Connect with us

Politika

BIH U PROBLEMU: Ako ne bude reformi, pare idu komšijama

Od šest milijardi evra koje je Evropska komisija namijenila za zemlje zapadnog Balkana, u BiH će se sliti 1,08 milijardi, ali samo ako vlasti realizuju zacrtane reforme.

Ako to ne urade, novac koji je namijenjen domaćem tržištu biće preusmjeren ka drugim državama koje budu savladale sve ono što je pred njih postavljeno.

Plan rasta za zapadni Balkan, koji je usvojila Evropska komisija, vrijedan je šest milijardi evra, od to­g iznosa dvije milijarde su bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti.

Taj novac namijenjen je šestorki sa Zapadnog Balkana, koja je pozvana da izradi reformske agende za period od 2024. do 2027. godine, a njihov sadržaj na kraju odobrava Evropska komisija.

– Cilj Plana rasta je da se šest partnera sa zapadnog Balkana približi Evropskoj uniji kroz ponuđene svojevrsne prednosti članstva u EU za region još u pretpristupnim fazama, podstičući ekonomski rast i ubrzavajući socioekonomske integracije – rekao je Glasu portparol Delegacije Evropske unije u BiH Ferdinand Kenig.

Naglasio je da očekuje da BiH dobije ukupno 1,08 milijardi evra.

– Za šest partnera sa zapadnog Balkana predviđena su pojedinačna finansijska sredstva. Primjenjiva formula za izračunavanje iznosa za svaku od zemalja uzima u obzir ukupan broj stanovnika i BDP po glavi stanovnika, a za BiH je to 18 odsto ukupnog iznosa, odnosno 1,08 milijardi evra tokom četiri godine – poručio je Kenig.

Naglašava da su uslovi plaćanja definisani kroz niz kvalitativnih i kvantitativnih koraka sa jasnim iznosom za svaki korak i odgovarajućim vremenskim okvirom za isplate.

– Isplata novca planirana je dva puta godišnje na osnovu ocjene realizacije reformi dogovorenih Reformskom agendom – naveo je Kenig.

Takođe, naglašava da će isplate u okviru Plana rasta zavisiti od ostvarivanja unaprijed definisanih reformskih koraka, naglašavajući napredak i odgovornost.

– U slučaju BiH, Reformska agenda planirana u saradnji s vlastima naglašava ključne reforme kroz oblasti zelene i digitalne tranzicije, unapređenja poslovnog okruženja, razvoj ljudskog kapitala i vladavine prava, odnosno temeljnih pitanja – kazao je Kenig.

One je dodao da je predviđeno da sredstva vezana za reforme koja ne budu realizovana budu na kraju dodijeljena drugim zemljama regiona.

Naglasio je i da su domaće vlasti u BiH aktivno uključene u finalizaciju Reformske agende uz podršku Evropske unije.

– Proces je i dalje u toku, a ciljni datum za finalizaciju je kraj marta 2024. godine – poručio je Kenig.

Uspjeh u ostvarivanju usaglašenih reformi ne prate samo isplate direktne budžetske podrške domaćim vlastima već, naglašava Kenig, i povećanje raspoloživog iznosa novca u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan za podršku investicijama u oblastima obuhvaćenim planom.

Neslaganja
U nadležnim komisijama i odborima za evropske integracije i reforme poručuju da je još rano govoriti da li će domaće vlasti olako ispuniti sve što pred nji­h bude postavljeno, jer još nisu tačno precizirane sve reforme, već samo oblasti.

– Nadamo se da neće biti problema od strane različitih političkih aktera kada je riječ o reformama koje treba da sprovedu nadležni te da BiH time neće izgubiti više od milijardu maraka – rekao je Glasu zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS Srđan Mazalica.

Naglasio je da, kada je riječ o oblastima u kojima su predviđene reforme, ne bi trebalo da bude većeg neslaganja domaćih političkih aktera.

– To su sve oblasti koje samo mogu doprinijeti razvoju zemlje. Nadamo se da ćemo ispuniti sve što pred nas bude stavljeno i na kraju i dobiti novac jer bi bila velika šteta da te pare ne pripadnu BiH – poručio je Mazalica.

Raspodjela novca
S druge strane, član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać navodi da nije upoznata sa detaljima eventualne raspodjele novca.

– Tu je mnogo toga ostavljeno na procjenu. Što se tiče BiH, pokazano je da je sve moguće i nemoguće i u kratkom, ali i nekom dužem periodu – kazala je Novaković Bursać.

Savjet ministara BiH krajem januara donio je odluku o imenovanju članova radnog tima u BiH za izradu plana reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan.

Radni tim do sada je održao nekoliko sjednica, a između ostalog, polovinom februara su odlučili da se od reformi sa indikativne liste napravi spisak onih koje su prihvatljive te da one budu proslijeđene Evropskoj komisiji.

Isto tako, naveli su da će Brisel obavijestiti o reformama za koje nije postignuta saglasnost te da bi u vezi s tim trebalo organizovati sastanke na kojima će predstavnici institucija koje nisu dale saglasnost dobiti dodatna pojašnjenja od Evropske komisije, piše Glas Srpske.

Četiri stuba
Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja ambicioznu strategiju za jačanje i integrisanje privreda zapadnog Balkana uz četiri temeljna stuba i to regionalnih integracija, integracija u jedinstveno tržište EU, ambiciozne reformske agende i instrumenta za reforme i rast.

– Plan rasta je snažno orijentisan na rezultate, a rađen je prema modelu Paketa oporavka pod nazivom “Nova generacija EU” namijenjenog državama članicama Evropske unije – rekao je Ferdinand Kenig.

Politika

BOŽOVIĆ UZVRATIO CVIJANOVIĆEVOJ: Ko je Konakoviću prepustio Ministarstvo spoljnih poslova?

Povodom izjave Željke Cvijanović da je Elmedin Konaković „pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“, oglasio se član Predsjedništva SDS Marinko Božović sa pitanjem: – Ko je, ako ne SNSD, u dva uzastopna mandata prepustio Ministarstvo spoljnih poslova BiH bošnjačkim kadrovima?

Božović je dalje upitao ko je dao saglasnost za imenovanje Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN i Svena Alkalaja za ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

On je podsjetio Cvijanovićevu da su za takva imenovanja neophodna saglasnost Predsjedništva BiH?

-Upravo su kadrovske i političke odluke SNSD-a dovele do ovakvog stanja. Ne možete prvo nekoga dovesti na funkciju, a onda se predstavljati kao njegov najveći kritičar – naglasio je Božović.

 

On je na kraju konstatovao da je očigledno SNSD-u važnije bilo da u raspodjeli vlasti zadrži Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje, nego Ministarstvo spoljnih poslova, kako bi imao dovoljno ruku za izglasavanje posla poput kupovine „Kumove zgrade“.

-Strateško predstavljanje srpskog naroda u svijetu žrtvovano je zbog kontrole novca i političkih interesa – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU: Vlada mora ispraviti grešku prema roditeljima njegovateljima

Nedavne izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti nisu riješile ključne probleme roditelja njegovatelja, poručio je na konferenciji za novinare poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević. Od Vlade traži da se što prije održi posebna sjednica parlamenta kako bi nepravda bila ispravljena.

Premijer Republike Srpske Savo Minić je tvrdio da će pravo na naknadu dobiti svi roditelji djece sa invaliditetom nezavisno od starosti djeteta, kaže Kresojević i dodaje da je sa novim zakonom ostalo neriješeno pitanje starosne granice od 30 godina.

“Što znači da roditelji koji su ranije imali dijete od 40 godina i po ranijem zakonu zbog ograničenja od 30 godina nisu dobijali pravo na naknadu za roditelja njegovatelja da ni po novom zakonu neće dobiti”, kaže Kresojević.

On kaže da je premijer Minić najavio da će pravo na nakndatu dobiti i roditelji čija djeca pohađaju školu, ali da to novim zakonom nije predviđeno.

“Tražimo hitno zasijedanje Narodne skupštine na kojoj će se izmijeniti Član 37a Zakona o socijalnoj zaštiti gdje će biti omogućeno baš svakom roditelju njegovatelju da dobije pravo na naknadu. Takođe tražimo bez odlaganja da škola i boravak u dnevnim centrima ne bude prepreka za naknadu roditeljima njegovateljima”, smatra Kresojević.

Kaže da vlast vrši pritisak na udruženja i narodne poslanike, ali da će istrajati da ova nepravda bude ispravljena.

“Kada dođete u Narodnu skupštinu i kažete da veliki broj ljudi na Kliničkom centru ima problem sa bolničkom bakterijom oni kažu nemojte da govorite o tome. Kada kažete u Narodnoj skupštini da treba borci da dobiju pet najboljih godina zato što su poklonili 4 ili 5 najboljih godina u rovovima za Republiku Srpsku da onda im se Rebublika Srpska za penziju oduži sa najboljim godinama tada dođe predsjednik BORS-a i kaže da pojedini poslanici to koriste u predizborne svrhe”, kaže Kresojević.

Insistiraćemo i na tome, kaže Kresojević, da preko hiljadu boraca koji imaju PTSP, a nemaju mogućnost da ostvare pravo na invalidninu po tom osnovu, da to dobiju. Ako ima novca za Serdarova i Vijadukt, smatra Kresojević, isti se mora naći i za ove kategorije.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno