Connect with us

Svijet

POVLAČI SE IZ POLITIKE: Erdogan najavio kraj?

Uoči veoma važnih lokalnih izbora, turski predsjednik Erdogan najavljuje da će se povući iz politike. Da li on to misli ozbiljno ili je to samo taktički potez?

“Radim svom snagom, jer ovo je za mene finale. Po zakonu, ovi izbori će mi biti posljednji.”

Ta rečenica turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana izazvala je buru na Zapadu. Agencije su prenijele: “Erdogan razmišlja o odlasku”. Ili: “Erdogan najavljuje povlačenje”. U Turskoj je to, međutim, dočekano s podsmijehom. “Opet odustaje”, napisali su mnogi na društvenim mrežama podsjećajući tako na to koliko je puta Erdogan do sada već najavljivao svoj odlazak: dva, tri ili više.

Prema riječima dr Hakija Taša, politolikologa sa Njemačkog instituta za globalne studije (GIGA), ljudi su s pravom skeptični, jer su već više puta čuli slične Erdoganove najave.

“Govorio je o svojim zadnjim izborima 2009. godine. Onda je 2012. rekao da će se zadnji put kandidovati za čelo stranke. A 2023. je obećao da će zadnji put tražiti podršku birača i onda predati štafetu mlađoj generaciji”, podseća Taš. A sada opet iste izjave da će mu predstojeći lokalni izbori biti zadnji.

Pri tom je Erdogan nakon svakih izbora nastavljao da sprovodio svoj program i ujedno proširivao svoja ovlašćenja. Danas je moćniji nego ikad. On je prvi šef države koji je ujedno i na čelu vlade. Uz to je i predsjednik svoje stranke.

Zbog toga Taš smatra da je Erdoganova izjava više taktički potez. On koristi emocije sopstvenih birača i još jednom od njih traži povjerenje kako bi ih mobilisao, kaže stručnjak njemačkog instituta.

Erdogan, islamsko-konzervativni političar, na vlasti je već 22 godine – prvo kao premijer, a od 2014. kao predsjednik. Ipak, lokalni izbori koji se održavaju 31. marta za njega su veoma važni. U posljednjih deset godina u Turskoj je održano više referenduma, parlamentarnih, lokalnih i predsjedničkih izbora. Politika, društvo i privreda stalno su u modusu izborne kampanje.

Nakon lokalnih izbora krajem marta, situacija bi u tom smislu trebalo da se smiri. Ukoliko se ne raspišu prevremeni parlamentarni ili predsjednički izbori, Erdogan će da vlada i u naredne četiri godine. Osnažen pobjedom na lokalnim izborima, on želi još više da proširi sopstvenu vlast i po mogućnosti da promijeni ustav. A razmišlja i o svom nasljedniku. Za to su mu naročito potrebne ekonomski jake metropole – Istanbul, Ankara, Izmir i Antalija. Na njih otpada gotovo polovina privredne proizvodnje zemlje.

Prije svega je u pitanju 17-milionska metropola Istanbul. Ankete predviđaju borbu za svaki glas. Grad je od 2019. godine u rukama najveće opozicione, kemalističke Republikanske narodne stranke (CHP). Gradonačelnik Ekrem Imamoglu želi da ponovo bude izabran. Taj 52-godišnjak poznat je u čitavoj Turskoj i do sada njegova predizborna kampanja teče uspješno.

Njegov protivkandidat, Murat Kurum iz vladajuće Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP), do sada se u kampanji pokazao kao blijeda figura. Iako je pet godina bio ministar urbanizma i zaštite životne sredine, ostao je relativno nepoznat. Od uvođenja predsjedničkog sistema građani ne znaju ni imena članova vlade, jer je uvijek u prvom planu samo – Erdogan.

Ni Turgut Altinok, Erdoganov kandidat u glavnom gradu Ankari, nije uspješan u kampanji. Uprkos oštrim nacionalističko-religioznim parolama nije prikupio mnogo poena. Ankete pokazuju da tijesno vodi aktuelni gradonačelnik Mansur Javas iz opozicione CHP.

Zato je Erdogan još jednom osjetio da mora i sam da se uključi u kampanju. Već danima taj 70-godišnjak ide s jednog velikog predizbornog skupa na drugi, drži govore i bodri pristalice. Kao da je njegovo ime na glasačkom listiću.

