Connect with us

Svijet

POVLAČI SE IZ POLITIKE: Erdogan najavio kraj?

Uoči veoma važnih lokalnih izbora, turski predsjednik Erdogan najavljuje da će se povući iz politike. Da li on to misli ozbiljno ili je to samo taktički potez?

“Radim svom snagom, jer ovo je za mene finale. Po zakonu, ovi izbori će mi biti posljednji.”

Ta rečenica turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana izazvala je buru na Zapadu. Agencije su prenijele: “Erdogan razmišlja o odlasku”. Ili: “Erdogan najavljuje povlačenje”. U Turskoj je to, međutim, dočekano s podsmijehom. “Opet odustaje”, napisali su mnogi na društvenim mrežama podsjećajući tako na to koliko je puta Erdogan do sada već najavljivao svoj odlazak: dva, tri ili više.

Prema riječima dr Hakija Taša, politolikologa sa Njemačkog instituta za globalne studije (GIGA), ljudi su s pravom skeptični, jer su već više puta čuli slične Erdoganove najave.

“Govorio je o svojim zadnjim izborima 2009. godine. Onda je 2012. rekao da će se zadnji put kandidovati za čelo stranke. A 2023. je obećao da će zadnji put tražiti podršku birača i onda predati štafetu mlađoj generaciji”, podseća Taš. A sada opet iste izjave da će mu predstojeći lokalni izbori biti zadnji.

Pri tom je Erdogan nakon svakih izbora nastavljao da sprovodio svoj program i ujedno proširivao svoja ovlašćenja. Danas je moćniji nego ikad. On je prvi šef države koji je ujedno i na čelu vlade. Uz to je i predsjednik svoje stranke.

Zbog toga Taš smatra da je Erdoganova izjava više taktički potez. On koristi emocije sopstvenih birača i još jednom od njih traži povjerenje kako bi ih mobilisao, kaže stručnjak njemačkog instituta.

Erdogan, islamsko-konzervativni političar, na vlasti je već 22 godine – prvo kao premijer, a od 2014. kao predsjednik. Ipak, lokalni izbori koji se održavaju 31. marta za njega su veoma važni. U posljednjih deset godina u Turskoj je održano više referenduma, parlamentarnih, lokalnih i predsjedničkih izbora. Politika, društvo i privreda stalno su u modusu izborne kampanje.

Nakon lokalnih izbora krajem marta, situacija bi u tom smislu trebalo da se smiri. Ukoliko se ne raspišu prevremeni parlamentarni ili predsjednički izbori, Erdogan će da vlada i u naredne četiri godine. Osnažen pobjedom na lokalnim izborima, on želi još više da proširi sopstvenu vlast i po mogućnosti da promijeni ustav. A razmišlja i o svom nasljedniku. Za to su mu naročito potrebne ekonomski jake metropole – Istanbul, Ankara, Izmir i Antalija. Na njih otpada gotovo polovina privredne proizvodnje zemlje.

Prije svega je u pitanju 17-milionska metropola Istanbul. Ankete predviđaju borbu za svaki glas. Grad je od 2019. godine u rukama najveće opozicione, kemalističke Republikanske narodne stranke (CHP). Gradonačelnik Ekrem Imamoglu želi da ponovo bude izabran. Taj 52-godišnjak poznat je u čitavoj Turskoj i do sada njegova predizborna kampanja teče uspješno.

Njegov protivkandidat, Murat Kurum iz vladajuće Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP), do sada se u kampanji pokazao kao blijeda figura. Iako je pet godina bio ministar urbanizma i zaštite životne sredine, ostao je relativno nepoznat. Od uvođenja predsjedničkog sistema građani ne znaju ni imena članova vlade, jer je uvijek u prvom planu samo – Erdogan.

Ni Turgut Altinok, Erdoganov kandidat u glavnom gradu Ankari, nije uspješan u kampanji. Uprkos oštrim nacionalističko-religioznim parolama nije prikupio mnogo poena. Ankete pokazuju da tijesno vodi aktuelni gradonačelnik Mansur Javas iz opozicione CHP.

Zato je Erdogan još jednom osjetio da mora i sam da se uključi u kampanju. Već danima taj 70-godišnjak ide s jednog velikog predizbornog skupa na drugi, drži govore i bodri pristalice. Kao da je njegovo ime na glasačkom listiću.

Erdogan je svjestan kakvu ulogu Istanbul ima u politici čitave Turske. I njegova karijera počela je u tom gradu – Erdogan je tu bio gradonačelnik od 1994. do 1998. Istanbul je ekonomski jak i ne kaže se u Turskoj uzalud: “Ko pobedi u Istanbulu, pobjeđuje u državi.”

Metropole u kojima će da se glasa važan su izvor prihoda za Erdoganov opstanak na vlasti. Nakon promjena vlasti u mnogim gradovima 2019. izašlo je na vidjelo da je AKP godinama u gradskim upravama zapošljavala stranačke kadrove. Odatle su išle i brojne velike narudžbine partijski lojalnim preduzetnicima. Takođe, omogućene su privilegije nacionalističkim i islamističkim bratstvima.

Stručnjak njemačkog instituta GIGA, Haki Taš vjeruje da bi pobjeda na predstojećim izborima podigla samopouzdanje vladajuće stranke. Vlada će, smatra, svaku pobjedu da protumači kao podršku njima i nastaviće s još oštrijim kursom.

Iako mnogi ne vjeruju da bi Erdogan sada zaista mogao da se povuče, o nasljedniku se u posljednje vrijeme ipak često govori. Erdogan je nedavno napunio 70 godina i sve češće se pojavljuju slike i snimci na kojima djeluje bezvoljno i narušenog zdravlja.

Ko će u tom slučaju da sjedne u Erdoganovu fotelju? Nakon neuspjeha njegovog najstarijeg zeta Berata Albajraka na mjestu ministra finansija, mnogi su pretpostavljali da će on za svog nasljednika da pripremi ili svog sina Bilala Erdogana ili svog mlađeg zeta, proizvođača oružja Seldžuka Bajraktara.

Da li će potencijalni kandidati moći da nastave da vode stranku isto onako uspješno kao Erdogan? “U suštini više nema stranke koja razvija politiku i mobiliše ljude”, odgovara Haki Taš. Od uvođenja predsjedničkog sistema, kaže, postoji samo Erdogan.

Turski novinar Ragip Sojlu smatra da bi još mnogo toga moglo da se dogodi prije sljedećih predsjedničkih izbora. Na svom nalogu na Twitteru, Sojlu je podsjetio da je 2028. još uvijek daleka budućnost. Do tada bi Erdogan, kako je oijcenio, mogao još neki put da se predomisli ili čak da pokuša da promijeni ustav.

Činjenica je da stranka AKP radi na tome da Erdoganu omogući još jedan mandat. Trenutno mu nedostaje nešto manje od 40 glasova da bi izmijenio ustav ili raspisao prevremene izbore. Neizvjesno je takođe da li on može da pridobije neku od opozicionih stranka za svoje ciljeve, prenosi “b92”.

Related Topics:

Svijet

Rusija izvela veliki napad, Pogođen štab CIA

Ruska vojska je izvela masovni raketni napad na niz strateških ciljeva u Kijevu, uključujući objekat koji se koristi za potrebe rezidenture CIA, nekoliko ključnih vojnih i obaveštajnih baza Ukrajine, kao i energetske objekte i NATO proksi u Ukrajini.

U današnjim napadima ruska vojska, između ostalih meta, pogodila je CIA stanicu u Kijevu, naveo je za TASS analitičar i programski direktor Ruske akademije nauka Aleksandar Stepanov.

“Dostupni izveštaji ukazuju na to da, osim energetskih objekata, pogođene su i baze NATO-ovih obaveštajnih službi, uključujući specijalnu grupu “Alfa” Službe bezbednosti Ukrajine i štab CIA u ‘Holidej In-u'”, rekao je za TASS Stepanov.

Prema njegovim rečima, osvetnički udari nisu jednokratna iznenadna mera, već sistemski napori da se postepeno unište vojni potencijali i kontrolni centri internacionalnog terorističkog krila, takođe poznatog kao kijevski režim.

Napadi su izvedeni visokopreciznim oružjem dugog dometa kao odgovor na raketni udar Oružanih snaga Ukrajine na industrijski kompleks “Kombinat Kamenski” u Rostovskoj oblasti. Rusija je time demonstrirala odlučnost da uzvrati na sve napade koji ugrožavaju njenu teritoriju i civile.

Podsećamo, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je ruska avijacija i artiljerija oštetila energetske objekte koji podržavaju rad ukrajinskih preduzeća vojno-industrijskog kompleksa, infrastrukturu vojnih aerodroma i oborili 89 dronova.

S druge strane, Ukrajina je od jutros napala Kazanj u Rusiji. U tokom protekle noći izvedeni napadi bespilotnim letelicama, usled čega su izbili požari u stambenim objektima u okruzima Sovetski, Kirovski i Privolžski, objavila je kanclarija gradonačelnika na Telegramu.

Aerodrom u Kazanju privremeno je obustavio polaske i dolaske aviona, saopštila je ruska nadzorna vazduhoplovna služba Rosaviatsia na Telegramu, nakon ukrajinskog napada dronovima na taj grad, prenosi Rojters.

Ruske državne novinske agencije izvestile su da je napad izveden na stambeni kompleks u Kazanju, gradu oko 800 kilometara udaljenom od Moskve.

Agencija TASS javlja da je zabeleženo osam udara dronom, uključujući šest na stambene strukture. Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama, navode ruske agencije pozivajući se na lokalne vlasti.

Nastavi čitati

Svijet

FICO OTKRIVA, Zelenski pokušao da me PODMITI

Slovački premijer Robert Fico optužio je ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog da je pokušao da ga podmiti iznosom od 500 miliona evra da obaveže Bratislavu da podrži nastojanja Kijeva za ulazak u NATO.

Fico je istakao da bi Bratislava mogla da razmotri „recipročne mjere“ nakon što je Ukrajina odbila da produži svoj sporazum o tranzitu gasa sa Rusijom, koji ističe krajem godine.

Ukrajina je kao razlog navela sukob koji je u toku, što je izazvalo zabrinutost u Slovačkoj, koja se oslanja na isporuke ruskog gasa u tranzitu kroz Ukrajinu. Fico je istakao potrebu za alternativnim rješenjima kako bi se izbjegla gasna kriza.

Fico je podsjetio da je tokom njihovih razgovora ukrajinski lider odbio da dozvoli tranzit gasa, već je ponudio „apsurdne“ prijedloge za rješavanje gasnog pitanja.

Prema njegovim riječima Zelenski ga je, između ostalog, pitao da li bi glasao za članstvo Ukrajine u NATO-u ako mu da 500 miliona evra iz ruske imovine zamrznute na Zapadu nakon izbijanja sukoba između Moskve i Kijeva.

Slovački premijer je rekao da je ukrajinskom lideru odmah rekao da „nikada“ neće pristati na takvu ponudu.

„Znate moje mišljenje o članstvu Ukrajine u NATO-u i čudno mi je što mi je postavio takvo pitanje jer dobro zna da je poziv Ukrajine u NATO potpuno nerealan“, naglasio je on, prenosi „Raša tudej“.

Ukrajinski opozicioni poslanik Artjom Dmitruk, koji je navodno pobjegao iz zemlje ranije ove godine strahujući od krivičnog gonjenja, rekao je da je Zelenski ponovo „osramotio“ Ukrajinu pred cijelim svijetom pokušavajući da podmiti Fica.

