Svijet
Američki saveznici kuju planove za moguć POVRATAK TRAMPA
Njemačka vodi “ofanzivu šarma” unutar Republikanske partije. Japan priprema stručnjaka za pristup Trampu. Zvaničnici meksičke vlade razgovaraju sa Trampovim saradnicima, a Australija užurbano donosi zakone koji bi zaštitila vojni sporazum sa Amerikom u slučaju Trampove pobjede.
Širom svijeta, američki saveznici preduzimaju korake da odbrane ili unaprijede svoje interese u slučaju da se bivši predsjednik Donald Tramp vrati na vlast poslije izbora u novembru. Tramp i njegov demokratski rival Džo Bajden su, prema anketama, trenutno izjednačeni u ključnim državama koje odlučuju izbore
Strani saveznici žele da izbjegnu da se ponovi šamar koji im je Trampova politika “Amerika na prvom mjestu” zadala u njegovom prvom mandatu, kada su se dogodili trgovinski ratovi, preispitivanje vojnih saveza, suzbijanje dolaska novih imigranata i povlačenje iz svjetskog klimatskog sporazuma.
Agencija Rojters je razgovarala sa diplomatama i vladinim zvaničnicima na pet kontinenata o pripremama za Trampov potencijalni drugi mandat.
Neki strani lideri su direktno kontaktirali Trampa, uprkos riziku da će naljutiti njegovog izbornog rivala, demokratskog predsjednika Džoa Bajdena. Saudijski princ prestolonaslijednik je nedavno telefonom nazvao Trampa, navodi izvor upoznat sa tim razgovorom, dok su se mađarski premijer i poljski predsjednik uživo sastali sa njim proteklih nedelja.
Šef britanske diplomatije Dejvid Kameron je takođe razgovarao sa Trampom ovog mjeseca na njegovom imanju na Floridi. Reporterima u Vašingtonu je poslije rekao da je u pitanju bila privatna večera na kojoj su razgovarali o Ukrajini, ratu Izraela i Gaze i budućnosti NATO.
Bijela kuća je uputila novinare Rojtersa na komentare portparolke Bijele kuće Karin Žan-Pjer koja je navela da sastanci kao što je taj koji je održao Kameron – nisu neuobičajeni.
Odbila je da odgovori na pitanja o Trampovom sastanku sa Viktorom Orbanom ili telefonskom razgovoru sa saudijskim princom, o kojem je vijest prvo objavio Njujork tajms.
Kancelarija za medije saudijske vlade i Trampov izborni štab nisu odgovorili na pitanja da prokomentarišu taj razgovor.
Trampova kampanja saopštila je da je razgovarao o bezbjednosnim pitanjima sa svakim od evropskih lidera, uključujući predlog poljskog predsjednika Andžeja Dude da članice NATO troše bar 3% bruto nacionalnog proizvoda na odbranu. Trenutno, cilj im je da izdvoje 2% za budžet NATO.
Džeremi Suri, predsjednički istoričar na Univerzitetu Teksasa, kaže da su sastanci između kandidata i diplomata normalni, ali smatra da je Trampov sastanak sa Orbanom i razgovor sa saudijskim princom Mohamadom bin Salmanom – neuobičajen.
Trampov savjetnik Brajan Hjuz je rekao: “Sastanci i pozivi svjetskih lidera predstavljaju priznanje onoga što već znamo kod kuće. Džo Bajden je slab, i kada predsjednik Tramp položi zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Država, svijet će biti bezbjedniji a Amerika prosperitetnija”.
Trampov štab nije detaljno odgovorio na pitanja o drugim nalazima iz Rojtersove priče, ali je portparolka kampanje Kerolin Livit rekla: “Američki saveznici se nadaju da će predsjednik Tramp biti ponovo izabran”.
Njemačka “zaobilazna diplomatija”
Veći dio pokušaja uspostavljanja kontakta sa Trampom bio je manje direktan od susreta sa kandidatom.
