Politika
STRANKA NA CRNOJ LISTI: Radnicima SDS-a biće omogućeno da primaju platu kroz izmjene Zakona o obligacionim odnosima RS
Šef Kluba poslanika SDS Vukota Govedarica i poslanik ove stranke u NSRS Dragomir Vasić postigli su dogovor sa predstavnicima Vlade RS da se kroz izmjene Zakona o obligacionim odnosima RS omogući radnicima SDS-a, stranke koja je na američkoj crnoj listi, da primaju platu.
Radi se o 33 radnika od kojih je dio na ugovoru na neodređeno, dok je dio angažovan na privremenim i povremenim poslovima.
Iako oni lično nisu na crnoj listi, zbog sankcija uvedenih SDS-u, nisu u mogućnosti da preko domaćih banaka prime platu.
NSRS je prošle sedmice usvojila izmjene Zakona o radu RS kojim je omogućeno da se funkcionerima iz RS, koji su takođe pod američkim sankcijama, plate isplaćuju “u koverti”, međutim ovim izmjenama nije bilo moguće obuhvatiti radnike SDS-a.
“Ovo nije najbolje rješenje, najbolje bi bilo da SDS nije došao u ovu situaciju, ali je u ovom momentu jedino moguće rješenje. Mi ćemo se danas pismenim putem obratiti Predsjedništvu SDS-a o tome šta smo dogovorili i naredni korak je na predsjedniku i Predsjedništvu stranke da usaglase sa nadležnim Ministarstvom uprave i lokalne samouprave RS jer SDS prima novac iz budžeta RS. U narednim danima biće definisani tehnički detalji”, kazao je Govedarica.
SDS je na američkoj crnoj listi oko 20 godina, a aktuelni poslanik SDS-a u NSRS Dragomir Vasić od jula 2003. godine zbog sankcija nema tekući račun u banci.
Politika
SKENER KAŽE JEDNO, RUČNO BROJANJE DRUGO: Šta će biti s glasovima ako rezultati ne budu isti?
Do opštih izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je nešto više od 20 dana, a jedno od ključnih pitanja novog izbornog sistema i dalje nema jasan odgovor: šta će se dogoditi ako elektronsko i ručno brojanje glasova pokažu različite rezultate?
Na izborima 4. oktobra birači će prvi put glasove evidentirati pomoću skenera, koji će automatski očitati i zabilježiti svaki glasački listić. Istovremeno, nakon zatvaranja biračkih mjesta, glasovi će se brojati i ručno.
Upravo tu otvara se pitanje koje bi u izbornoj noći moglo postati jedno od najvažnijih: šta ako skener utvrdi jedan rezultat, a ručno brojanje drugi?
Šta predviđa Izborni zakon BiH?
Izborni zakon BiH predviđa proceduru u slučaju neslaganja elektronskih i ručnih rezultata, ali ne daje potpun odgovor na pitanje šta se događa ako razlika ostane i nakon ponovljenog brojanja.
“Ukoliko se ustanovi da postoji neslaganje između rezultata ručnog i elektronskog prebrojavanja, Centralna izborna komisija BiH izvršiće ponovljeno ručno brojanje i ponovljeno elektronsko brojanje u Glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultata glasanja na biračkom mjestu.”
Dakle, ukoliko se rezultati ne podudare, slijedi novo ručno i novo elektronsko brojanje u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu.
Problem je, međutim, u tome što zakon ne propisuje izričito šta se događa ako ni nakon tog postupka rezultati nisu identični.
Drugim riječima, zakon propisuje šta treba uraditi kada postoji neslaganje, ali ne daje preciznu formulu za konačno rješenje situacije u kojoj neslaganje i dalje postoji.
Hoće li biti važnije ručno ili elektronsko brojanje?
Upravo ovo pitanje posebno je važno jer će na izborima biti korištena nova izborna tehnologija.
Iz Centralne izborne komisije BiH ranije je saopštavano da bi se u slučaju neslaganja postupalo u skladu sa zakonom i pravilima CIK-a, odnosno da bi Komisija u konkretnim situacijama donosila odluke.
To znači da, u slučaju spora, neće postojati jednostavna formula tipa “skener je uvijek u pravu” ili “ručno brojanje je uvijek konačno”.
Prema informacijama koje su ranije dolazile iz izbornog procesa, kod manjih odstupanja posebno će biti važno ručno brojanje, dok će elektronski sistem istovremeno omogućiti dodatnu kontrolu jer će svaki listić biti skeniran i evidentiran.
To bi trebalo omogućiti i naknadnu provjeru listića u slučaju sumnje na nepravilnosti.
Šta ako razlika bude velika?