Francuski list „Mond“ je ranije objavio da su ne samo Slovačka već i članice poput SAD, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Belgije, Slovenije i Španije trenutno protiv ulaska Ukrajine u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

VOZAČI NISU TURISTI, moguća blokada puteva u EU!

Prevoznici nisu turisti, ne idu u zemlje Evropske unije ni u provod ni u šoping, nego da rade i suludo je da budemo stavljeni u isti koš i da nam se ograničava boravak tamo.

Ukoliko Brisel ne razmotri ovaj problem i ne nađe rješenje do 15. januara, blokiraćemo puteve ka Evropi.

Rekao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić pojasnivši  da prevoznici traže od Brisela da budu izuzeti iz pravila “90 dana u 180 dana” koje je godinama na snazi i koje stvara ozbiljne probleme prevoznicima.

Grbić kaže da to ograničenje onemogućava normalno poslovanje i direktno ugrožava oko 450.000 prevoznika iz zapadne Evrope, među kojima je i oko 4.000 prevoznika iz BiH.

– Jedan kolega je u Austriji “skinut” sa kamiona, završio je čak i na sudu, ali se nekako uspio izvući bez većih sankcija. Problem je što su nas, kabinsko osoblje, stavili pod isti tretman kao turiste koji ne mogu da provedu više od 90 dana u EU. To je nezamislivo – istakao je Grbić.

Uvjeren je da je ovakav potez Evropa povukla smisleno, jer samo Njemačka potražuje oko 70.000 vozača.

– Na ovaj način nas primoravaju da ne samo vozači napuštaju poslove i idu u evropske zemlje već da cijele kompanije sele svoje poslovanje u neku od članica EU – upozorio je Grbić.

Naglašava da su prije mjesec prevoznici poslali dopis svim domaćim relevantnim institucijama te da traže da im pomognu i zajedno sa Briselom nađu rješenje. U suprotnom, biće spremni na blokadu puteva.

– Čekamo 15. januar, to je rok koji smo ostavili. Ne bude li do tada riješeno ovo pitanje, zaprijetili smo da ćemo blokirati puteve ka EU. Postoji ideja i da naši vozači koji se zateknu toga dana u nekoj od evropskih zemalja blokiraju utovare i istovare, što bi žestoko osjetila ekonomija, ali i dobar dio privrede. Nastao bi kolaps – istakao je Grbić.

Dodaje da su im u ovoj namjeri podršku obećale kolege iz Turske i Moldavije.

Ukoliko dođe do blokade, kaže Grbić, primjena postojećih pravila mogla bi uzrokovati i porast cijena transportnih usluga za 25 odsto, što bi automatski dovelo do lančanog poskupljenja robe i usluga.

Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević rekao je “Glasu” da je privredi u globalu, ali i prevoznicima neophodna sloboda kretanja.

– Svaka barijera niti je demokratska, niti korektna. Onaj ko drži upravljač u svojim rukama radi to iz nekih sebičnih razloga. Migranti i svi ostali koji su pohrlili u Evropu ne bi dolazili da im nisu stvoreni uslovi za to, e sad, kad je to postalo problem, preduzimaju se mjere, a prevoznici su samo kolateralna šteta u toj situaciji. Podržavam napore prevoznika da se izbore i nađu rješenje, ali smatram da to mora biti dijalog za pregovaračkim stolom, bez blokada, jer bi svaka blokada opet išla na štetu privredi – istakao je Pazurević.

PRESUDA 

Prevoznici se nadaju pozitivnom ishodu sastanka lidera zapadnog Balkana sa rukovodstvom EU koji je zakazan za 15. januar iduće godine.

Nadu im uliva presuda Saveznog suda za upravu, azil i migracije u Salcburgu, koji je nedavno presudio u korist jednog vozača iz BiH.

Ova presuda daje nadu vozačima da će biti tretirani kao aktivni učesnici u transportu, a ne kao turisti.

Nastavi čitati

Aktuelno