i sigurno da ćemo vrlo brzo riješiti i to pitanje i kartu u punom kapacitetu imati”, poručio je predjednik Vlade.

Ni od ovog obećanja na kraju ništa. Nakon nekoliko mjeseci iz Vlade stiže priznanje da socijalna karta nije napravljena.

“Trenutno ne postoji socijalna karta izrađena znam da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite aktivno radi na tome to je nešto što nas čeka u budućnosti”, rekao je nedavno ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić.

Posao izrade socijalne karte ko god je uzimao na sebe, uskoro ga je prebacivao na nekog drugog. Prvo je na čelu radne grupe bio ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, međutim taj posao je kasnije prebačen u Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, a odatle u agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije. Bavljenje tako važnim dokumentom na ovakav način, za opoziciju je krajnje neozbiljno.

“Šta je razlog što se to dešava ja mogu samo da nagađam. Kao poslanik sam nekoliko puta pitala i javno i pismeno kada će doći i stalno je u pitanju neka radna grupa sastaju se ministarstva sastaju se ljudi međutim nemamo konkretan datum kada će doći do izrade socijalne karte”, kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirna Savić-Banjac.

Profesor socijalne politike Ljubo Lepir je prije desetak godina vodio proces kada je prvi put trebalo da bude izrađena socijalna karta. Tada je, kaže, sve bilo privedeno kraju, međutim nadležni su odustali i sada se ide ispočetka.

“2013, i 2014. godine je urađeno sve da se uvede jedan takav mehanizam nažalost odustalo se, sada se ponovo to pokreće, ali bojim se da je previše olako shvaćeno to. Kašnjenje u izradi socijalne karte je potpuno očekivano jer znamo da se tome činimi se nije temeljno pristupilo kao što sam proces izrade zahtjeva”, kaže Lepir.

Tako sada imamo nelogičnu situaciju u kojoj mnogi kojima pomoć zaista treba istu ne dobijaju iz republičkog ili budžeta opština i gradova, dok postoje i slučajevi da pomoć uzimaju oni kojima ista nije potrebna. U pitanju je kompleksan posao, objašnjava profesor Lepir, koji zahtjeva mnogo više od pravljenja baze podataka.

“To podrazumijeva pored jedinstvene baze podataka tj. softverskog rješenja donošenje čitavog niza zakonskih akata koji uređuju tu oblast. Nije samo dovoljno razmjenjivati podatke nego treba znati šta se time dobija – šta dobija sistem, a što je najbitnije šta dobijaju sami građani”, smatra Lepir.

Ovo otvara pitanje: Da li nadležni svjesno zaobilaze ovu temu iz straha da će socijalna karta jasno pokazati u kakvom društvu živimo odnosno šta su rezultati rada naših političara.

“Mi se nekako bavimo visokom politkom, a neće da se bave konkretnim rješavanjima problema ljudi na terenu i mislim da bi ona ako se ikad izradi a mislim da neće, pokazala jednu katastrofalnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Pored demografskih problema vidjeli bi koliko je ljudi u stanju socijalne potrebe”, smatra sociolog Vladimir Vasić.

Za razliku od Republike Srpske, u Republici Srbiji socijalna karta je izrađena i u primjeni je još od 2022. godine. Kako je za BN rečeno u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, ona sadrži sve socijalno-ekonomske podatke građana koji koriste ili su koristiili prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite djece i porodice, te boračko-invalidske zaštite. U Repulici Srpskoj se na ovakav registar još čeka, a kad bude konačno objavljen kako će izgledati njegova primjena na terenu – bolje i ne pretpostavljati.

(BN)

Related Topics:

Politika

Tužilaštvo da se izjasni o slučaju bh. KONZULA U PANAMI

Navodi da je član poznatog narko kartela, turski državljanin Fatih Kol, koji je osumnjičen za pranje novca stečenog preprodajom kokaina, zapravo počasni konzul BiH u Panami, imenovan na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, a na lobiranje ministra Staše Košarca, oboje kadrova SNSD, predstavlja još jedan nezamisliv skandal u režiji ove vlasti.

