Dan pobjede nad fašizmom je dan kada je nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu. Slavi se 9. maja, iako je rat konačno završen nekoliko mjeseci kasnije.
Dan pobjede nad fašizmom je dan kada je nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu. Slavi se 9. maja, iako je rat konačno završen nekoliko mjeseci kasnije.
Procjene govore o 50 do 80 miliona poginulih, od toga je civila bilo između 38 i 55 miliona.

Rat je počeo napadom Hitlerove Njemačke na Poljsku, a okončan je kapitulacijom Japana i savezničkom pobjedom. Naime, Adolf Hitler vođa Njemačke od 1934. do 1945. Vajmarsku Republiku (njemačka država nastala poslije Prvog svjetskog rata) pretvorio je u Treći rajh, državu s jednostranačkim sistemom, s diktatorskom i autokratskom vlašću i idealima nacionalsocijalizma. Hitler je želio da uspostavi novi svjetski poredak s njemačkom prevlašću u Evropi. Da bi postigao svoj cilj, spoljnu politiku usmjerio je na širenje životnog prostora Arijevaca. To je uključivalo i ponovno naoružanje Njemačke, a 1939. započinje invaziju na Poljsku. Za uzvrat su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska objavile rat Njemačkoj, što je dovelo do početka Drugog svjetskog rata.
U tri godine rata Njemačka i Sile osovine okupirale su veliku većinu Evrope, većinu Sjeverne Afrike, Istočne i Jugoistočne Azije te Tihi okean. Međutim, prevratom na Istočnom frontu, Saveznici prelaze u vođstvo od 1942. pa nadalje. Do 1945. Saveznici su napadali sa svih strana njemačka okupirana područja i njene saveznike.

SAD su nuklearnim bombama bombardovale japanske gradove Hirošimu i Nagasaki 6. i 9. avgusta 1945. Da bi spriječio i potencijalno treće bombardovanje, Japan se odlučio za bezuslovnu kapitulaciju koja je objavljena 15. avgusta 1945. Ona je formalno potpisana 2. septembra na američkom ratnom brodu USS Missouri u Tokijskom zalivu, što je datum koji predstavlja službeni završetak Drugog svjetskog rata.

Ukupan obim trgovinske razmjene BiH u prvom kvartalu ove godine iznosio je 10,9 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine manji je za 308,7 miliona maraka, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH.

Posebno zabrinjava što je vrijednost izvoza iznosila 3,95 milijardi, što je za čak 560 miliona KM manje u odnosu na period januar – mart 2023.

Istovremeno, uvoz i dalje raste, iznosio je 6,94 milijarde maraka i veći je za 252 miliona u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Pad industrijske proizvodnje, nikoga ne zabrinjava, kaže ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić, te naglašava da se pad izvoza ne može pravdati samo manjom potražnjom na tržištu EU, prenosi Avaz.

– Industrija u FBiH je jača, izvoznici ne negoduju jer za kvalitetnim proizvodom ipak ne pada potražnja. Međutim, na osnovu podataka u vezi sa zemljama s kojima najviše trgujemo vidimo da se nešto dešava i u domaćoj proizvodnji. Pad izvoza ne mora značiti da je pala potražnja tamo, možda je pala ponuda kod nas. Neki su zatvorili, neki otpuštali, pogledajte broj blokiranih računa kod CBBiH – kaže Cenić.

Nova politička kriza, tenzije, zveckanje oružjem, prijetnje sukobima, sasvim sigurno će dodatno unazaditi bh. ekonomiju, a život građana učiniti težim.

– Svakoj zemlji treba proizvodnja, ali naši privrednici razmišljaju da li i da okreče, a kamoli da dalje investiraju. Odustaju čak i od kredita.

Strane investicije donose nova znanja i tehnologije, ali mene najviše brine pad domaćih investicija, jer svako ulaganje u proizvodnju rezultate donosi dugoročno.

– Zato nam je ova politička retorika ne kamen, nego najteži nakovanj oko vrata. Takve politike, igre i manipulacije doprinose stanju u kojem zaista ništa nećemo imati. Ja se svaki dan čudim koliko su se neznanje i zlo proširili, dobro je da još i hljeba imamo – ističe Cenić.

Posljedice nesigurnosti već se osjete u svakodnevnom životu, ali i privredi.

Predstavnici kompanije Lidl će 23. maja svečano postaviti kamen temeljac za izgradnju prvog logističko-distributivnog centra njemačkog giganta u BiH.

Riječ je o centru čija je gradnja praktično već počela na lokaciji Lepenica, između Sarajeva i Kiseljaka, o čemu je BiznisInfo.ba ranije pisao.
Ono što je zanimljivo i što je nova informacija, jeste da će gradnja samo ovog objekta koštati čak 100 miliona evra. Riječ je o ključnom objektu za poslovanje kompanije Lidl u Bosni i Hercegovini.
Ovaj logistički centar će biti ključna karika u distribuciji proizvoda koji se nalaze na policama Lidlovih prodavnica. Prostiraće se na 60.000 metara kvadratnih, odnosno na površini od osam fudbalskih terena. Kapacitet će biti 40.000 paletnih mjesta.

Planirani rok završetka radova je decembar 2025. godine.

Aktivnosti u punom jeku
Inače, aktivnosti su u punom jeku i radi se punom parom na pripremi i gradnji nekoliko marketa, zapošljavanju i obuci radnika itd. Mnogi građani već rade u Lidlu, a neki od njih prolaze obuku u okviru Lidla u nekoj od država u kojima ova kompanija posluje.

Firma Lidl BH nedavno je povećala kapital na 216 miliona KM, s obzirom da pripremaju sve više lokacija na kojima će biti njihovi objekti. Zasad je u potpunosti izgrađen objekat u Bijeljini.

Prije nekoliko dana počela je gradnja prvog maloprodajnog objekta u Sarajevu, u ulici Džemala Bijedića, a BiznisInfo.ba je otkrio da je Lidl kupio i parcele u Vogošći i Lukavici.

Počela je i gradnja marketa u Gračanici kao i u Mostaru.