Njemačka gradi mostove sa Trampovom republikanskom bazom na državnom nivou, podsjećajući stranačke zvaničnike na velika njemačka ulaganja u američku industriju.
Imajući u vidu da je Tramp prijetio kaznenim tarifama njemačkoj industriji automobila dok je bio predsjednik, a sada želi da uvede tarife od minimum 10% na sve uvozne proizvode ako se vrati na položaj, Njemačka koristi translantskog koordinatora da se pripremi za moguću drugu Trampovu administraciju.
Koorodinator Majkl Link, vodi ono što Berlin naziva “zaobilaznom diplomatijom”, putujući po zemlji i obilazeći presudne države gdje Njemačka ima velike investicije.
– Ukoliko Donald Tramp bude ponovo izabran, bilo bi posebno važno da se spriječe kaznene tarife koje planira da uvede na robu iz EU – rekao je Link za Rojters. Kazao je da se sastao sa republikanskim guvernerima Oklahome, Arkanzasa, Alabame i Indijane.
Na svakoj stanici, objasnio je zašto su dobre trgovinske veze temelj njemačkog prisustva u SAD.
Najveći izvoznik automobila proizvedenih u Americi je BMW BTWG.DE, a Njemačka kaže da kompanijja direktno ili indirektno zapošljava 860.000 Amerikanaca.
Link se takođe sastaje sa demokratskim zvaničnicima, ali je lobiranje kod onih koji mogu da utiču na Trampa njegov prioritet. Rojters nije mogao da utvrdi da li je sam Tramp svestan pristupa Berlina.
Prijateljska lica za Trampa u Meksiku
U Meksiku su se vladini zvaničnici sastajali sa ljudima bliskim Trampu i razgovarali o pitanjima koja uključuju uključujući migraciju i krijumčarenje fentanila, sintetičkog opijata, u Sjedinjene Države. To su dva pitanja gdje bi Meksiko mogao da se suoči sa većim pritiskom SAD pod drugom Trampovom administracijom, prema dva izvora iz Meksika.
Tramp je rekao da će narediti Pentagonu „da na odgovarajući način upotrebi specijalne snage“ za napade na vođstvo i infrastrukturu kartela, za šta je malo verovatno da će dobiti dozvolu meksičke vlade.
Meksički zvaničnici su takođe razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi, koji je posljednji put izmijenjen za vrijeme Trampovog predsedništva 2020. godine, i treba da bude ponovo revidiran 2026, dodaju izvori. Tramp je u nedavnim javnim komentarima pohvalio svoju prepravku tog sporazuma.
A u znak toga koliko su lični odnosi važni pod Trampom, meksička vladajuća partija razmatra alternativne kandidate koje bi imenovala za sljedećeg ministra spoljnih poslova, u zavisnosti od toga da li će vjerovatno pobijediti Tramp ili Bajden, rekla su dva izvora upoznata sa razmatranjima.
Predsjednički izbori u Meksiku se održavaju u junu. Ako pobedi Klaudija Šajnbaum, kandidatkinja vladajuće stranke, kako se trenutno očekuje, stupila bi na dužnost u oktobru. Ukoliko ankete nagovijeste Trampovu pobjedu, vjerovatno će izabrati Marsela Ebrarda za svog šefa diplomatije, kažu izvori. On je bio ministar spoljnih poslova za vrijeme Trampovog prvog mandata i smatra da se da se “dobro držao” u odnosima sa američkom administracijom u to vrijeme.
Japanski “stručnjak za Trampa”
Da bi ojačao svoje diplomatsko angažovanje sa Trampovim štabom, Japan se sprema da angažuje Sunao Takaa prevodioca školovanog na Harvardu koji je pomogao bivšem premijeru Šinzu Abeu da se zbliži sa Trampom tokom partija golfa. Drugi bivši premijer Japana, Taro Aso sastao se sa Trampom u Njujorku u utorak, prema zvaničniku kampanje. Najbližeg saveznika Amerike u Aziji brine da bi Tramp mogao da oživi trgovinski protekcionizam i zahtijeva više novca za održavanje američkih snaga u Japanu, kažu vladini zvaničnici.