Erdogan je svjestan kakvu ulogu Istanbul ima u politici čitave Turske. I njegova karijera počela je u tom gradu – Erdogan je tu bio gradonačelnik od 1994. do 1998. Istanbul je ekonomski jak i ne kaže se u Turskoj uzalud: “Ko pobedi u Istanbulu, pobjeđuje u državi.”

Metropole u kojima će da se glasa važan su izvor prihoda za Erdoganov opstanak na vlasti. Nakon promjena vlasti u mnogim gradovima 2019. izašlo je na vidjelo da je AKP godinama u gradskim upravama zapošljavala stranačke kadrove. Odatle su išle i brojne velike narudžbine partijski lojalnim preduzetnicima. Takođe, omogućene su privilegije nacionalističkim i islamističkim bratstvima.

Stručnjak njemačkog instituta GIGA, Haki Taš vjeruje da bi pobjeda na predstojećim izborima podigla samopouzdanje vladajuće stranke. Vlada će, smatra, svaku pobjedu da protumači kao podršku njima i nastaviće s još oštrijim kursom.

Iako mnogi ne vjeruju da bi Erdogan sada zaista mogao da se povuče, o nasljedniku se u posljednje vrijeme ipak često govori. Erdogan je nedavno napunio 70 godina i sve češće se pojavljuju slike i snimci na kojima djeluje bezvoljno i narušenog zdravlja.

Ko će u tom slučaju da sjedne u Erdoganovu fotelju? Nakon neuspjeha njegovog najstarijeg zeta Berata Albajraka na mjestu ministra finansija, mnogi su pretpostavljali da će on za svog nasljednika da pripremi ili svog sina Bilala Erdogana ili svog mlađeg zeta, proizvođača oružja Seldžuka Bajraktara.

Da li će potencijalni kandidati moći da nastave da vode stranku isto onako uspješno kao Erdogan? “U suštini više nema stranke koja razvija politiku i mobiliše ljude”, odgovara Haki Taš. Od uvođenja predsjedničkog sistema, kaže, postoji samo Erdogan.

Turski novinar Ragip Sojlu smatra da bi još mnogo toga moglo da se dogodi prije sljedećih predsjedničkih izbora. Na svom nalogu na Twitteru, Sojlu je podsjetio da je 2028. još uvijek daleka budućnost. Do tada bi Erdogan, kako je oijcenio, mogao još neki put da se predomisli ili čak da pokuša da promijeni ustav.

Činjenica je da stranka AKP radi na tome da Erdoganu omogući još jedan mandat. Trenutno mu nedostaje nešto manje od 40 glasova da bi izmijenio ustav ili raspisao prevremene izbore. Neizvjesno je takođe da li on može da pridobije neku od opozicionih stranka za svoje ciljeve, prenosi “b92”.

Related Topics:

Svijet

FRANCUSKA GORI: U jednom danu oboreno 339 temperaturnih rekorda

Francusku je pogodio jedan od najintenzivnijih toplotnih talasa u istoriji mjerenja, a meteorološke stanice širom zemlje u utorak, 23. juna, zabilježile su čak 339 novih temperaturnih rekorda tokom najtoplijeg dana od 1947. godine.

“Danas je bio ‘najtopliji dan ikada zabilježen u Francuskoj’ otkako su mjerenja počela 1947. godine”, saopštila je juče nacionalna meteorološka i klimatološka služba Meteo Frans.

U pojedinim dijelovima zemlje temperature su prelazile 44 stepena Celzijusa, dok je 58 departmana stavljeno pod najviši stepen upozorenja.

Prema podacima meteoroloških službi, na 135 stanica oboreni su apsolutni temperaturni rekordi, prenio je portal BFM TV.

Najviša temperatura izmjerena je u mjestu Pizos u departmanu Land, gdje je zabilježeno 44,3 stepena Celzijusa, prenosi Tanjug.

U istoj oblasti, stanica Sabrs registrovala je rekordnih 42,5 stepeni.

Najteže pogođen bio je zapadni dio Francuske.

U departmanu Vandeja temperatura je dostigla 44 stepena u Le Erbijeu, dok su u Sen-Fuljanu i Paluu izmjerena 43,8 stepeni.

Temperature iznad 43 stepena zabilježene su i u više mjesta u departmanima Men i Loara, Žirond, De Sevr, Šarant, Atlantska Loara i Primorski Šarant.

