Svijet
Ko će biti nasljednik Jensa Stoltenberga? U IGRI NEKOLIKO KANDIDATA

Kada je tokom prošle godine Jens Stoltenberg objavio da nakon 1. oktobra 2024. godine više ne želi da vrši funkciju generalnog sekretara NATO-a, počela je licitacija imenima koja su igri za njegovog nasljednika.
Kao favorit viđen je bivši holandski premijer Mark Rute, koji je izrazio želju da se nađe na ovoj funkciji. Sem njega, kao kandidat se pominjala trenutna estonska premijerkaKaja Kalas, a posljednji koji je javno izrazio želju da se nađe na ovom mjestu je Klaus Johanis, trenutni predsjednik Rumunije.
S ozbirom na to da ne postoji proces kandidature, u kojem bi se kandidati predstavili, poslali svoj CV, ili bili birani zbog svojih sposobnosti i umijeća, već je u pitanju izbor konsenzusom svih članica NATO-a, često uslovljen geopolitičkom situacijom i geostrateškim ciljevima NATO-a, izbor generalnog sekretara predstavlja diplomatski i lobistički poduhvat kandidata, piše DW.
Stoltenberg je na poziciji generalnog sekretara proveo skoro 10 godina, a u posljednjih 20 godina sem Stoltenberga koji je iz Norveške, generalni sekretari NATO-a Jap de Hup Šefer (2004-2009) i Anders Fog Rasmusen (2009-2014) su dolazili iz Holandije, odnosno Danske. Iz tog razloga izbor naslejdnika iz Skandinavije ili Holandije javnost u zemljama članicama NATO-a vidi kao kontinuitet politike i diplomatije. Međutim, pitanje izbora je kompleksno, pitaju se sve zemlje članice, ali prednost je naravno na strani onih koje najviše novca izdvajaju za funkcionisanje NATO-a.
Klaus Johanis – gradonačelnik, predsjednik…generalni sekretar?
Klaus Johanis je pripadnik njemačke nacionalne manjine u Rumuniji. Kao pripadnik manjinskog naroda biran je 2000. godine za gradonačelnika Sibinja u centralnoj Rumuniji u kojem Nijemci više nisu dominantna etnička grupa. Njegov izbor na mjesto gradonačelnika se pokazao kao dobar izbor, s obzirom na to da je za gradonačelnika Sibinja biran čak četiri puta u periodu od 2000. do 2012. godine, a rezultati njegovog rada su takvi da je Sibinj više puta bio izabran za nacionalno turističko odredište godine, dok je za vrijeme njegovog mandata uspio da ponese i laskavu titulu evropske prestonice kulture.
Dvije godine nakon što je završio njegov četvrti mandat gradonačelnika, Johanis je 2014. godine izabran za predsjednika Rumunije ispred Nacionalno liberalne partije. Prvi je predsjednik Rumunije iz reda manjinskih naroda i prvi predsjednik poslije revolucije 1989. godine koji nije imao nikakve veze sa komunističkim režimom. Upravo ovo posljednje je njegova prednost u borbi za mandat u NATO-u.
Zvaničnu kandidaturu za mjesto generalnog sekretara NATO-a Johanis je podnio sredinom marta, kada se čini da su kandidati, među kojima je Rute favorit, već zauzeli svoje pozicije. Johanis u borbu ulazi kao uspješan političar i popularan predsjednik sa oreolom borca protiv korupcije u državnom i javnom sektoru. Ono što se postavlja kao pitanje je koliko je Johanis dobar lobista i diplomata, s obzirom na posao koji ga očekuje do momenta objavljivanja imena Stoltenbergovog nasljednika.
Istočna Evropa nikada nije imala generalnog sekretara NATO-a
S obzirom da su zemlje bivše članice Varšavskog pakta, u NATO ušle tek nakon pada komunizma i gvozdene zavjese, počevši sa Mađarskom, Poljskom i Češkom 1999. godine, u prethodnih 25 godina taj dio NATO pakta nije imao svog generalnog sekretara. U komentaru svoje kandidature, premijerka Estonije Kaja Kalas je istakla da bi kandidat iz Holandije bio već četvrti generalni sekretar NATO-a iz te zemlje, a da se postavlja i pitanje da li su sve zemlje članice NATO-a ravnopravne, ako kandidat iz bloka zemalja bivšeg Varšavskog pakta ne može da postane generalni sekretar, navodi Politico
Kalasova je viđena kao žestoki protivnik Rusije, nazivana i “gvozdenom lejdi”, budi nepovjerenje kod umjerenijih analitičara i dijela javnosti koji sa oprezom prilazi pitanju eventualnog frontalnog sukoba sa Rusijom. Mark Rute je viđen kao dobar diplomata, koji ima dobre kontakte sa Donaldom Trampom, zbog čega ga je Politico nazvao “Trampov šaptač”, a mnogi tvrde da ima presudnu podršku Berlina, Pariza, Londona i Vašingtona.