Britanska Laburistička partija, koja je sada u opoziciji, ali je veliki favorit za pobjedu na izborima koji se očekuju do kraja godine, možda će imati teži put da ostvari dobre odnose sa eventualnom Trampovom administracijom.
Dejvid Lemi, koji bi bio ministar spoljnih poslova laburista, jednom je napisao u časopisu Tajm da je Tramp „neonacistički sociopata koji mrzi žene“. Lami sada radi na izgradnji veza sa republikancima, rekao je zvaničnik laburista.
Lami se sastao sa republikancima za koje se vjeruje da su kandidati za uloge u Trampovom kabinetu, uključujući Majka Pompea, bivšeg američkog državnog sekretara pod Trampom, rekao je zvaničnik Laburista.
Lami je odbio da bude intervjuisan, ali je rekao da su mnogi britanski političari kritikovali Trampa i da bi on kao ministar spoljnih poslova zastupao britanske interese bez obzira na to ko zauzima Bijelu kuću.
Viktorija Kouts, bivša zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost u vrijeme Trampa, rekla je da bi pobeda laburista mogla da znači težak period u odnosima SAD i Velike Britanije ako Tramp pobijedi, navodeći “lični animozitet” kod dijela laburista. Predstavnik Pompea je odbio da komentariše.
Nervoza u Australiji
Australijski ambasador u SAD Kevin Rad nedavno je navukao Trampov gnjev zbog prethodnih kritika na račun bivšeg predsjednika. U intervjuu prošlog mjeseca, Tramp je rekao da je čuo da je Rad, bivši premijer, bio „malo gadan“ i da je:
„Ako bude iole neprijateljski raspoložen, neće dugo ostati tamo“.
Ministarka inostranih poslova Australije Peni Vong branila je Ruda, rekavši da će ostati ambasador ako se Tramp vrati na vlast. Iza kulisa, Rad pokušava da zaštiti ključni vojni sporazum da ga Tramp ne poništi, rekao je diplomatski izvor iz Australije.
Bajdenova administracija se složila da pomogne Australiji da načini svoj prvi korak ka razvoju flote podmornica na nuklearni pogon prodajom Kanberi tri do pet podmornica klase Virdžinija.
Rad je podstakao Kanberu da brzo reaguje na donošenju zakona koji je približava američkim standardima za kontrolu naoružanja i uspostavlja specijalno tijelo za nuklearnu bezbjednost, u nadi da će to otežati Trampu da poništi prodaju, rekao je izvor.
Ambasada Australije u SAD je odbila da komentariše. Kanbera nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Majkl Šubridž, iz firme Strategic Analysis Australia, rekao je da bi Trampova politika „Amerika na prvom mjestu“ ipak mogla da poništi dogovor.
– Sve poluge su tu da Tramp kaže: ‘Američka mornarica nema dovoljno, tako da Australija neće dobiti nijednu podmornicu – rekao je stručnjak za odbranu.
Rojters nije mogao da utvrdi Trampov stav o tom pitanju. U predizbornoj kampanji do sada nije izrazio nikakvu zabrinutost u vezi sa tim sporazumom.
Diskretan pristup Južne Koreje
Jedan način da saveznici SAD utiču na Trampa jeste preko lobista, posebno ako žele da budu diskretni.
Bivši zvaničnik južnokorejske vlade, koji sada boravi u Vašingtonu, rekao je da Bajdenova administracija pažljivo prati strane vlade i da Seul više voli da razumije Trampovo razmišljanje preko lobističkih firmi na „tajni način“.
Četvrt sa lobističkim firmama u Vašingtonu vrvi od Južnokorejaca koji žele da razumiju Trampove stavove o trgovini i investicijama, uključujući šta bi se desilo sa Bajdenovim Zakonom o smanjenju inflacije (IRA), rekao je zvaničnik južnokorejske vlade.
Kabinet predsednika Južne Koreje nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Zakonom IRA podržava se obnavljanje proizvodnje i energetska tranzicija.
Tramp takođe podržava vraćanje poslovnih operacija iz inostranstva u zemlju, ali ne i Bajdenov pritisak da se sa fosilnih goriva pređe na zelenu energiju.
Neki američki saveznici koriste lobiste povezane sa Trampom, uključujući kompaniju Ballard Partners, koji vodi Brajan Balard, lobista sa Floride koji je tražen zbog svojih bliskih veza sa Trampom. Balardovi klijenti su Japan i Demokratska Republika Kongo, prema podacima te kompanije i američkim javno dostupnim dokumentima. Odbio je da imenuje druge.
– Mnogi članovi naše firme bili su dugogodišnji saveznici bivšeg predsjednika – rekao je Džastin Sejfi, Balardov partner.
Japansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je zatražilo savjet i podršku od širokog spektra stručnjaka, i odbilo je da komentariše veze sa Balardom. Kongo nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, piše Glas Amerike.
Svijet
Tramp zaprijetio zabranom izvoza dizela: “EVROPO SPREMI ZALIHE”
Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) najavio je mogućnost zabrane izvoza dizela iz SAD, dok je Evropi poručeno da pripremi svoje rezerve goriva zbog poremećaja na svjetskom tržištu.
Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) otišao je korak dalje i pozvao evropske zemlje da to učine odmah, uz obrazloženje da američki poljoprivrednici, prevoznici i kompanije ne bi trebalo da snose teret rasta cijena goriva.
Zašto SAD razmatra zabranu izvoza?
Mogućnost ograničavanja izvoza pojavila se nakon snažnog rasta cijena dizela izazvanog ratom u Iranu i poremećajima u globalnom snabdijevanju.
Pitanje cijena goriva posebno je važno za Trampovu administraciju uoči novembarskih izbora za Kongres.
SAD je jedan od ključnih svjetskih dobavljača dizela i dnevno izvozi između 1,2 i 1,5 miliona barela. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna obustava američkog izvoza mogla izazvati dodatni rast cijena na međunarodnom tržištu.
“Vrlo ozbiljno razmišljamo o tome”, rekao je Tramp tokom vikenda govoreći o mogućoj zabrani izvoza.
Besent je potom pozvao evropske partnere da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i stave dodatne zalihe na tržište.
“Naši evropski partneri trebalo bi da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i odmah stave na raspolaganje dodatne zalihe kako bi se riješili trenutni poremećaji”, poručio je Besent.
Kako se Evropa priprema?
Velika Britanija već je razgovarala s evropskim partnerima o mogućem koordinisanom oslobađanju rezervi ukoliko Vašington zaista zaustavi izvoz dizela.
Izvor upoznat s razgovorima rekao je za BBC da ima smisla pripremiti zajednički odgovor s drugim državama, uključujući članice Evropske unije.
Britanska vlada navodi da zemlja ima raznovrsne i otporne izvore snabdijevanja i da trenutno nema razloga za strah od nestašice dizela, iako se očekuje dalji rast cijena.
Iz Evropske komisije danas, 2. oktobra, poručeno je da se o situaciji s dizelom vode “brojni razgovori i sastanci”, uključujući kontakte na visokom nivou s američkom administracijom.
Zašto su cijene dizela toliko porasle?
Cijene benzina i dizela širom svijeta snažno su porasle nakon izbijanja američko-izraelskog rata u Iranu u februaru.
Zatvaranje Ormuskog moreuza, ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i gasa, dodatno je poremetilo tržište. Pritisak je pojačala i zabrana izvoza iz Rusije, jednog od velikih svjetskih dobavljača dizela.
Tramp smatra da bi zadržavanje većih količina dizela u SAD moglo spustiti cijene na američkim pumpama i donijeti olakšanje vozačima i kompanijama.