Rekao je ovo predsjednik PDP-a Branislav Borenović, dodajući da se postavlja pitanje otkud povezanost nosioca najviših funkcija u zemlji sa osobom takve biografije.

“Na ovo saznanje nadležne institucije trebaju odmah reagovati, jer javnost traži odgovore. Pozivam Tužilaštvo BiH da detaljno obavijesti javnost o ovim navodima. O njima mora da se izjasni i član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, na čiji prijedlog je počasni konzul, perač novca, imenovan. A ukoliko se i djelić svih ovih navoda ispostavi istinitim, vrijeme je da skandal ministar Košarac, koji je odavno izgubio svaki moralni kredibilitet da obavlja bilo kakvu poziciju, bude razriješen ili podnese ostavku”, zaključuje Borenović.

Podsjetimo, portal Istraga objavio je je da “član narko kartela Tito i Dino imenovan prošle godine za počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Panami”.

U pitanju je, dodaje spomenuti portal, turski državljanin Fatih Kol kojeg je Predsjedništvo BiH, u oktobru prošle godine, jednoglasno imenovalo za počasnog bh. konzula u državi poznatoj po međunarodnom pranju novca. Kol je, dodaje se u tekstu, “imenovan na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, a za njegovo imenovanje najviše je lobirao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac”.

Nastavi čitati

Politika

VANREDNO U KABINETU ŽELJKE CVIJANOVIĆ! Traži se razrješenje počasnog konzula BiH u Panami Fatiha Kola

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je održavanje vanredne sjednice Predsjedništva sa jednom tačkom dnevnog reda – razrješenje počasnog konzula BiH u Panami Fatiha Kola.

Ovo je rečeno Srni u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva u odgovoru na pitanje da li će Predsjedništvo BiH razmatrati razrješenje Kola koji se dovodi u vezu sa aferom “Black Tie 2”.

Što se tiče saznanja da Tužilaštvo BiH protiv navedenog vodi istragu, iz Kabineta su naglasili da nadležni organi treba da istraže ta saznanja i da svako treba da odgovara za svoje postupke u skladu sa zakonom.

Član narko kartela Tito i Dino imenovan je prošle godine za počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Panami na prijedlog Željke Cvijanović, a za njegovo imenovanje, kako tvrde mediji, najviše je lobirao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

Protiv Fatiha Kola Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito.

Kol je, kako saznaje Istraga.ba, trebao biti uhapšen zajedno sa rukovodstvom FUP-a i biznismenom Gordanom Memijom u okviru međunarodne akcije “Black Tie 2”.

Kako Kol u tom trenutku nije bio na teritoriji BiH, nije mogao biti uhapšen. No, njegovo ime navedeno je u prijedlogu za određivanje pritvora ili mjera zabrane članovima ili saradnicima narko kartela Tito i Dino.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

Registrovan Nezavisni pokret “Svojim putem”: Radojičić poručio – IDEMO NA IZBORE

Bivši gradonačelnik Banjaluke i nekadašnji visoki funkcioner SNSD, Igor Radojičić objavio rješenje o registraciji političke stranke.

Radojičić je fotografiju rješenja objavio na društvenim mrežama: “Ovo smo čekali” – Nezavisno pokret “Svojim putem” – Igor Radojičić zvanično je registrovan kao politička organizacija”.

Na kraju objave kratko je poručio: “Idemo na izbore”.

Podsjećamo, Radojičić se nedugo nakon što je, kao tadašnji član SNSD-a, izgubio na izborima 2020. godine napustio ovu stranku, ali i politiku. Ove godine objavio je da se vraća na političku scenu Banjaluke, ali “svojim putem”.

Kaže da bi njegov put trebalo da vodi u pravcu da ponude “jednu stručnu, argumentovanu, racionalnu platformu, sa ljudima koji nisu šou izvođači, koji nisu ekstremni, već koji pokušavaju da odgovaraju na realna pitanja i realne probleme”.

“Moguće je da u Banjaluci imamo kandidata” otkrio je nedavno Radojičić i tako najavio učešće na predstojećim izborima u oktobru 2024. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno