Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, poslao je danas oštru poruku članovima PDP-a u vezi sa planiranim sastankom opozicije.

On je rekao da će se stranka na čijem je čelu odazvati na najavljeni sastanak samo ako bude pozvan u cjelosti, te da opozicija bez PDP nema nikakve šanse.
Govoreći o tvrdnjama da bi dio PDP mogao ići na sastanak, Stanivuković je jasno poručio:“Za mene kao predsjednika PDP smiješno je čuti da postoji dio ljudi koji kaže da je pozvan dio PDP. Ja vam moram reći da ne postoji dio PDP. Da li će nekom pasti na pamet da dođe, on više nije dio PDP, pa makar mi iz očiju ispao. Ko to pokuša, sam se eliminisao. Ali do toga neće doći, jer kada zovete PDP, njegovo rukovodstvo odlučuje ko dolazi na sastanak. Opozicija treba da bude mudra. Mi smo spremni da budemo takvi. Ne komentarišemo nikoga, ali ne damo da bilo ko kroji našu politiku“, kaže Stanivuković.

Stanivuković je dodao da će PDP učestvovati na sastanku ukoliko bude pozvan, ističući da oni gube koji odbiju PDP, a ne obrnuto.

“Mi smo pokazali da možemo bez ikoga u Banjaluci”, naglašava on.
Tvrdi da su sastanak opozicije inicirali upravo iz PDP-a.

“Mi smo čak te sastanke inicirali. Imao sam razgovore sa pojedinim ljudima iz SDS. S obzirom na situaciju u toj stranci sa više sam ljudi razgovarao. Razgovarao sam sa Igorom Radojičićem, kao i nekoliko poruka koje sam razmijenio sa predstavnikom liste ‘Pravda i red’, tako da smo smatrali da o tome razgovaramo”, rekao je Stanivuković.

Dodao je da je čuo da neki tvrde kako PDP nije dobrodošao, ali da, prema njegovim riječima, opozicija bez PDP nema nikakve šanse.

“PDP je najsnažniji odgovor. To dokazujemo svakim danom. Bićemo najsnažnija politička organizacija koja se priprema za reforme. Nećemo izlaziti na izbore u starom ruhu, nego u novom, gdje imamo potencijal da već na narednim izborima budemo najsnažniji”, rekao je lider PDP-a.

Na oglas Uprave za indirektno oporezivanje BiH za četiri pomoćnika direktora Zorana Tegeltije podneseno je ukupno 46 prijava, saznaje CAPITAL.

Kako je rekla direktorka Agencije za državnu službu BiH Anita Markić, za ove pozicije vlada veliko interesovanje, što je rezultovalo i ovolikim brojem prijava.

Markić kaže prijave još uvijek nisu otvorene zato što nije formirana komisija. “Čekamo da nam UIO dostavi imena za dvoje članova komisije. Kada se ona formira, otvaraju se prijave i pregledaju jesu li potpune, te da li svi kandidati zadovoljavaju kriterijume javnog konkursa. Zato je moguće da konačni broj prijava koje ispunjavaju uslove bude nešto manji“, kaže Markić, piše Capital.

Objasnila je da nema preciznog roka do kojeg se mora sve završiti, pa tako nije mogla ni da kaže kada će biti poznata imena Tegeltijinih pomoćnika.

Inače, javni oglas za popunjavanje radnih mjesta rukovodećih državnih službenika u Upravi za indirektno oporezivanje raspisan je 13. juna, a kandidati za jednu od četiri pozicije na njega su se mogli prijaviti do 4. jula kada je zatvoren. Tegeltija ovim oglasom traži pomoćnike direktora, operativne rukovodioce za četiri sektora: za carine, poreze, sprovođenje propisa i informacione tehnologije.

Svi kandidati moraju imati sedmi stepen stručne spreme i 240 ECTS bodova, kao i osam godina iskustva u struci, te položen stručni upravni ispit. Takođe, prije imenovanja, kandidati će proći bezbjednosne provjere.

Osnovica za obračun plate pomoćnika u 2026. godini, kada se i očekuje da će oni preuzeti dužnost, biće 690 KM umjesto dosadašnjih 600 KM.

Ova osnovica se množi sa koeficijentom 5,51, pa će osnovna plata biti oko 3.800 KM. Na ovaj iznos dolazi dodatak po osnovu radnog staža (0,5 godišnje), topli obrok (oko 250 KM mjesečno) i odvojen život ako nisu iz Banjaluke, što je okvirno 4.500 KM. Svi pomoćnici imaće službeno vozilo dostupno 24 sata, kao i ličnog vozača. Trenutno, pomoćnik direktora u sektoru za carine je Vladimir Dragičević, za poreze Muharem Mašinović, za sprovođenje propisa Danijela Jozić, a za informacione tehnologije Svjetlana Perković.

Svako uvođenje novih budžetskih korisnika mimo zakona je nezakonito i niko nema pravo da usvaja takva rješenja, a prilikom pripreme budžeta institucija BiH izašlo se iz okvira zakona o fiskalnom savjetu i finansiranju institucija BiH, rekao je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić.

Špirić je ukazao da nijedan zakon ne poznaje servisiranje duga BHRT-a, za šta je u Prijedlogu budžeta planirano 22 miliona KM, kao ni finansiranje institucija kulture na nivou BiH.

“Prvo zakon, pa onda novac”, naglasio je Špirić za Srnu. Govoreći o zahtjevu Ministarstva odbrane za većim budžetom, Špirić je upitao zašto im trebaju dodatna sredstva kada godinama posluju u suficitu.

“Prvo moramo stvoriti kapacitet da potroše sredstva koja su im odobrena, to je ministarstvo koje niz godina posluje u suficitu, pa zašto će im ta sredstva? Koja je još vojska napravljena sa 28 miliona”, upitao je Špirić.

On je dodao i da je budžet koji je dostavljen u elektronskoj formi iz Predsjedništva kreiran u nivou od 1.570.500.000 KM i ne slaže se sa onim u papirnoj formi u iznosu od 15 miliona KM, što onemogućava izvršenje budžeta. “Ako ne prihvate amandmane koje predložimo, nećemo prihvatiti budžet i nećemo da raspavljamo o izvanzakonskim rješenjima”, rekao je Špirić i podsjetio da Predsjedništvo u septembru predlaže budžet koji je trebao biti usvojen prošle godine.

Predsjedništvo BiH utvrdilo je juče Prijedlog budžeta za ovu godinu, a srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović izjavila je da je budžet koji su usvojili Denis Bećirović i Željko Komšić toliko nakaradan, nestručan i avanturistički da je očigledno da su ga kreirali oni koji se nikada time nisu bavili.