Međutim, Dejvid Fajf (David Fyfe), glavni ekonomista kompanije Argus Media, upozorava da bi prekid američkih isporuka vjerovatno dodatno podigao međunarodne cijene.
Dizel je već dostigao istorijski visoke cijene u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama. Za razliku od benzina, potražnju za dizelom teže je smanjiti jer se u velikoj mjeri koristi u transportu i poljoprivredi.
Svijet
UKRAJINCI PRVI PUT LANSIRALI SVOJU BALISTIČKU RAKETU: Odbijaju da kažu šta su tačno sravnili sa zemljom
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je prvu borbenu upotrebu nove, razorne domaće taktičke balističke rakete “FP-7” protiv ruskih snaga, ali Kijev pod velom stroge tajne drži informaciju o tome šta je tačno sravnjeno sa zemljom.
Ukrajinska nova taktička balistička raketa FP-7 prvi put je korišćena u borbi protiv Rusije, potvrdio je predsjednik Volodimir Zelenski, ali vlasti u Kijevu odbijaju da otkriju šta je tačno pogođeno, piše Kijev Independent.
“Ukrajinska taktička balistička raketa. FP-7. Prva borbena upotreba. Hvala vam na rezultatu. Sljedeći korak: serijska proizvodnja. Slava Ukrajini!”, rekao je Zelenski uz objavljeni video snimak lansiranja, ne navodeći detalje o samom napadu.
Na direktno pitanje novinara o tome šta je bila meta rakete i šta je uništeno, savjetnik za komunikacije ukrajinskog predsjednika je kratko odgovorio Kijev Independentu: “Mi to ne kažemo.”
Domaći odgovor na američke ATACMS
Balističku raketu FP-7 razvila je i proizvela vodeća ukrajinska odbrambena kompanija Fire Point. Prema tehničkim podacima, raketa dostiže maksimalnu brzinu od 1.500 metara u sekundi, ima deklarisani domet do 250 kilometara i nosi bojevu glavu težine do 200 kilograma. Sve ključne komponente sistema, od raketnog motora do sistema za navođenje, proizvode se u kompaniji.
Razvoj modela FP-7 i varijante FP-9 dužeg dometa zvanično je objavljen u septembru 2025. godine, dok su prva ispitivanja sprovedena u februaru 2026. godine. Raketa je bazirana na sovjetskom presretaču 48N6 koji se koristi u sistemima protivvazdušne odbrane S-300 i S-400, ali koristi moderne komponente i napredne proizvodne tehnologije.
Ukrainian tactical ballistic missile. FP-7. First combat use. Thank you for the result. Next up: production. Glory to Ukraine! pic.twitter.com/IxdjVg51c1
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) October 1, 2026
“Ovo je naš pandan sistemu ATACMS, vjerovatno sa još većom bojevom glavom, ali će koštati najmanje upola manje”, ranije je rekao suosnivač i glavni konstruktor kompanije Fire Point Denis Štilerman. Naglasio je da je ključ uspjeha masovna proizvodnja: “Ako proizvodite dvije ili tri balističke rakete mjesečno, to nema smisla i neće uticati na situaciju na bojnom polju.”
Ciljevi duž linije fronta i u dubini
Nazarij Barčuk, vojni analitičar iz Ukrajinskog centra za bezbjednost i saradnju, objasnio je za Kyiv Independent čemu je novi sistem prvenstveno namijenjen.
“FP-7 je dizajniran da uništava ciljeve na prvoj liniji fronta i u neposrednoj pozadini. To uključuje neprijateljske komandne punktove, štabove, skladišta oružja i municije, radarske stanice, sisteme za elektronsko ratovanje, protivvazdušne i raketne lansere, mjesta za lansiranje dronova i vojnu infrastrukturu i aerodrome u dometu raketa”, istakao je Barčuk.
Izvršna direktorka kompanije Fajer Point, Irina Tereh, objavila je 10. septembra na konferenciji o bezbjednosti u Poljskoj da će raketa ući u operativnu upotrebu “u roku od nekoliko nedjelja”, nakon što prođe petnaest probnih lansiranja i konačnu sertifikaciju od strane ukrajinskog Ministarstva odbrane.
