Svijet
Američki saveznici kuju planove za moguć POVRATAK TRAMPA

Njemačka vodi “ofanzivu šarma” unutar Republikanske partije. Japan priprema stručnjaka za pristup Trampu. Zvaničnici meksičke vlade razgovaraju sa Trampovim saradnicima, a Australija užurbano donosi zakone koji bi zaštitila vojni sporazum sa Amerikom u slučaju Trampove pobjede.
Širom svijeta, američki saveznici preduzimaju korake da odbrane ili unaprijede svoje interese u slučaju da se bivši predsjednik Donald Tramp vrati na vlast poslije izbora u novembru. Tramp i njegov demokratski rival Džo Bajden su, prema anketama, trenutno izjednačeni u ključnim državama koje odlučuju izbore
Strani saveznici žele da izbjegnu da se ponovi šamar koji im je Trampova politika “Amerika na prvom mjestu” zadala u njegovom prvom mandatu, kada su se dogodili trgovinski ratovi, preispitivanje vojnih saveza, suzbijanje dolaska novih imigranata i povlačenje iz svjetskog klimatskog sporazuma.
Agencija Rojters je razgovarala sa diplomatama i vladinim zvaničnicima na pet kontinenata o pripremama za Trampov potencijalni drugi mandat.
Neki strani lideri su direktno kontaktirali Trampa, uprkos riziku da će naljutiti njegovog izbornog rivala, demokratskog predsjednika Džoa Bajdena. Saudijski princ prestolonaslijednik je nedavno telefonom nazvao Trampa, navodi izvor upoznat sa tim razgovorom, dok su se mađarski premijer i poljski predsjednik uživo sastali sa njim proteklih nedelja.
Šef britanske diplomatije Dejvid Kameron je takođe razgovarao sa Trampom ovog mjeseca na njegovom imanju na Floridi. Reporterima u Vašingtonu je poslije rekao da je u pitanju bila privatna večera na kojoj su razgovarali o Ukrajini, ratu Izraela i Gaze i budućnosti NATO.
Bijela kuća je uputila novinare Rojtersa na komentare portparolke Bijele kuće Karin Žan-Pjer koja je navela da sastanci kao što je taj koji je održao Kameron – nisu neuobičajeni.
Odbila je da odgovori na pitanja o Trampovom sastanku sa Viktorom Orbanom ili telefonskom razgovoru sa saudijskim princom, o kojem je vijest prvo objavio Njujork tajms.

Kancelarija za medije saudijske vlade i Trampov izborni štab nisu odgovorili na pitanja da prokomentarišu taj razgovor.
Trampova kampanja saopštila je da je razgovarao o bezbjednosnim pitanjima sa svakim od evropskih lidera, uključujući predlog poljskog predsjednika Andžeja Dude da članice NATO troše bar 3% bruto nacionalnog proizvoda na odbranu. Trenutno, cilj im je da izdvoje 2% za budžet NATO.
Džeremi Suri, predsjednički istoričar na Univerzitetu Teksasa, kaže da su sastanci između kandidata i diplomata normalni, ali smatra da je Trampov sastanak sa Orbanom i razgovor sa saudijskim princom Mohamadom bin Salmanom – neuobičajen.
Trampov savjetnik Brajan Hjuz je rekao: “Sastanci i pozivi svjetskih lidera predstavljaju priznanje onoga što već znamo kod kuće. Džo Bajden je slab, i kada predsjednik Tramp položi zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Država, svijet će biti bezbjedniji a Amerika prosperitetnija”.
Trampov štab nije detaljno odgovorio na pitanja o drugim nalazima iz Rojtersove priče, ali je portparolka kampanje Kerolin Livit rekla: “Američki saveznici se nadaju da će predsjednik Tramp biti ponovo izabran”.
Njemačka “zaobilazna diplomatija”
Veći dio pokušaja uspostavljanja kontakta sa Trampom bio je manje direktan od susreta sa kandidatom.
Njemačka gradi mostove sa Trampovom republikanskom bazom na državnom nivou, podsjećajući stranačke zvaničnike na velika njemačka ulaganja u američku industriju.
Imajući u vidu da je Tramp prijetio kaznenim tarifama njemačkoj industriji automobila dok je bio predsjednik, a sada želi da uvede tarife od minimum 10% na sve uvozne proizvode ako se vrati na položaj, Njemačka koristi translantskog koordinatora da se pripremi za moguću drugu Trampovu administraciju.
Koorodinator Majkl Link, vodi ono što Berlin naziva “zaobilaznom diplomatijom”, putujući po zemlji i obilazeći presudne države gdje Njemačka ima velike investicije.

