Connect with us

Politika

BIH U PROBLEMU: Ako ne bude reformi, pare idu komšijama

Od šest milijardi evra koje je Evropska komisija namijenila za zemlje zapadnog Balkana, u BiH će se sliti 1,08 milijardi, ali samo ako vlasti realizuju zacrtane reforme.

Ako to ne urade, novac koji je namijenjen domaćem tržištu biće preusmjeren ka drugim državama koje budu savladale sve ono što je pred njih postavljeno.

Plan rasta za zapadni Balkan, koji je usvojila Evropska komisija, vrijedan je šest milijardi evra, od to­g iznosa dvije milijarde su bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti.

Taj novac namijenjen je šestorki sa Zapadnog Balkana, koja je pozvana da izradi reformske agende za period od 2024. do 2027. godine, a njihov sadržaj na kraju odobrava Evropska komisija.

– Cilj Plana rasta je da se šest partnera sa zapadnog Balkana približi Evropskoj uniji kroz ponuđene svojevrsne prednosti članstva u EU za region još u pretpristupnim fazama, podstičući ekonomski rast i ubrzavajući socioekonomske integracije – rekao je Glasu portparol Delegacije Evropske unije u BiH Ferdinand Kenig.

Naglasio je da očekuje da BiH dobije ukupno 1,08 milijardi evra.

– Za šest partnera sa zapadnog Balkana predviđena su pojedinačna finansijska sredstva. Primjenjiva formula za izračunavanje iznosa za svaku od zemalja uzima u obzir ukupan broj stanovnika i BDP po glavi stanovnika, a za BiH je to 18 odsto ukupnog iznosa, odnosno 1,08 milijardi evra tokom četiri godine – poručio je Kenig.

Naglašava da su uslovi plaćanja definisani kroz niz kvalitativnih i kvantitativnih koraka sa jasnim iznosom za svaki korak i odgovarajućim vremenskim okvirom za isplate.

– Isplata novca planirana je dva puta godišnje na osnovu ocjene realizacije reformi dogovorenih Reformskom agendom – naveo je Kenig.

Takođe, naglašava da će isplate u okviru Plana rasta zavisiti od ostvarivanja unaprijed definisanih reformskih koraka, naglašavajući napredak i odgovornost.

– U slučaju BiH, Reformska agenda planirana u saradnji s vlastima naglašava ključne reforme kroz oblasti zelene i digitalne tranzicije, unapređenja poslovnog okruženja, razvoj ljudskog kapitala i vladavine prava, odnosno temeljnih pitanja – kazao je Kenig.

One je dodao da je predviđeno da sredstva vezana za reforme koja ne budu realizovana budu na kraju dodijeljena drugim zemljama regiona.

Naglasio je i da su domaće vlasti u BiH aktivno uključene u finalizaciju Reformske agende uz podršku Evropske unije.

– Proces je i dalje u toku, a ciljni datum za finalizaciju je kraj marta 2024. godine – poručio je Kenig.

Uspjeh u ostvarivanju usaglašenih reformi ne prate samo isplate direktne budžetske podrške domaćim vlastima već, naglašava Kenig, i povećanje raspoloživog iznosa novca u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan za podršku investicijama u oblastima obuhvaćenim planom.

Neslaganja
U nadležnim komisijama i odborima za evropske integracije i reforme poručuju da je još rano govoriti da li će domaće vlasti olako ispuniti sve što pred nji­h bude postavljeno, jer još nisu tačno precizirane sve reforme, već samo oblasti.

– Nadamo se da neće biti problema od strane različitih političkih aktera kada je riječ o reformama koje treba da sprovedu nadležni te da BiH time neće izgubiti više od milijardu maraka – rekao je Glasu zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS Srđan Mazalica.

Naglasio je da, kada je riječ o oblastima u kojima su predviđene reforme, ne bi trebalo da bude većeg neslaganja domaćih političkih aktera.

– To su sve oblasti koje samo mogu doprinijeti razvoju zemlje. Nadamo se da ćemo ispuniti sve što pred nas bude stavljeno i na kraju i dobiti novac jer bi bila velika šteta da te pare ne pripadnu BiH – poručio je Mazalica.

Raspodjela novca
S druge strane, član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać navodi da nije upoznata sa detaljima eventualne raspodjele novca.

– Tu je mnogo toga ostavljeno na procjenu. Što se tiče BiH, pokazano je da je sve moguće i nemoguće i u kratkom, ali i nekom dužem periodu – kazala je Novaković Bursać.

Savjet ministara BiH krajem januara donio je odluku o imenovanju članova radnog tima u BiH za izradu plana reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan.

Radni tim do sada je održao nekoliko sjednica, a između ostalog, polovinom februara su odlučili da se od reformi sa indikativne liste napravi spisak onih koje su prihvatljive te da one budu proslijeđene Evropskoj komisiji.

