Connect with us

Politika

JOŠ JEDNA “ŠARENA LAŽA” VLADE SRPSKE! O socijalnoj karti nema ni govora

Dok u Republici Srpskoj divljaju cijene osnovnih namirnica i neprestano se povećava broj siromašnih kojima je neophodna socijalna pomoć, vlast godinama ne uspjeva da izradi socijalnu kartu – centralni registar koji bi objedinio podatke: kome i u kojoj mjeri treba pomoći. Nizala su se obećanja zvaničnika, ali socijalne karte i dalje nema ni na vidiku.
Godine obećanja i postavljanja rokova koji su na kraju probijeni, jer socijalna karta Republike Srpske još nije formirana. Izradu dokumenta koji će omogućiti pravedniju raspodjelu socijalnih davanja premijer Radovan Višković je najavio u decembru 2022. godine prilikom predstavljanja ekspozea.

“Prva grupa imaće zadatak da do prve polovine 2023. godine izradi socijalnu kartu Republike Srpske”, rekao je Višković.

Jun 2023. godine je prošao, a socijalna karta nije objavljena, pa je Višković krajem prošle godine ponovo najavio da će ista uskoro biti gotova.

“Sad idemo u drugu fazu i sigurno da ćemo vrlo brzo riješiti i to pitanje i kartu u punom kapacitetu imati”, poručio je predjednik Vlade.

Ni od ovog obećanja na kraju ništa. Nakon nekoliko mjeseci iz Vlade stiže priznanje da socijalna karta nije napravljena.

“Trenutno ne postoji socijalna karta izrađena znam da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite aktivno radi na tome to je nešto što nas čeka u budućnosti”, rekao je nedavno ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić.

Posao izrade socijalne karte ko god je uzimao na sebe, uskoro ga je prebacivao na nekog drugog. Prvo je na čelu radne grupe bio ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, međutim taj posao je kasnije prebačen u Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, a odatle u agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije. Bavljenje tako važnim dokumentom na ovakav način, za opoziciju je krajnje neozbiljno.

“Šta je razlog što se to dešava ja mogu samo da nagađam. Kao poslanik sam nekoliko puta pitala i javno i pismeno kada će doći i stalno je u pitanju neka radna grupa sastaju se ministarstva sastaju se ljudi međutim nemamo konkretan datum kada će doći do izrade socijalne karte”, kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirna Savić-Banjac.

Profesor socijalne politike Ljubo Lepir je prije desetak godina vodio proces kada je prvi put trebalo da bude izrađena socijalna karta. Tada je, kaže, sve bilo privedeno kraju, međutim nadležni su odustali i sada se ide ispočetka.

“2013, i 2014. godine je urađeno sve da se uvede jedan takav mehanizam nažalost odustalo se, sada se ponovo to pokreće, ali bojim se da je previše olako shvaćeno to. Kašnjenje u izradi socijalne karte je potpuno očekivano jer znamo da se tome činimi se nije temeljno pristupilo kao što sam proces izrade zahtjeva”, kaže Lepir.

Tako sada imamo nelogičnu situaciju u kojoj mnogi kojima pomoć zaista treba istu ne dobijaju iz republičkog ili budžeta opština i gradova, dok postoje i slučajevi da pomoć uzimaju oni kojima ista nije potrebna. U pitanju je kompleksan posao, objašnjava profesor Lepir, koji zahtjeva mnogo više od pravljenja baze podataka.

“To podrazumijeva pored jedinstvene baze podataka tj. softverskog rješenja donošenje čitavog niza zakonskih akata koji uređuju tu oblast. Nije samo dovoljno razmjenjivati podatke nego treba znati šta se time dobija – šta dobija sistem, a što je najbitnije šta dobijaju sami građani”, smatra Lepir.

Ovo otvara pitanje: Da li nadležni svjesno zaobilaze ovu temu iz straha da će socijalna karta jasno pokazati u kakvom društvu živimo odnosno šta su rezultati rada naših političara.