Sumnje oko vlasništva i evropskog projekta presretača
Kompanija Fajer Point osnovana je 2022. godine i za kratko vrijeme je izrasla u jednog od ključnih domaćih proizvođača oružja za ukrajinsku vojsku. Stekla je ime razvojem serije dronova za napade dugog dometa i teške krstareće rakete FP-5 “Flamingo”, iako je njen brzi uspon praćen pitanjima o njenoj vlasničkoj strukturi i optužbama za korupciju.
Pored jurišnih raketa, kompanija takođe predvodi evropsku odbrambenu inicijativu FREYA, pokrenutu u julu sa devet evropskih partnera. U okviru ovog programa, razvija se FP-7.X – znatno brža verzija rakete koja služi kao presretač balističkih raketa. Fire Point je već potpisao ugovore sa 13 evropskih vojnih kompanija za kupovinu radara i glava za samonavođenje, sa ciljem da cijena svakog presretača ostane ispod milion evra, što je djelić cijene raketa Patriot. Prvo operativno presretanje planirano je za sredinu 2027. godine.
Ukrajina takođe brzo razvija sopstvena rješenja zbog hroničnog nedostatka zapadnih sistema protivvazdušne odbrane. Iako je Kijevu ranije obećana licenca za domaću proizvodnju raketa za sistem Patriot, američka administracija je zakočila zbog bezbjednosnih razloga, a najnoviji vojni paketi iz Vašingtona ne pokrivaju nedostatak skupih presretača, primoravajući Ukrajince da se oslanjaju na sopstvene pogone.
Svijet
NAFTA PONOVO IZNAD 100 DOLARA: Nervozan kraj sedmice na tržištima
Svjetska tržišta u petak, 2. oktobra, ulaze u završnicu sedmice pod pritiskom skupe nafte i visokih prinosa na državne obveznice, dok investitori čekaju podatke s američkog tržišta rada koji bi mogli uticati na naredne poteze Federalnih rezervi.
Nafta se zadržava iznad psihološki važne granice od 100 dolara za barel, dok su azijske berze jutros uglavnom pod pritiskom. Istovremeno, tržište obveznica prolazi kroz period velikih oscilacija, nakon što su troškovi američkog zaduživanja dostigli nivoe koji nisu viđeni više od dvije decenije.
Reuters navodi da su investitori pred objavljivanje američkog izvještaja o zaposlenosti oprezni, dok dodatnu neizvjesnost stvaraju geopolitičke tenzije i vojno gomilanje u regionu Persijskog zaliva.
Zašto je nafta ponovo iznad 100 dolara?
Brent se jutros zadržava iznad 100 dolara po barelu, nakon snažnog rasta prethodnog dana. Cijena je u četvrtak skočila za oko tri dolara i dostigla 101,76 dolara po barelu, a jedan od novih pokretača bila je odluka Kine da obustavi izvoz goriva.
U petak ujutro Brent se kretao oko 101,5 dolara po barelu.
Visoke cijene energenata ponovo otvaraju pitanje inflacije. Što nafta duže ostane na ovim nivoima, veći je rizik da će se skuplja energija preliti na cijene transporta, proizvodnje i robe.
Upravo zbog toga kretanje nafte više nije samo priča s energetskog tržišta – ono direktno utiče i na očekivanja o kamatnim stopama.
Američke obveznice poslale upozorenje tržištima
Još veća nervoza prethodnih dana zabilježena je na tržištu državnog duga.
Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice u četvrtak je dostigao oko 5,34 odsto, najviši nivo od 2002. godine. Kasnije se povukao, a tokom azijskog trgovanja u petak kretao se oko 5,25 odsto.