S druge strane Johanis u borbu ne ulazi kao autsajder. Radi se istočnoevropskom političaru zapadnjačkog kova. Čvrsto opredijeljen za evroatlanske integracije, porijeklom Nijemac koji služi svojoj domovini Rumuniji, u postkomunističkom prostoru nije imao veze sa komunističkim režimom.
Johanis nije neko ko je sklon ekstremnim ili ekstravagantnim izjavama i nastupima. Kao takav, Johanis bi, s obzirom da se izbor generalnog sekretara obavlja konsenzusom, mogao da bude savršen kandidat istočnog bloka zemalja, koji bi na taj način dobio svog prvog generalnog sekretara. Uslov je naravno da Johanis dobije podršku i zemalja koje najviše sredstava izdvajaju za NATO.
Mandat trenutnog generalnog sekretara Stoltenberga traje do 1. oktobra ove godine, a on će se oprostiti od trenutne funkcije na leto u Vašingtonu na proslavi 75-ogodišnjice osnivanja NATO-a, dok se izbor njegovog nasljednika očekuje u istom periodu.
Svijet
RUTE “Medved ne mora da govori da je medved, TO SVI VIDE”

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ismejao je jučerašnje poruke iz Moskve, nakon što je Kremlj odgovorio na izjavu američkog predsednika Donalda Trampa da je Rusija “tigar od papira”.
“Ceo dan smo slušali Kremlj kako govori: ‘Ne, mi nismo tigar od papira. Mi smo medved.’ Pa znate, ako ste medved, ne morate naglašavati da ste medved jer će svi to ionako primetiti. To pokazuje mnogo slabosti sa ruske strane. Jasno je da je predsednik Tramp pogodio u živac”, rekao je Rute za Fox News.
Peskov: Rusija je medved, ne postoji medved od papira
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je reagovao na Trampove reči porukom da je Rusija medved, a ne tigar, dodavši: “Ne postoji medved od papira.”
Komentarisao je i Trampovu tvrdnju da Ukrajina može da vrati sav okupirani teritorij pod svoju kontrolu, rekavši da “ruske snage napreduju na svim frontovima u Ukrajini” i da je “dinamika rata očigledna”.
Govoreći o mogućnosti sastanka Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, Peskov je ocenio da bi “susret njih dvojice bez adekvatne pripreme bio PR predstava unapred osuđena na propast”.
Šta je rekao Tramp?
Američki predsednik Donald Tramp juče je poručio da bi zemlje članice NATO-a trebalo da obaraju ruske avione koji krše njihov vazdušni prostor. Takođe je rekao da veruje da Ukrajina, uz podršku Evropske unije i NATO-a, može da vrati sav teritorij koji je Rusija zauzela od početka invazije, iako je ranije govorio da će se i Kijev i Moskva morati odreći dela teritorija kako bi završili rat.
“Nakon što sam upoznao i potpuno shvatio vojnu i ekonomsku situaciju Ukrajine i Rusije i kada sam video ekonomske probleme koje to stvara Rusiji, mislim da je Ukrajina, uz podršku Evropske unije, u poziciji da se bori i vrati celu Ukrajinu u njenom izvornom obliku. Uz vreme, strpljenje i finansijsku podršku Evrope i posebno NATO-a, izvorne granice odakle je ovaj rat počeo itekako su opcija. Zašto da ne? Rusija već tri i po godine vodi besmislen rat koji bi pravoj vojnoj sili trebalo manje od nedelju dana da dobije. To nije kompliment Rusiji. Zapravo, to ih čini da izgledaju kao ‘tigar od papira’”, napisao je Tramp.
Dodao je da će, kada Rusi shvate šta se događa u ratu – od nestašice goriva i dugih redova na pumpama, do činjenice da država većinu novca troši na borbu protiv Ukrajine – Kijev moći da povrati celu svoju zemlju, “a možda i više od toga”.
“Putin i Rusija su u velikim ekonomskim problemima i sada je trenutak da Ukrajina deluje. U svakom slučaju, želim dobro objema zemljama. Nastavićemo da snabdevamo NATO oružjem da NATO radi šta želi sa tim oružjem. Srećno svima”, poručio je Tramp.
Rubio: Tramp promenio stav zbog ruskog odugovlačenja
Američki državni sekretar Marko Rubio objasnio je da je rusko odugovlačenje sa mirovnim procesom u Ukrajini nateralo Trampa da promeni stav prema Moskvi.
Tramp je pokazao “izvanredno strpljenje” u nadi da će postići diplomatski napredak, rekao je Rubio. No to je rezultiralo stagnacijom i prelaskom u period eskalacije, s obzirom na to da Rusija poslednjih nedelja izvodi jedne od najžešćih napada na Ukrajinu od početka rata.