Mnogo ozbiljnija situacija nastala bi ukoliko između dva načina brojanja postoji veća razlika, posebno ako bi ona mogla uticati na raspodjelu mandata ili redoslijed kandidata.
U takvom slučaju CIK BiH ima zakonsku mogućnost da poništi izbore na biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici.
Član 2.10 Izbornog zakona BiH propisuje da će CIK poništiti izbore ukoliko utvrdi da je tokom glasanja, ručnog i/ili elektronskog brojanja došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na raspodjelu mandata, konačno pozicioniranje kandidata na kandidatskoj listi ili na drugi način uticati na rezultate izbora.
Dakle, samo postojanje razlike između elektronskog i ručnog rezultata ne znači automatski poništavanje izbora.
Ključno je pitanje može li utvrđena nepravilnost uticati na konačan izborni rezultat.
CIK će imati posljednju riječ
U konačnici, ukoliko se pojavi situacija koju zakon nije precizno uredio, odluku će morati donijeti Centralna izborna komisija BiH.
To otvara prostor za različita tumačenja, posebno u slučaju tijesnih izbornih rezultata.
Zamislimo situaciju u kojoj dva kandidata imaju razliku od nekoliko desetina glasova, dok skener i ručno brojanje daju različite rezultate. U takvom slučaju svaka razlika može biti presudna za osvajanje mandata ili ulazak kandidata u parlament.
Ukoliko se, s druge strane, radi o razlici koja ne može uticati na raspodjelu mandata ili konačan plasman kandidata, posljedice bi mogle biti znatno manje.
Novi sistem donosi i novu vrstu izbornih sporova
Uvođenje skenera trebalo bi ubrzati proces obrade glasova i smanjiti mogućnost određenih vrsta ljudskih grešaka. Istovremeno, činjenica da će svaki listić biti evidentiran na dva načina znači da će postojati i nova mogućnost provjere.
Ali upravo zbog toga može nastati i nova vrsta izbornih sporova.
Šta je relevantnije – ono što je prepoznao uređaj ili ono što su utvrdili članovi biračkog odbora?
Šta ako oba postupka nakon ponovnog brojanja daju različite rezultate?
I ko će snositi odgovornost ako razlika odlučuje o jednom poslaničkom mandatu?
Izborni zakon BiH na ova pitanja ne daje potpuno precizan odgovor.
Za sada je jasno samo jedno: ukoliko elektronsko i ručno brojanje ne budu usklađeni, slučaj će završiti pred CIK-om, koji će morati utvrditi konačan rezultat i procijeniti da li eventualne nepravilnosti mogu uticati na ishod izbora.
Zbog toga će upravo način rješavanja prvih ozbiljnijih neslaganja između skenera i ručnog brojanja biti jedan od najvažnijih testova novog izbornog sistema BiH.
Politika
OD BRČKOG DO TESLIĆA: Vlada Srpske nastavlja skupe kupovine javnim novcem
Nakon što je Vlada Republike Srpske prošle godine za 36 miliona KM kupila objekat u Brčkom, vlast nastavlja s praksom kupovine skupih nekretnina novcem građana. Na listi su sada poslovni prostori u Doboju i Tesliću, za koje je planirano izdvajanje ukupno 16 miliona KM. Opozicija upozorava na netransparentnost, moguće precijenjene cijene i izostanak jasnog obrazloženja zbog čega se objekti kupuju umjesto da se grade ili iznajmljuju.
Vlada Republike Srpske donijela je odluku o kupovini poslovnog prostora u Doboju vrijednog šest miliona KM. Prema najavama, objekat bi trebalo da koriste Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i “Vode Srpske”.
Međutim, opozicija postavlja pitanje da li je ovakva investicija uopšte opravdana i postoji li analiza koja je pokazala da je kupovina najbolja opcija.
“Imamo poznate kupce i prodavce, ali nemamo epilog”
Marinko Božović iz SDS-a smatra da javnosti nisu ponuđeni uvjerljivi argumenti zbog kojih bi Republika Srpska za poslovni prostor trebala izdvojiti šest miliona KM.
“Da li je to uopšte potrebno? Ukoliko jeste, da li je neko napravio studiju da li se više isplati graditi objekat ili kupiti izgrađen? Da li je taj objekat napravljen za neke druge potrebe uopšte funkcionalan za ove namjere?“, pita Božović.
On ističe da se u ovakvim slučajevima unaprijed znaju i kupac i prodavac, dok ostaje otvoreno pitanje opravdanosti cijene.
“Imamo poznate kupce i poznate prodavce i poznate naduvane razlike u cijeni i praktično imamo sve poznato samo nemamo sudskih epiloga“, tvrdi Božović.