Rast prinosa znači da se američka država zadužuje skuplje, ali posljedice osjećaju i druga tržišta. Visoki prinosi na relativno sigurne državne obveznice čine akcije manje privlačnim, a istovremeno mogu povećati troškove kredita za kompanije i građane.
Dodatnu zabrinutost izazivaju inflacija, visoke cijene energenata i pitanje koliko će američka ekonomija ostati snažna uz ovako visoke troškove zaduživanja.
Wall Street ipak uspio da se oporavi
Američke berze u četvrtak su prošle kroz vrlo nestabilnu trgovinsku sesiju, ali su na kraju uspjele da izbjegnu veći pad.
S&P 500 porastao je 0,2 odsto na 7.666,45 poena i time prekinuo niz od tri uzastopna dana pada.
Dow Jones i Nasdaq završili su trgovanje gotovo bez promjene.
Dio podrške tržištu stigao je iz tehnološkog sektora, posebno od proizvođača čipova, dok su visoki prinosi na obveznice tokom većeg dijela dana pritiskali akcije.
Šta se jutros događa u Aziji?
Azijska tržišta nisu uspjela da pronađu zajednički pravac.
Japanski Nikkei 225 pao je oko 0,9 odsto, dok je hongkonški Hang Seng izgubio gotovo tri odsto i spustio se na najniži nivo od jula.
Širi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez Japana oslabio je oko 0,5 odsto i kreće se prema sedmičnom gubitku.
Južnokorejski Kospi, s druge strane, bilježio je blagi rast, dok su tržišta u kontinentalnoj Kini zatvorena zbog praznika.
Pod pritiskom i evro
Nemir nije ograničen samo na akcije i obveznice.
Evro je oslabio na oko 1,12 dolara, u jednom trenutku dostižući najniži nivo od maja prošle godine.
Pritisak na evropsku valutu pojačala je zabrinutost zbog francuskih javnih finansija. Razlika između prinosa na desetogodišnje francuske i njemačke obveznice premašila je 140 baznih poena, što je najviše od 2012. godine.
Takvo kretanje pokazuje da investitori traže veću premiju za držanje francuskog duga u odnosu na njemački.
Sve oči uprte u američko tržište rada
Najvažniji događaj za tržišta tek slijedi.
SAD danas objavljuju izvještaj o zaposlenosti za septembar, jedan od podataka koje Federalne rezerve pažljivo prate prilikom odlučivanja o kamatnim stopama.
Ekonomisti očekuju da je američka privreda u septembru otvorila oko 84.000 novih radnih mjesta, nakon 162.000 u avgustu, dok bi stopa nezaposlenosti trebalo da ostane na 4,1 odsto.
Broj koji značajno odstupi od očekivanja mogao bi izazvati novu reakciju na tržištima obveznica, dolara i akcija.
Za investitore je računica trenutno nezgodna: snažno tržište rada potvrđuje otpornost američke ekonomije, ali istovremeno može dati Federalnim rezervama više prostora da kamatne stope zadrže visoko ili ih dodatno povećaju.
Zbog toga će upravo američki podaci o zaposlenosti vjerovatno odrediti ton trgovanja do kraja dana.
POTRESNA PRIČA KOJA SE ČEKALA DECENIJAMA! Film „Zlatni rez ’42 – Djeca Kozare” sutra u Banjaluci, obratiće se i sam Zafranović!
ŠKORPIJI STIŽE NOVAC, OVNU DRAMA! Dnevni horoskop za 3. oktobar
VUČIĆ OTKRIO ŠOKANTAN PLAN! „Specijalnim avionima organizovano dovode Albance na glasanje!“
„OVO SU STUBOVI NAŠEG DRUŠTVA!“ Drinić ekspresno sanirao FK „Potkozarje“ nakon nevremena! Nastavljamo borbu za naš narod i tradiciju!
VREMENSKA PROGNOZA! Jutro hladno, danju sunčano, do 27 stepeni
STIGLA PODRŠKA GRADA: Uručena novčana pomoć za 20 porodica koje vode najvažnije životne bitke!