– Ukoliko Donald Tramp bude ponovo izabran, bilo bi posebno važno da se spriječe kaznene tarife koje planira da uvede na robu iz EU – rekao je Link za Rojters. Kazao je da se sastao sa republikanskim guvernerima Oklahome, Arkanzasa, Alabame i Indijane.
Na svakoj stanici, objasnio je zašto su dobre trgovinske veze temelj njemačkog prisustva u SAD.
Najveći izvoznik automobila proizvedenih u Americi je BMW BTWG.DE, a Njemačka kaže da kompanijja direktno ili indirektno zapošljava 860.000 Amerikanaca.
Link se takođe sastaje sa demokratskim zvaničnicima, ali je lobiranje kod onih koji mogu da utiču na Trampa njegov prioritet. Rojters nije mogao da utvrdi da li je sam Tramp svestan pristupa Berlina.
Prijateljska lica za Trampa u Meksiku
U Meksiku su se vladini zvaničnici sastajali sa ljudima bliskim Trampu i razgovarali o pitanjima koja uključuju uključujući migraciju i krijumčarenje fentanila, sintetičkog opijata, u Sjedinjene Države. To su dva pitanja gdje bi Meksiko mogao da se suoči sa većim pritiskom SAD pod drugom Trampovom administracijom, prema dva izvora iz Meksika.

Tramp je rekao da će narediti Pentagonu „da na odgovarajući način upotrebi specijalne snage“ za napade na vođstvo i infrastrukturu kartela, za šta je malo verovatno da će dobiti dozvolu meksičke vlade.
Meksički zvaničnici su takođe razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi, koji je posljednji put izmijenjen za vrijeme Trampovog predsedništva 2020. godine, i treba da bude ponovo revidiran 2026, dodaju izvori. Tramp je u nedavnim javnim komentarima pohvalio svoju prepravku tog sporazuma.
A u znak toga koliko su lični odnosi važni pod Trampom, meksička vladajuća partija razmatra alternativne kandidate koje bi imenovala za sljedećeg ministra spoljnih poslova, u zavisnosti od toga da li će vjerovatno pobijediti Tramp ili Bajden, rekla su dva izvora upoznata sa razmatranjima.
Predsjednički izbori u Meksiku se održavaju u junu. Ako pobedi Klaudija Šajnbaum, kandidatkinja vladajuće stranke, kako se trenutno očekuje, stupila bi na dužnost u oktobru. Ukoliko ankete nagovijeste Trampovu pobjedu, vjerovatno će izabrati Marsela Ebrarda za svog šefa diplomatije, kažu izvori. On je bio ministar spoljnih poslova za vrijeme Trampovog prvog mandata i smatra da se da se “dobro držao” u odnosima sa američkom administracijom u to vrijeme.
Japanski “stručnjak za Trampa”
Da bi ojačao svoje diplomatsko angažovanje sa Trampovim štabom, Japan se sprema da angažuje Sunao Takaa prevodioca školovanog na Harvardu koji je pomogao bivšem premijeru Šinzu Abeu da se zbliži sa Trampom tokom partija golfa. Drugi bivši premijer Japana, Taro Aso sastao se sa Trampom u Njujorku u utorak, prema zvaničniku kampanje. Najbližeg saveznika Amerike u Aziji brine da bi Tramp mogao da oživi trgovinski protekcionizam i zahtijeva više novca za održavanje američkih snaga u Japanu, kažu vladini zvaničnici.
Britanska Laburistička partija, koja je sada u opoziciji, ali je veliki favorit za pobjedu na izborima koji se očekuju do kraja godine, možda će imati teži put da ostvari dobre odnose sa eventualnom Trampovom administracijom.
Dejvid Lemi, koji bi bio ministar spoljnih poslova laburista, jednom je napisao u časopisu Tajm da je Tramp „neonacistički sociopata koji mrzi žene“. Lami sada radi na izgradnji veza sa republikancima, rekao je zvaničnik laburista.
Lami se sastao sa republikancima za koje se vjeruje da su kandidati za uloge u Trampovom kabinetu, uključujući Majka Pompea, bivšeg američkog državnog sekretara pod Trampom, rekao je zvaničnik Laburista.
Lami je odbio da bude intervjuisan, ali je rekao da su mnogi britanski političari kritikovali Trampa i da bi on kao ministar spoljnih poslova zastupao britanske interese bez obzira na to ko zauzima Bijelu kuću.
Viktorija Kouts, bivša zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost u vrijeme Trampa, rekla je da bi pobeda laburista mogla da znači težak period u odnosima SAD i Velike Britanije ako Tramp pobijedi, navodeći “lični animozitet” kod dijela laburista. Predstavnik Pompea je odbio da komentariše.
Nervoza u Australiji
Australijski ambasador u SAD Kevin Rad nedavno je navukao Trampov gnjev zbog prethodnih kritika na račun bivšeg predsjednika. U intervjuu prošlog mjeseca, Tramp je rekao da je čuo da je Rad, bivši premijer, bio „malo gadan“ i da je:
„Ako bude iole neprijateljski raspoložen, neće dugo ostati tamo“.
Ministarka inostranih poslova Australije Peni Vong branila je Ruda, rekavši da će ostati ambasador ako se Tramp vrati na vlast. Iza kulisa, Rad pokušava da zaštiti ključni vojni sporazum da ga Tramp ne poništi, rekao je diplomatski izvor iz Australije.