Za objekat u Tesliću spremno 10 miliona KM
Nova kupovina najavljena je i u Tesliću.
Vlada Republike Srpske tokom avgusta donijela je odluku da se traži objekat koji bi objedinio potrebe više javnih institucija, među kojima su policijska stanica, Poreska uprava i CIPS.
Premijer Republike Srpske Savo Minić potvrdio je da je Vlada spremna izdvojiti značajna sredstva.
“Vlada je u potrazi u Tesliću za zgradom policijske stanice, Poreske uprave, CIPS-om, svim javnim ustanovama koje su tamo razasute“, rekao je Minić.
On je naveo da je o toj ideji razgovarao i s gradonačelnikom Teslića Milanom Miličevićem.
“Koliko to košta ja ne odlučujem, možda će koštati manje, možda će koštati više“, rekao je Minić.
Mediji su, međutim, objavili informacije da bi objekat mogao biti kupljen od firme koja je ranije bila povezana s aferom u kojoj je, prema navodima, lokalna zajednica pretrpjela višemilionsku štetu.
Opozicija: Kupovina objekata omogućava slabiju kontrolu
Ekonomista i narodni poslanik Bojan Kresojević smatra da model kupovine nekretnina otvara prostor za ozbiljne sumnje u opravdanost cijena.
“Nabavka objekata je izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama, odnosno tu postoji mnogo veća mogućnost da se kontroliše konkurencija ponuđača“, kaže Kresojević.
Prema njegovim riječima, upravo zbog toga postoji rizik da objekti budu plaćeni znatno više od njihove realne vrijednosti.
“To znači da je najveća vjerovatnoća da su upravo ove nabavke precijenjene i zbog toga narodni novac odlazi prije svega vlasnicima tih objekata, najčešće kod SNSD tajkuna“, tvrdi Kresojević.
Kozara, Brčko, Doboj, Teslić…
Kupovina objekata javnim novcem nije nova praksa Vlade Republike Srpske.
Prošle godine vlast je namjeravala kupiti hotel “Monument” na Kozari za 20 miliona KM, ali je od kupovine na kraju odustala nakon brojnih kritika i pritisaka.
Iste godine realizovana je kupovina objekta u Brčkom za čak 36 miliona KM.
Riječ je o zgradi koja je prvobitno bila namijenjena za regionalnu kockarnicu, ali nikada nije otvorena.
Premijer Savo Minić tada je odbacio tvrdnje da je kupovina bila greška.
“Bio sam tamo u objektu, vidio sam objekat, to je reprezentativan objekat koji apsolutno može odgovoriti objektu gdje se nalazimo u Istočnom Sarajevu“, rekao je Minić krajem prošle godine.
Najavljivano je i da će u objektu biti održana sjednica Vlade Republike Srpske, ali se to do danas nije dogodilo.
Objekat je u međuvremenu dobio naziv “Srpska kuća”, da bi natpis kasnije bio uklonjen.
Milioni za nekretnine, pitanja bez odgovora
Dok vlast kupovinu objekata predstavlja kao način da se riješe prostorni problemi javnih institucija, opozicija traži odgovore na nekoliko ključnih pitanja – zašto se objekti kupuju umjesto da se grade ili iznajmljuju, ko određuje njihovu vrijednost i da li su cijene opravdane.
Nakon 36 miliona KM izdvojenih za objekat u Brčkom, novih šest miliona KM za poslovni prostor u Doboju i najavljenih do 10 miliona KM za objekat u Tesliću, ukupna vrijednost ovih kupovina penje se na 52 miliona KM.
Za opoziciju, upravo taj iznos pokazuje razmjere problema: dok se građanima govori o štednji i teškoj finansijskoj situaciji, javni novac se i dalje usmjerava u kupovinu skupih nekretnina čija namjena, cijena i ekonomska opravdanost izazivaju sve više pitanja.
Politika
SVOJSKI TROŠE NOVAC GRAĐANA! Vlada Srpske ponovo kupuje milionske zgrade, opozicija grmi: „Ovo je čisto rasipanje!“
Vlast u Republici Srpskoj nastavlja da troši desetine miliona maraka na kupovinu objekata, pa je sada na redu kupovina poslovnih prostora u Doboju i Tesliću za 6 odnosno 10 miliona maraka. U opoziciji upozoravaju da se na ovaj način nastavlja rasipanje desetina miliona maraka javnog novca, bez jasnog obrazloženja za šta nam trebaju ti objekti i da li su veoma visoke cijene zaista opravdane.
Nakon kupovine kockarnice u Brčkom za čak 36 miliona maraka, Vlada Republike Srpske nastavlja da javnim novcem kupuje objekte. Tako je nedavno donesena odluka da se kupi poslovni prostor u Doboju vrijedan 6 miliona maraka.