Toplotni talas zahvatio je i centralni dio zemlje, gdje su novi rekordi postavljeni u departmanima Šer, Endr i Endr i Loara, sa temperaturama koje su dostizale više od 43 stepena.

Na jugozapadu Francuske novi rekordi registrovani su u departmanu Lo, dok je u Tuluzu izmjereno 41 stepen Celzijusa.

U gradu Po temperatura je dostigla 39,9 stepeni.

Rekordne vrijednosti zabilježene su i u sjeverozapadnim regionima zemlje.

U Renu je izmereno 41,3 stepena, dok je u Kanu oboren prethodni temperaturni rekord sa maksimalnih 40,3 stepena Celzijusa.

Meteorološka služba Meteo-Frans upozorila je da bi pojedini rekordi i danas mogli da budu oboreni.

Zbog ekstremnih vrućina, 58 departmana stavljeno je pod najviši, crveni stepen upozorenja, što pogađa oko 44 miliona stanovnika Francuske.

Više od 40 smrtnih slučajeva
Francuska se suočava sa ekstremnim toplotnim talasom koji je aktivirao crveni meteo alarm u 54 departmana i doveo do više od 40 smrtnih slučajeva usljed utapanja.

Vrućine su uzrokovale zatvaranje 845 škola i niz nesreća na kupalištima, što je navelo zvaničnike na apel za bezbjednost.

Čuveni zabavni park Diznilend juče je privremeno zatvorio atrakcije na otvorenom, a otkazani su i brojni koncerti.

Ajfelov toranj je, takođe, zatvoren u 16:00 časova umjesto u uobičajenih 00:45 posle ponoći zbog ekstremnog toplotnog talasa.

Francuski premijer je u ponedjeljak zatražio od članova vlade da otkažu i ograniče sva službena putovanja koja nisu direktno povezana sa rješavanjem krize.

Gradske vlasti u Parizu su u srijedu odobrile kupanje u kanalu Sen Marten.

Nastavi čitati

Svijet

PORAZ TRAMPA U SENATU: Usvojena rezolucija o Iranu

Američki Senat usvojio je rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, čime je iskazao zabrinutost zbog poteza predsjednika SAD Donalda Trampa tokom sukoba sa Teheranom.

Tramp je nakon glasanja oštro napao Senat i republikance koji su podržali mjeru, optuživši ih da su “pružili pomoć i utjehu neprijatelju”.

Senat je usvojio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom sa 50 glasova “za” i 48 “protiv”, nakon što ju je ranije ovog mjeseca odobrio Predstavnički dom, objavio je ABC, prenosi Tanjug.

Za rezoluciju su glasali republikanski senatori Bil Kasidi, Suzan Kolins, Lisa Murkovski i Rend Pol, dok je demokratski senator Džon Feterman bio protiv.

Bijela kuća umanjila značaj glasanja

Bijela kuća umanjila je značaj glasanja, ocijenivši da rezolucija “nema značaj” i navodeći da je njen prolazak omogućen zbog odsustva pojedinih republikanskih senatora.

Republikanci Mič Mekonel i Dejv Mekormik nisu učestvovali u glasanju.

U saopštenju Bele kuće navedeno je da rezolucija nalaže američkom predsjedniku Donaldu Trampu da povuče američke oružane snage iz neprijateljstava protiv Irana, ali da takvih operacija više nema jer su, prema tvrdnjama administracije, okončane primirjem postignutim 7. aprila.

Četvoro republikanskih senatora koji su podržali rezoluciju ranije su se pridružili demokratama u glasanju o pitanjima ratnih ovlašćenja u vezi sa Iranom.

Iako nema snagu zakona, rezolucija se smatra pokazateljem rastuće zabrinutosti u oba doma Kongresa zbog Trampovog postupanja tokom sukoba.

Očekuje se da će se Tramp danas sastati sa republikanskim senatorima, a pojedini članovi njegove stranke najavili su da žele dodatne informacije o pregovorima sa Iranom.

Tramp oštro reagovao

Oglasio se i predsjednik SAD, koji je oštro kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije.