Isto tako, naveli su da će Brisel obavijestiti o reformama za koje nije postignuta saglasnost te da bi u vezi s tim trebalo organizovati sastanke na kojima će predstavnici institucija koje nisu dale saglasnost dobiti dodatna pojašnjenja od Evropske komisije, piše Glas Srpske.

Četiri stuba
Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja ambicioznu strategiju za jačanje i integrisanje privreda zapadnog Balkana uz četiri temeljna stuba i to regionalnih integracija, integracija u jedinstveno tržište EU, ambiciozne reformske agende i instrumenta za reforme i rast.

– Plan rasta je snažno orijentisan na rezultate, a rađen je prema modelu Paketa oporavka pod nazivom “Nova generacija EU” namijenjenog državama članicama Evropske unije – rekao je Ferdinand Kenig.

Politika

ĐAJIĆ NA SUĐENJU ZELJKOVIĆU! “Nisam vidio da sam kamere platio 280 000 MARAKA”

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske Vlado Đajić kazao je u banjalučkom Okružnom sudu da je odluku o potrebi nabavke termalnih kamera donio tim ove ustanove, a da mu optuženi Branislav Zeljković nije sugerisao ništa i da sa njim nije o tome pričao.

– Dnevno popijem 30 do 50 kafa i Zeljković je jedan od rijetkih sa kojima nisam popio kafu – kazao je Đajić.

On je bio svjedok Republičkog tužilaštva u predmetu “korona ugovori” protiv Zeljkovića, inače bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske koji je nabavljao kamere.

U ovom slučaju, osim Zeljkovića, optuženi su direktori firmi “Prokontrol” iz Banjaluke Slavko Bojić i “Promeding” iz Laktaša Dragan Dubravac, te vlasnik Turističke agencije “Travel for fan” Saša Marković. Optužnicom je obuhvaćen i bivši direktor banjalučke firme “Sineks laboratorija” Sani Crljić. Terete ih za zloupotrebe u nabavci medicinske i zaštitne opreme u vrijeme pandemije virus korona čime su oštetili budžet Srpske za više od 1,3 miliona KM.

– Kamere su nabavljene, bile su ispravne i odradile su svoju funkciju. Zahtjev za njihovu nabavku sam diktirao, a sekretarica je kucala. Zahtjev je poslat Institutu za javno zdravstvo koji je po odluci Kriznog štaba i premijera, bio zadužen za nabavke sve opreme u vrijeme pandemije – rekao je Đajić.

Istakao je da sa Zeljkovićem nije razgovarao o kamerama ni prije ni poslije nabavke.

Pojasnio je da je tim UKC –a Srpske donio odluku o nabavci šest stacionarnih i 20 ručnih termalnih kamera.

– Nabavka je bila opravdana u cilju borbe protiv kovida čiji je jedan od simptoma visoka temperatura. Termalne kamere su postavljene na ulaze i mogle da izmjere temperaturu više osoba i odradile su posao, a i dan danas su gore – rekao je Đajić. Republički tužilac Sanja Tadić – Stojisavljević mu je pokazala pedračun firme “ARS Sistemi” za nabavku šest stacionarnih termalnih kamera vrijednih 180.000KM i 20 ručnih vrijednosti 100.000 KM te pitala da li je to vidio.

– Nisam imao vremena da se bavim time, to su sve službe radile- rekao je Đajić.

Tužilac ga je pitala da li je znao da imaju i drugi ponuđači termalnih kamera i da li se bavio time, Đajić je odgovorio da za to nije imao vremena.

Istakao je i da nije kontaktirao sa direktorom firme “ARS Sistemi” Vladimirom Vuletićem i da ne zna kako je on znao koje kamere trebaju UKC-u.

Tužilac je rekla da je u istrazi kazao malo drugačije, odnosno da je moguće da je Vuletić za nabavku čuo od nekog iz tima UKC-a koji je o tome raspravljao. Đajić je potvrdio da je to moguće da je tako, ali da to ne zna i da on ništa Vuletiću nije rekao.

Drugi svjedok tužilaštva Vladimir Mašić rekao je da Institut za javno zdravstvo nije bio spreman da preko noći postane centralni organ za nabavke svih medicinskih sredstava koja su bila neophodna u vrijeme pandemije virusa korona.

Svjedok Mašić, koji je u vrijeme pandemije bio referent za pravne poslove u Institutu, kazao je da mu je koleginica Zora Bilić donijela dokumentaciju o nabavci kamera i da je to samo potpisao.

– Rekla je da to treba hitno da se uradi i tada nisam detaljno ni pregledao o kojim dokumentima se radi i koja je cijena nabavke. Sve sam saznao kada je policija došla u Institut, jer sam tada od kolega ekonomske službe tražio da mi dostave svu dokumentaciju – kazao je Mašić.