“Sada još pratimo i upade dronova i aviona u susedni vazdušni prostor”, dodao je Rubio.
Upozorio je Moskvu da Trampovo strpljenje nije beskonačno i naglasio da bi Vašington mogao nastaviti isporuku oružja Kijevu. “Predsednik je veoma strpljiv čovek. Veoma je posvećen miru, ali njegovo strpljenje nije beskonačno”, rekao je američki državni sekretar.
Svijet
RUSI BOMBARDUJU SVE REDOM, A ZAUZIMAJU MALO: To je loše za ugled Rusije (VIDEO)

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je novinarima u Bijeloj kući da spori tempo ruske okupacije Ukrajine, uprkos masovnim bombardovanjima ukrajinskih gradova, šteti ugledu Rusije.
Naglasio je da su postupci ruskog čelnika Vladimira Putina doveli do velikih ljudskih gubitaka i razaranja, ali nisu približili kraj rata.
Tramp je ponovo izrazio razočaranje Putinovim potezima te smatra da Rusija izvodi masovne udare na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu, ali teritorijalni dobici ostaju minimalni.
“Vrlo sam nezadovoljan onim što Rusija radi i onim što radi predsjednik Putin. Uopšte mi se to ne sviđa. On ubija ljude bez ikakvog razloga. I rade to vrlo loše s obzirom na to da su sve stavili na kocku. Njihova ekonomija propada.”
“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta”
Tramp je dodao da se rat koji je pokrenuo Kremlj odužio i ušao u svoju četvrtu godinu, a uprkos teškim bombardovanjima, Moskva je zauzela vrlo malo teritorije te ponegdje i pretrpjela gubitke.
“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta. Štaviše, gube dio teritorije. Mislim da je to veoma loše za ugled Rusije”, rekao je Tramp.
Naglasio je da je “rat trebalo već da bude završen”. Prema njegovom mišljenju, da je to bio rat SAD, on bi ga “završio u sedam dana”.
“Vidite šta su zauzeli sada. Prošli mjesec zauzeli su vrlo malo. A vi ste izvještavali o svim bombardovanjima, o svim dronovima posvuda. Devetsto dronova u jednoj noći prema određenim područjima poput Kijeva. I uz sav taj napor, zauzeli su veoma malo. Dakle, vrlo sam razočaran predsjednikom Putinom.”
Svijet
NEČAJEV TRAŽI PRAVDU: Napad na “Sjeverni tok” ne smije ostati nekažnjen

Šteta od terorističkih napada na gasovode “Sjeverni tok” ogromna je i ne smije ostati nekažnjena, izjavio je ruski ambasador u Njemačkoj Sergej Nečajev.
“Podsjetiću vas da je, osim uništenja gasovoda, čija je izgradnja trajala mnogo godina i ogromnih finansijskih gubitaka nanesenih investitorima, jedan od rezultata terorističkog napada bilo najveće pojedinačno ispuštanje metana u atmosferu u istoriji, što je prouzrokovalo ogromnu štetu po životnu sredinu”, rekao je Nečajev ruskim medijima.
On je dodao da “takve akcije ne smiju i ne mogu ostati nekažnjene, bez obzira na to ko ih je počinio”.
Gasovodi “Sjeverni tok jedan” i “Sjeverni tok dva” pogođeni su eksplozijama u septembru 2022. godine.
NJemačka, Danska i Švedska nisu isključile mogućnost namjerne sabotaže. Kancelarija ruskog državnog tužioca pokrenula je istragu o tome kao o aktu međunarodnog terorizma.
“Rusija je više puta tražila podatke o istragama drugih zemalja o eksplozijama, ali ih nikada nije dobila”, rekao je ranije portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
-
Region2 dana ago
Vučić u UN-u “Stranci u BiH UDARAJU na srpske predstavnike”
-
Region1 dan ago
JEZIVO VRŠNJAČKO NASILJE: Djevojčice se iživljavale, drug snimao (VIDEO)
-
Politika10 sati ago
SUDSKI OBRAČUN ZBOG NEPOSTOJEĆE GARAŽE! Marković od UKC-a traži 16 MILIONA KM
-
Banjaluka2 dana ago
JOŠ JEDNA POBJEDA Stanivukovića! SAMO Skupština odlučuje o DNEVNOM REDU
-
Politika1 dan ago
NOVI RAT NA POMOLU! Mijatović: Vukanović je PATOLOŠKI LAŽOV”
-
Banjaluka1 dan ago
Završen projekat za raskrsnicu kod “Audi” servisa, PLANIRANI SU OVI RADOVI
-
Svijet2 dana ago
“ZELENA ENERGIJA NAJVEĆA PREVARA”: Tramp imao oštro izlaganje o globalnom zagrijavanju
-
Politika1 dan ago
OD SRPKINJE DO BOŠNJAKINJE: Nina Bukejlović potpredsjednik NSRS, a nikada se nije javila za riječ