Prostor će navodno koristiti Ministarstvo poljoprivrede i Vode Srpske.
Marinko Božović iz SDS-a pita: da li postoji ikakav dokaz da nam ovaj preskupi prostor zaista i treba?
“Da li je to uopšte potrebno? Ukoliko jeste, da li je neko napravio studiju da li se više isplati graditi objekat ili kupiti izgrađen? Da li je taj objekat napravljen za neke druge potrebe uopšte funkcionalan za ove namjere? Imamo poznate kupce i poznate prodavce i poznate naduvane razlike u cijeni i praktično imamo sve poznato samo nemamo sudskih epiloga”, kaže Božović.
Tokom avgusta ove godine je donesena odluka da se kupuje objekat i u Tesliću, za koji je vlast spremna da plati 10 miliona maraka, takođe za potrebe javnih institucija, potvrdio je premijer Savo Minić.
“Vlada je u potrazi u Tesliću za zgradom policijske stanice, Poreske uprave, CIPS-om, svim javnim ustanovama koje su tamo razasute. Ja sam razgovarao sa gradonačelnikom Milanom Miličevićem i on mi je rekao da je to dobra ideja. Koliko to košta ja ne odlučujem, možda će koštati manje, možda će koštati više”, kaže Minić.
Mediji su međutim pisali da će objekat najvjerovatnije biti kupljen od firme poznate po aferi u kojoj je ova opština oštećena za milione maraka.
Ekonomista i narodni poslanik Bojan Kresojević kaže da nije slučajno što se ovoliko novca građana Republike Srpske rasipa na kupovinu objekata.
“Nabavka objekata je izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama, odnosno tu postoji mnogo veća mogućnost da se kontroliše konkurencija ponuđača, a to znači da je najveća vjerovatnoća da su upravo ove nabavke precijenjene i zbog toga narodni novac odlazi prije svega vlasnicima tih objekata, najčešće kod SNSD tajkuna”, kaže Kresojević.
Masovno trošenje javnog novca na krajnje sumnjive objekte nije nova praksa. Tako je prošle godine Vlada namjeravala da kupi hotel Monument na Kozari za 20 miliona maraka, ali su pod pritiskom na kraju odustali. Iste godine, Vlada je za 36 miliona maraka kupila zgradu u Brčkom. Premijer Savo Minić je tada međutim rekao da ne smatra da je kupovina nikada otvorene regionalne kockarnice bila greška.
“Bio sam tamo u objektu, vidio sam objekat, to je reprezentativan objekat koji apsolutno može odgovoriti objektu gdje se nalazimo u Istočnom Sarajevu”, rekao je Minić u decembru prošle godine.
Minić je kasnije najavljivao da će u ovom objektu biti održana i sjednica Vlade, što s do danas nije dogodilo. Objekat je nazvan “Srpska kuća”, da bi kasnije taj natpis bio uklonjen. Tako je u ovoj godini samo nastavljena praksa rasipanja novca na skupe zgrade krajnje sumnjive namjene.
(BN) Foto: BN/Arhiva
-
Politika3 dana agoPOSLIJE KOKA NOSILJA, STIGLE I OVCE! Direktor i kandidat SNSD -a za NSRS stokom kupuje glasove
-
Politika3 dana agoRASPADA LI SE VOJSKA BiH? Oficiri optužili Heleza za podsticanje nacionalne mržnje!
-
Politika2 dana agoTEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN KOVAČEVIĆA! Manje uvreda na račun Stanivukovića, a više odgovora o jasenovačkoj građi!
-
Politika3 dana agoAKO NE MOŽEMO ZAJEDNO ZA MODRIČU, KAKO ĆEMO VODITI SRPSKU? Pokret Sigurna Srpska pozvao na hitno primirje i opoziciono jedinstvo!
-
Politika2 dana agoAPLAUZ SAMO NA KOMANDU, A U POZADINI PSOVKE! Kako je skup SNSD-a u Bijeljini pretvoren u potpunu blamažu
-
Politika3 dana ago„PRVIH 100 DANA BIĆE PAKAO ZA TAJKUNE!” Stanivuković “Otvaramo sve afere i vraćamo ukradene milijarde!”
-
Hronika2 dana agoTEŠKE OPTUŽBE TRESU POLITIČKU SCENU! Suprug bh. političarke osumnjičen da je hvatao medicinsku sestru za međunožje!
-
Politika2 dana agoCEH OD KOJEG BOLI GLAVA! Građani Srpske trostruko preplatili Comsarove neizgrađene objekte!