Naglasio je da mu je bilo čudno da je ponuda stigla u 9.20 časova, a da se komisija sastala u 10.05 časova i da je odluka o javnoj nabavci donesena u 10.20 časova.

– Bilo mi je čudno, jer je pauza u Institutu od 10 do 10.30 časova. Odgovorno tvrdim da Zeljković nije bio na tom sastanku – rekao je Mašić. Zeljković je svjedoka upitao da li je bio upoznat sa preporukama za korišćenje pauze za vrijeme kovida 19.

-Ne sjećam se tih preporuka – kratko je rekao Mašić, na šta ga je Zeljković podsjetio da su pauzu mogli koristiti u toku dana kada žele, ali da ne idu svi u periodu kao inače.

Zeljkovićev branilac Jadranka Ivanović upitala je Mašića da li je njen klijent Zeljković ikada vršio pritisak na radnike u Institutu i naređivao koliko kojih kamera trebaju nabaviti, a Mašić je rekao da nije.

Nastavi čitati

Politika

JOŠ JEDNA KADROVSKA PODJELA FUNKCIJA! SP preuzeo Zavod za transfuziju

Predsjednik gradskog odbora Socijalističke partije i diplomirani ekonomista iz Gradiške Strahinja Jurišić zvanično je na čelu Zavoda za transfuzijsku medicinu Republike Srpske zamijenio univerzitetsku profesoricu i specijalistu transfuziologije Gordanu Guzijan.

Rješenje o Jurišićevom imenovanju za v.d. direktora ove zdravstvene ustanove na period od dva mjeseca objavljeno je Službenom glasniku RS broj 42 od 17. maja, a stupilo je na snagu dan nakon objavljivanja, navodi Capital.

Vlada RS, navodi se u Službenom glasniku, odluku o razrješenju Guzijanove i imenovanju Jurišića donijela je na svojoj 67. sjednici održanoj 25. aprila.
Docenta na Katedri za transfuzijsku medicinu Medicinskog fakulteta u Banjaluci i doktoricu koja je čitav radni vijek provela baveći se transfuzijom na čelu Zavoda za transfuzijsku medicinu tako je zamijenio predsjednik Sportsko-ribolovnog društva “Amur” i rukovodilac filijale APIF-a u Gradišci bez ikakvog radnog iskustva u zdravstvu.

Nastavi čitati

Politika

DODIK TVRDI DA priča o rezoluciji o Srebrenici poprima DRAMATIČNE OBRISE!

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da priča o rezoluciji o Srebrenici poprima dramatične obrise i da Srpska ne želi eskalaciju i nasilje, ali da će njene političke odluke biti veoma osvješćujuće za Bošnjake u Sarajevu.

– Muslimani u Sarajevu pokušavaju da to minimiziraju pričom kako se tu ne pominje narod, a sve što su uradili jeste da se upravo želi, posredno i neposredno, da srpski narod bude moralno diskvalifikovan – rekao je Dodik nakon sastanka rukovodstava Srbije, Srpske i predstavnika Srba iz regiona u Beogradu.

On je rekao da žele da moralno diskvalifikuju srpski narod do mjere da će sigurno u narednih nekoliko godina nastojati da pišu u školske programe o tom i izdignu na sasvim drugi nivo koji je sada prikriven.

– Vidjećete da će oni odmah nakon donošenja rezolucije silnim manifestacijama pokušati da to etabliraju, da kažu da jeste tako – naveo je Dodik.

On je istakao da je rezolucija odjednom nametnuta tema koja će u BiH do te mjere zatrovati odnose između Srba i Bošnjaka da će gotovo biti nemoguće graditi nekakve zajedničke politike, ni bilo kakav zajednički način.

– Nakon ove moje izjave opet će reći kako ja zagovaram da to ne može. Ne zagovaram ja, nego vi pokušavate rezolucijom da stavite etiketu mom narodu da je veoma loš, da je na sramnoj strani istorije. Ja to ne želim i ne mislim da je to tačno, ne mogu to da prihvatim – rekao je on, dodajući da neće da sarađuje sa onima koji stavljaju etiketu srpskom narodu ili da će sarađivati samo onoliko koliko je interes srpskog naroda u Srpskoj.

Dodik je rekao da je na sastanku bilo riječi i o svesrpskom saboru koji će biti održan 8. juna.

– Bilo je interesantno čuti kako ko razmišlja o modalitetu, platformi koju ćemo kreirati, o obuhvatu ljudi koji treba tu da budu. Uglavnom ono što je jasno tu će biti predstavnici javne vlasti i srpski predstavnici iz Srpske i Srbije, ali i oni drugi iz zemalja u regionu, Srbi koji su učesnici parlamentarnog života – rekao je on.

Prema njegovim riječima, važno je da će to biti i na nivou akademija nauka, biće održane i posebne sesije, kao i posebne sesije udruženja, kulturno-umjetničkih društava.

Nastavi čitati

Aktuelno