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da je Iran bio spreman na ustupke i da je prvi put poslije više decenija pokazivao poštovanje prema Sjedinjenim Američkim Državama i američkom predsjedniku

“Iran je na ‘konopcima’, spreman da padne, spreman da nam da praktično sve, i po prvi put u decenijama, poštujući SAD i njihovog predsjednika, mene, i američki Senat odlučuje da glasa o Zakonu o ratnim ovlašćenjima, u loše vrijeme i bez smisla, govoreći sponzoru terora broj jedan u svijetu da se Sjedinjenim Američkim Državama ne sviđa ono što im radim i da moram da prestanem, i time sam pružio pomoć i utjehu neprijatelju”, naveo je Tramp.

On je ocijenio da je usvajanje rezolucije poslalo signal Iranu da se dio američkog političkog establišmenta protivi njegovoj politici prema toj zemlji.

Tramp je posebno kritikovao četvoricu republikanskih senatora koji su glasali zajedno sa demokratama za rezoluciju, navodeći da su mu otežali posao, ali je poručio da će ostvariti svoje ciljeve “na ovaj ili onaj način”.

“Četiri republikanska gubitnika su glasala sa demokratama, a Iran je pitao moj narod: ‘Šta sve to znači?’ Ovi senatori su mi samo otežali posao, ali ja ću ga završiti, na ovaj ili onaj način, jer ga uvijek završim”, naveo je on.

Tramp je takođe optužio velike naftne kompanije da ne snižavaju cijene goriva na benzinskim pumpama uprkos, kako je naveo, značajnom padu cijena nafte na tržištu.

On je ocijenio da su potrošači na taj način oštećeni i saopštio da je naložio Ministarstvu pravde SAD-a da odmah pokrene istragu o tom pitanju.

Tramp je dodao da očekuje da cijene benzina počnu da padaju znatno brže nego što je to trenutno slučaj.

Nastavi čitati

Svijet

STIGAO RAČUN NA NAPLATU! Njemačka policija češlja više od 1.000 korisnika IPTV-a, prijete im ogromne kazne i zatvor!

Više od 1.000 korisnika ilegalnih IPTV servisa našlo se pod lupom njemačkih istražilaca nakon opsežnih akcija protiv mreža koje su neovlašteno distribuisale televizijski sadržaj. Za dio njih sada se spominju novčane kazne, dok zakon predviđa i zatvorske sankcije.

Kako prenose njemački mediji, problem raste iz godine u godinu, te sada prema Njemačkoj fudbalskoj ligi (DFL), više od šest miliona ljudi u toj zemlji koristi ilegalne prenose uživo.

Procjenjuje se da je godišnja štetu oko 1,8 milijardi evra.
Dva velika slučaja

Dugo su se istrage bile fokusirane na kriminalne operatere, ali policija i tužioci širom Evrope sada sve više progone i korisnike. Tako je i u Njemačkoj. Bavarska Centralna kancelarija za kibernetički kriminal (ZCB) preduzela je 2025. godine mjere u dva velika slučaja.

Kako prenosi Fenix Magazin, u jednom slučaju osumnjičeni su više od 30.000 korisnika širom svijeta ilegalno prodavali pristup kanalima i sadržajima koji se inače plaćaju, čime je pričinjena višemilionska šteta. Tokom racija ugašeni su serveri, izvršena hapšenja te zaplijenjeni gotovina i kriptovalute.
Linker
U drugoj akciji istražioci su oduzeli imovinu vrijednu oko 500.000 evra.

Tokom racija istražioci su došli do podataka o korisnicima, uključujući njihove naloge, prepiske i informacije o uplatama. Upravo ti podaci sada služe za identifikaciju i pokretanje postupaka protiv korisnika.

Identifikovano više od 1.000 korisnika

Kako pišu njemački mediji, u okviru istrage već je identifikovano više od 1.000 korisnika ilegalnih IPTV usluga u dva tekuća slučaja.

“Sporna optužba je neovlašteno kršenje srodnih prava. Zakon predviđa novčanu kaznu ili zatvorsku kaznu do tri godine za ovo krivično djelo”, rekao je glavni javni tužilac u Kancelariji javnog tužilaštva.

Međutim, pravni stručnjaci predviđaju da će se novčane kazne izricati putem naloga za prekršaje, a ne putem većih sudskih postupaka. Navodno se kazne mogu kretati između 300 i 500 evra, ali u pojedinačnim slučajevima mogu biti i više.

Nastavi čitati

Aktuelno