MISTERIOZNO SELO “SRPSKIH NOSTRADAMUSA”: Kraljica Draga je pratila svaki glas iz ovog mjesta, a ljudi ovdje danas žive DUGO I VITALNO
„POGLEDAJTE U SVOJE NOVČANIKE I FRIŽIDERE PA GLASAJTE!“ Vučkovac pred izbore: Zna se kuda ide država u kojoj se prazne škole!
„PARTIJSKI DILOVI ILI NORMALAN SISTEM?“ Stanišić: Dok plaćamo stotine miliona za sumnjive poslove, narod pakuje kofere!
VELIKO POJAČANJE U HERCEGOVINI! Pokret za Trebinje pristupio Pokretu Sigurna Srpska: „Stiže nova politička snaga!“
ZATAŠKAN INCIDENT U DOBOJU? Policijski motocikl udario biciklistu, otvorena brojna pitanja
SABOTAŽA NA BIRAČKIM MJESTIMA? SNSD planira oštećenje skenera i usporavanje glasanja
TEROR IZBORNE MAŠINE U PRIJEDORU! SNSD od Gradske uprave i javnih preduzeća napravio logore, radnicima se preti otkazom ako ne donesu 20 „sigurnih” glasova!
SMOTRA PRAZNIH STOLICA I TOTALNI DEBAKL! Vukanović na blogu besramno laže o “VELIČANSTVENIM TRIBINAMA”! (FOTO)
„PLATIŠ STRUJU I LIJEK, PA GLADUJEŠ“! Preko 74.000 penzionera spalo na 3,80 KM dnevno za hranu!
USKORO POTRES U SNSD-U! Dodik izgubio moć, niko ga više ne sluša! NAKON IZBORA RAT KLANOVA
„TI SI KAO MOJE DIJETE“: Stanivuković na pijaci u Tesliću dobio riječi podrške – „Čovjek si jer smiješ među narod“
SNSD U PRIJEDORU PUCA PO ŠAVOVIMA! Dodiku glume slogu, a na terenu “NOŽ” U LEĐA KOLEGAMA
VUKOMANOVIĆ PRED IZBORE: „Zaštitimo porodice, uvedimo nacionalnu penziju i vratimo dostojanstvo prosvjetnim radnicima“
STANIVUKOVIĆ: „SRPSKA NIJE SIROMAŠNA, NEGO OPUSTOŠENA“ – Najavio 13. penziju, ukidanje PDV-a na lijekove i obračun s kladionicama
-
Politika2 dana agoPOSKUPLJENJE STRUJE JE NEMINOVNO! Ako SNSD ostane na vlasti, ceh od milijardu KM duga plaćaju građani!
-
Društvo10 sati agoVRHUNAC LICEMJERJA U DRAKULIĆU! Predsjednik MZ i aktivista SNSD-a pozivao građane da slikaju i prijavljuju one koji bacaju smeće, A SAD UHVAĆEN KAKO LIČNO PRAVI DIVLJU DEPONIJU!
-
Politika1 dan agoSPEKTAKL DECENIJE NA KASTELU! Hiljade ljudi uz Stanivukovića i POKRET SIGURNA SRPSKA!
-
Svijet3 dana agoAMERIČKA VOJSKA NAPUSTILA IRAK: Poslije dvije decenije ostavila pustoš
-
Politika2 dana agoVUKOMANOVIĆ UPOZORAVA GRAĐANE! Uzmite novac koji vam nude jer je vaš, ali ne prodajte budućnost svoje djece! (VIDEO)
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ: „NEĆU U VLAST SA SNSD-OM“ – Najavljuje 13. penziju, reviziju spornih poslova i promjene u javnim preduzećima
-
Politika2 dana agoCIK OBJAVIO SATNICU ZA IZBORNI DAN: Saznajte u koliko sati stižu prvi preliminarni rezultati sa skenera
-
Banjaluka3 dana agoBESPLATAN JAVNI PREVOZ dobila još jedna grupa banjalučkih penzionera