Connect with us

Politika

BIH U PROBLEMU: Ako ne bude reformi, pare idu komšijama

Od šest milijardi evra koje je Evropska komisija namijenila za zemlje zapadnog Balkana, u BiH će se sliti 1,08 milijardi, ali samo ako vlasti realizuju zacrtane reforme.

Ako to ne urade, novac koji je namijenjen domaćem tržištu biće preusmjeren ka drugim državama koje budu savladale sve ono što je pred njih postavljeno.

Plan rasta za zapadni Balkan, koji je usvojila Evropska komisija, vrijedan je šest milijardi evra, od to­g iznosa dvije milijarde su bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti.

Taj novac namijenjen je šestorki sa Zapadnog Balkana, koja je pozvana da izradi reformske agende za period od 2024. do 2027. godine, a njihov sadržaj na kraju odobrava Evropska komisija.

– Cilj Plana rasta je da se šest partnera sa zapadnog Balkana približi Evropskoj uniji kroz ponuđene svojevrsne prednosti članstva u EU za region još u pretpristupnim fazama, podstičući ekonomski rast i ubrzavajući socioekonomske integracije – rekao je Glasu portparol Delegacije Evropske unije u BiH Ferdinand Kenig.

Naglasio je da očekuje da BiH dobije ukupno 1,08 milijardi evra.

– Za šest partnera sa zapadnog Balkana predviđena su pojedinačna finansijska sredstva. Primjenjiva formula za izračunavanje iznosa za svaku od zemalja uzima u obzir ukupan broj stanovnika i BDP po glavi stanovnika, a za BiH je to 18 odsto ukupnog iznosa, odnosno 1,08 milijardi evra tokom četiri godine – poručio je Kenig.

Naglašava da su uslovi plaćanja definisani kroz niz kvalitativnih i kvantitativnih koraka sa jasnim iznosom za svaki korak i odgovarajućim vremenskim okvirom za isplate.

– Isplata novca planirana je dva puta godišnje na osnovu ocjene realizacije reformi dogovorenih Reformskom agendom – naveo je Kenig.

Takođe, naglašava da će isplate u okviru Plana rasta zavisiti od ostvarivanja unaprijed definisanih reformskih koraka, naglašavajući napredak i odgovornost.

– U slučaju BiH, Reformska agenda planirana u saradnji s vlastima naglašava ključne reforme kroz oblasti zelene i digitalne tranzicije, unapređenja poslovnog okruženja, razvoj ljudskog kapitala i vladavine prava, odnosno temeljnih pitanja – kazao je Kenig.

One je dodao da je predviđeno da sredstva vezana za reforme koja ne budu realizovana budu na kraju dodijeljena drugim zemljama regiona.

Naglasio je i da su domaće vlasti u BiH aktivno uključene u finalizaciju Reformske agende uz podršku Evropske unije.

– Proces je i dalje u toku, a ciljni datum za finalizaciju je kraj marta 2024. godine – poručio je Kenig.

Uspjeh u ostvarivanju usaglašenih reformi ne prate samo isplate direktne budžetske podrške domaćim vlastima već, naglašava Kenig, i povećanje raspoloživog iznosa novca u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan za podršku investicijama u oblastima obuhvaćenim planom.

Neslaganja
U nadležnim komisijama i odborima za evropske integracije i reforme poručuju da je još rano govoriti da li će domaće vlasti olako ispuniti sve što pred nji­h bude postavljeno, jer još nisu tačno precizirane sve reforme, već samo oblasti.

– Nadamo se da neće biti problema od strane različitih političkih aktera kada je riječ o reformama koje treba da sprovedu nadležni te da BiH time neće izgubiti više od milijardu maraka – rekao je Glasu zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS Srđan Mazalica.

Naglasio je da, kada je riječ o oblastima u kojima su predviđene reforme, ne bi trebalo da bude većeg neslaganja domaćih političkih aktera.

– To su sve oblasti koje samo mogu doprinijeti razvoju zemlje. Nadamo se da ćemo ispuniti sve što pred nas bude stavljeno i na kraju i dobiti novac jer bi bila velika šteta da te pare ne pripadnu BiH – poručio je Mazalica.

Raspodjela novca
S druge strane, član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać navodi da nije upoznata sa detaljima eventualne raspodjele novca.

– Tu je mnogo toga ostavljeno na procjenu. Što se tiče BiH, pokazano je da je sve moguće i nemoguće i u kratkom, ali i nekom dužem periodu – kazala je Novaković Bursać.

Savjet ministara BiH krajem januara donio je odluku o imenovanju članova radnog tima u BiH za izradu plana reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan.

Radni tim do sada je održao nekoliko sjednica, a između ostalog, polovinom februara su odlučili da se od reformi sa indikativne liste napravi spisak onih koje su prihvatljive te da one budu proslijeđene Evropskoj komisiji.

Isto tako, naveli su da će Brisel obavijestiti o reformama za koje nije postignuta saglasnost te da bi u vezi s tim trebalo organizovati sastanke na kojima će predstavnici institucija koje nisu dale saglasnost dobiti dodatna pojašnjenja od Evropske komisije, piše Glas Srpske.

Četiri stuba
Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja ambicioznu strategiju za jačanje i integrisanje privreda zapadnog Balkana uz četiri temeljna stuba i to regionalnih integracija, integracija u jedinstveno tržište EU, ambiciozne reformske agende i instrumenta za reforme i rast.

– Plan rasta je snažno orijentisan na rezultate, a rađen je prema modelu Paketa oporavka pod nazivom “Nova generacija EU” namijenjenog državama članicama Evropske unije – rekao je Ferdinand Kenig.