“Mi se nekako bavimo visokom politkom, a neće da se bave konkretnim rješavanjima problema ljudi na terenu i mislim da bi ona ako se ikad izradi a mislim da neće, pokazala jednu katastrofalnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Pored demografskih problema vidjeli bi koliko je ljudi u stanju socijalne potrebe”, smatra sociolog Vladimir Vasić.

Za razliku od Republike Srpske, u Republici Srbiji socijalna karta je izrađena i u primjeni je još od 2022. godine. Kako je za BN rečeno u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, ona sadrži sve socijalno-ekonomske podatke građana koji koriste ili su koristiili prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite djece i porodice, te boračko-invalidske zaštite. U Repulici Srpskoj se na ovakav registar još čeka, a kad bude konačno objavljen kako će izgledati njegova primjena na terenu – bolje i ne pretpostavljati.

(BN)

Politika

SAVANOVIĆ: “PDP ima snagu i viziju da vodi Republiku Srpsku!”

Aktivnosti Partije demokratskog progresa pokazuju da je riječ o ozbiljnoj političkoj organizaciji koja ima jasan stav o svim važnim pitanjima i brine o svakom građaninu, poručio je Zoran Savanović, član Predsjedništva PDP-a.

– Sve što smo radili u prethodnom periodu dovoljno govori o snazi, stabilnosti i odgovornosti naše politike. PDP je pokazao zrelost i spremnost da odgovori na najveće izazove, ne samo u Banjoj Luci, nego i u čitavoj Republici Srpskoj – istakao je Savanović gostujući na BN televiziji.

On je naglasio da PDP vodi politiku rješenja, a ne politikanstva, te da svakodnevno obilaze teren kako bi razgovarali s građanima i čuli njihove probleme.

– Naša politika pokazuje da se ovdje može normalno razmišljati i djelovati, bez bavljenja trivijalnim temama u ovako izazovnim vremenima. Zato svakodnevno obilazimo svaki kraj Republike Srpske – od Novog Grada do Trebinja, da vidimo šta su realni problemi ljudi i da ponudimo konkretna rješenja – rekao je Savanović.

Među prioritetima PDP-a naveo je besplatne udžbenike za učenike, uvođenje školskih uniformi, uklanjanje kladionica iz blizine škola, kao i neradnu nedjelju.

– Naša politika je jasna, a to je više reda, odgovornosti i konkretnih mjera koje će poboljšati kvalitet života građana. PDP ima snagu i viziju da vodi Republiku Srpsku u pravom smjeru – poručio je Savanović.

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL u Autocestama FBIH! Ko je kriv za NESTAŠICU TAG uređaja?

Autoceste FBiH priznale su da trenutno u prodaji nema TAG uređaja.

Iz ovog javnog preduzeća se pravdaju činjenicom da je nabavke TAG uređaja u potpunosti vezana s procedurama propisanim Zakonom o javnim nabavkama.

“Nedavno je okončan postupak javne nabavke i zaključen novi ugovor s dobavljačem, na osnovu kojeg je izvršena narudžba nove količine uređaja. Njihovu isporuku očekujemo u narednih desetak dana, nakon čega će distribucija biti odmah nastavljena putem naših prodajnih mjesta”, kažu iz Autocesta FBiH.

Iz Autocesta dodaju da “u posljednjem periodu bilježe izuzetno povećano interesovanje korisnika za ACC uređaje, ponajviše zbog mogućnosti njihovog uvezivanja sa sistemima naplate Hrvatskih autocesta i Autoputeva Republike Srpske”.

“Ovaj značajan porast potražnje doveo je do toga da su zalihe uređaja rasprodane brže nego što je to bilo planirano, odnosno prije nego što je nova nabavka mogla biti realizovana. Trenutno nemamo uređaja u prodaji”, navode iz Autocesta FBiH za “Vijesti.ba”.

Iako iz Autocesta pokušavaju opravdati situaciju navodima da su im zalihe istekle te da su problem javne nabavke, takvo obrazloženje nije prihvatljivo. Građane i privredu, koji kroz putarine druge naknade finansiraju rad ovog javnog preduzeća, ne zanimaju problemi u planiranju i loše vođene javne nabavke u Autocestama FBIH.

Oni imaju pravo na uslugu, pravo na kontinuitet i pravo na ozbiljan, odgovoran sistem koji ne zakazuje u osnovnim operativnim stvarima. Nestanak TAG uređaja je pokazatelj neodgovornosti i nebrige.

U svakoj ozbiljnoj kompaniji, javnoj ili privatnoj, precizno planiranje zaliha i blagovremeno pokretanje nabavki su osnovne menadžerske funkcije.

S obzirom da toga nije bilo u Autocestama FBIH, to znači da je neko propustio uraditi svoj posao i za to mora odgovarati jer se direktno odrazio na stotine ili hiljade korisnika koji su ostali bez mogućnosti da kupe ovu uslugu, a čime je oštećen i javni budžet. Kada javna institucija ne izvršava svoju osnovnu funkciju, onda nije pitanje zašto je došlo do nestašice, već ko će zbog toga snositi posljedice?

U odgovoru portalu Vijesti.ba, iz Autocesta su se zahvalili na interesu za informacije u vezi dostupnosti ACC uređaja. Da se radi o ciničnom i bezobraznom odnosu prema građanima i javnosti, osim poruke na papiru formata A4 na kojoj piše “TAGOVA TRENUTNO NEMA NI NA JEDNOM NAPLATNOM MJESTU. HVALA NA RAZUMIJEVANJU”, svjedoči i činjenica da na portalu jpautoceste.ba ne postoji obavijest o nestašici TAG uređaja. Da paradoks bude veći, među zadnjim obavijestima je ona u kojoj se kaže da građani “sve zahtjeve u vezi ACC usluge mogu realizovati na svim naplatnim mjestima na auto-putu” A1 u vremenskom periodu 00-24h”.

Nastavi čitati

Politika

Dodik poručuje “OČEKIVANJA od Ustavnog suda BiH jasna”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da od Ustavnog suda BiH nema nikakva očekivanja već da se moraju iskoristiti sve pravne radnje kako bi se došlo do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu nakon presude koju mu je izrekao Sud BiH.
Dodik je naveo da su našli najmanje 40 primjera sudske prakse Evropskog suda koji pobijaju ovo što se dešava u BiH.

On je istakao da je “Ustavni sud BiH i kreirao sve te brljotine, ali da je rečeno da se moraju iskoristiti sve pravne radnje u nekoj zemlji da bi se moglo ići na Evropski sud”.

“Zato se i ide na Ustavni sud, ne iz očekivanja da on nešto uradi, ja nemam ta očekivanja”, rekao je Dodik za ATV, prenosi Srna.

On je naveo da je prepustio pravnicima i advokatima da se time bave, da ih je ovlastio da urade sve što misle da treba, pojasnivši da je krajnji cilj da dođu do odluke Evropskog suda za ljudska prava.

“Mada ja ni toj instituciji ne vjerujem”, rekao je Dodik.

On je naveo da su “muslimani to i uradili da dvije godine nekoga zabave”, te upitao “šta kad za dvije, tri godine dođe odluka Evropskog suda i kaže da se poništava odluka i da Milorad Dodik ima pravo da traži obeštećenje”.

“Ali, oni misle da u ove dvije godine mogu da naprave šta hoće, sva priča je u tome. U toj funkciji su i Šmit, sudovi, tužilaštva i Ustavni sud. Ja nemam nikakve dileme”, zaključio je Dodik.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je 1. avgusta prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Nastavi čitati

Aktuelno