Related Topics:

Politika

Za povrat PDV-a na prvi stan prijavile se 1.074 osobe, ali novac još niko nije dobio: EVO GDJE JE ZAPELO

U regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje BiH do sada su stigla 1.074 zahtjeva za povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine, ali nijedan podnosilac još nije dobio novac. Početak isplate zavisi od povezivanja UIO sa drugim nadležnim institucijama i razmjene podataka putem elektronskih baza.

Broj zahtjeva iz dana u dan blago raste kako građani prikupljaju potrebnu dokumentaciju, ali u UIO upozoravaju da je značajan dio pristiglih zahtjeva nepotpun.

Najviše problema, kako navode, ima sa dokumentacijom članova porodičnog domaćinstva za koje se traži povrat PDV-a za dodatnih 15 kvadratnih metara, neovjerenim kopijama dokumenata, ali i nedostatkom potrebnih potvrda poreskih i institucija nadležnih za imovinsko-pravne odnose.

Građani čekaju, a ključni problem je razmjena podataka

U UIO ističu da je rok za rješavanje zahtjeva šest mjeseci i da će se taj rok striktno primjenjivati, a ne opšti rokovi predviđeni Zakonom o upravnom postupku BiH.

Međutim, prije donošenja prvih rješenja potrebno je završiti niz administrativnih i tehničkih provjera.

Glavna prepreka za početak isplate novca trenutno je povezivanje UIO sa elektronskim bazama drugih institucija.

„U narednim danima očekujemo potpisivanje memoranduma o saradnji i razmjeni podataka sa poreskim upravama i institucijama nadležnim za imovinsko-pravne odnose, što će omogućiti bržu službenu provjeru podataka, brži ispitni postupak, provjeru dokaza i utvrđivanje činjenica, što sve prethodi donošenju rješenja o povratu“, poručili su iz UIO.

Tek nakon sprovedenih provjera i utvrđivanja da su ispunjeni svi uslovi mogu uslijediti rješenja o povratu PDV-a.

Sve više pitanja građana

U UIO, osim rasta broja zahtjeva, bilježe i veliki broj telefonskih poziva, upita putem elektronske pošte, ali i dolazaka građana u regionalne centre.

Zbog toga iz ove institucije apeluju na građane da prije podnošenja zahtjeva provjere sve uslove i potrebnu dokumentaciju sa službenicima UIO ili putem zvanične internet stranice.

Cilj je da se zahtjev odmah preda sa kompletnom dokumentacijom, kako bi se izbjeglo naknadno dopunjavanje i dodatno produžavanje postupka.

Ko ima pravo na povrat PDV-a?

Pravo na povrat odnosi se isključivo na kupovinu novoizgrađenog stana ili kuće na koje je plaćen PDV, pod uslovom da je nekretnina uknjižena na ime kupca nakon 12. aprila 2025. godine, kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona.

Povrat nije moguće ostvariti za nekretnine koje nisu bile predmet oporezivanja PDV-om, odnosno za takozvanu starogradnju.

Takođe, u povrat ne ulaze kuće koje su još u izgradnji.

Zahtjev se podnosi na obrascu ZKPS – Zahtjev kupca prvog stana za povrat PDV-a, a građanima se preporučuje da u zahtjevu navedu kontakt telefon kako bi ih službenici mogli brzo kontaktirati ukoliko bude potrebno dopuniti dokumentaciju.

Koja dokumentacija je potrebna?

Dokumentacija, osim kupoprodajnog ugovora, poreske fakture i potvrde banke o transakcijskom računu, ne smije biti starija od šest mjeseci.

Uz zahtjev je potrebno priložiti:

  • izvod iz matične knjige rođenih i, ako brak nije evidentiran, izvod iz matične knjige vjenčanih;
  • uvjerenje o državljanstvu i potvrdu o prebivalištu;
  • notarski obrađen ili sudski ovjeren kupoprodajni ugovor;
  • poresku fakturu prodavca sa iskazanim PDV-om;
  • dokaz da je kupoprodajna cijena sa PDV-om u cijelosti plaćena;
  • uvjerenje poreskih uprava ili Brčko distrikta da kupac u posljednjih sedam godina nije bio poreski obveznik za nekretnine;
  • uvjerenje nadležnog organa za imovinsko-pravne poslove da kupac nema druge nekretnine u posjedu ili vlasništvu;
  • dokaz da je kupljeni stan evidentiran u službenim evidencijama;
  • ovjerenu izjavu kupca na obrascu IKPS;
  • ovjerenu izjavu, odnosno listu članova porodičnog domaćinstva;
  • potvrdu banke ili ugovor o važećem transakcijskom računu na koji će biti izvršen povrat;
  • uvjerenje za supružnika radi utvrđivanja imovine stečene u braku.

Posebno je važno da građani obezbijede kompletnu dokumentaciju za članove domaćinstva ukoliko žele ostvariti pravo na dodatne kvadrate za koje se takođe traži povrat PDV-a.

Iako je do sada podneseno više od hiljadu zahtjeva, ključni trenutak tek predstoji – kada UIO i druge nadležne institucije uspostave elektronsku razmjenu podataka i budu stvoreni uslovi za donošenje prvih rješenja i početak isplata.

Nastavi čitati

Politika

SNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci

U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Potpredsjednik PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno. Veliki odziv građana i stalni rast na ovom prostoru potvrđuju da ćemo u oktobru ostvariti rezultat koji će nas pozicionirati kao dominantnu političku snagu”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Aktuelno