Bajdenova administracija se složila da pomogne Australiji da načini svoj prvi korak ka razvoju flote podmornica na nuklearni pogon prodajom Kanberi tri do pet podmornica klase Virdžinija.
Rad je podstakao Kanberu da brzo reaguje na donošenju zakona koji je približava američkim standardima za kontrolu naoružanja i uspostavlja specijalno tijelo za nuklearnu bezbjednost, u nadi da će to otežati Trampu da poništi prodaju, rekao je izvor.
Ambasada Australije u SAD je odbila da komentariše. Kanbera nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Majkl Šubridž, iz firme Strategic Analysis Australia, rekao je da bi Trampova politika „Amerika na prvom mjestu“ ipak mogla da poništi dogovor.
– Sve poluge su tu da Tramp kaže: ‘Američka mornarica nema dovoljno, tako da Australija neće dobiti nijednu podmornicu – rekao je stručnjak za odbranu.
Rojters nije mogao da utvrdi Trampov stav o tom pitanju. U predizbornoj kampanji do sada nije izrazio nikakvu zabrinutost u vezi sa tim sporazumom.
Diskretan pristup Južne Koreje
Jedan način da saveznici SAD utiču na Trampa jeste preko lobista, posebno ako žele da budu diskretni.
Bivši zvaničnik južnokorejske vlade, koji sada boravi u Vašingtonu, rekao je da Bajdenova administracija pažljivo prati strane vlade i da Seul više voli da razumije Trampovo razmišljanje preko lobističkih firmi na „tajni način“.
Četvrt sa lobističkim firmama u Vašingtonu vrvi od Južnokorejaca koji žele da razumiju Trampove stavove o trgovini i investicijama, uključujući šta bi se desilo sa Bajdenovim Zakonom o smanjenju inflacije (IRA), rekao je zvaničnik južnokorejske vlade.
Kabinet predsednika Južne Koreje nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Zakonom IRA podržava se obnavljanje proizvodnje i energetska tranzicija.
Tramp takođe podržava vraćanje poslovnih operacija iz inostranstva u zemlju, ali ne i Bajdenov pritisak da se sa fosilnih goriva pređe na zelenu energiju.
Neki američki saveznici koriste lobiste povezane sa Trampom, uključujući kompaniju Ballard Partners, koji vodi Brajan Balard, lobista sa Floride koji je tražen zbog svojih bliskih veza sa Trampom. Balardovi klijenti su Japan i Demokratska Republika Kongo, prema podacima te kompanije i američkim javno dostupnim dokumentima. Odbio je da imenuje druge.
– Mnogi članovi naše firme bili su dugogodišnji saveznici bivšeg predsjednika – rekao je Džastin Sejfi, Balardov partner.
Japansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je zatražilo savjet i podršku od širokog spektra stručnjaka, i odbilo je da komentariše veze sa Balardom. Kongo nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, piše Glas Amerike.
Svijet
PREDSJEDNIK AMERIKE NE MIRUJE! Tramp uveo sankcije sudijama i tužiocima

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa uvela je sankcije dvojici sudija i dvojici tužilaca Međunarodnog krivičnog suda /MKS/, dok Vašington nastavlja pritisak zbog postupaka koje tribunal vodi protiv izraelskih lidera.
Ministarstvo finansija SAD je kao sankcionisana lica navelo Nikolasa Jana Gilua iz Francuske, Nažata Šamima Kana iz Fidžija, Mame Mandijaje Nijang iz Senegala i Kimberli Prost iz Kanade.
Sudije MKS su u novembru prošle godine izdale naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamasa Ibrahima el Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom sukoba u Gazi.
Gilu je sudija MKS koji je predsjedavao pretpretresnim vijećem koje je izdalo nalog za hapšenje Netanjahua. Kan i Nijang su zamjenici tužilaca.
Ovaj potez uslijedio je manje od tri mjeseca nakon što je američka administracija uvela sankcije četvorici sudija MKS, navodeći da su oni učestvovali u “nelegitimnim i neosnovanim akcijama” suda usmjerenim na SAD i bliskog saveznika Izrael.
MKS, koji je u junu osudio taj potez, opisujući ga kao pokušaj potkopavanja nezavisnosti sudske institucije, za sada nije odgovorio na zahtjev za komentar o dodatnim sankcijama.
MKS, koji je osnovan 2002. godine, ima međunarodnu nadležnost za procesiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina u državama članicama ili ako je upućen na određenu situaciju odlukom Savjeta bezbjednosti UN.
SAD, Kina, Rusija i Izrael nisu članice ovog suda.
Svijet
CURE DETALJI! Šta znače bezbjednosne garancije Ukrajini?

Ukrajina će se obavezati da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, finansirano evropskim sredstvima, u pokušaju da dobije američke bezbjednosne garancije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Rusijom, navodi se u dokumentu u koji je imao uvid “Financial Times” (FT).
U dokumentu se ne precizira koje tačno oružje Ukrajina planira da nabavi, ali Kijev je jasno stavio do znanja da želi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane (PVO) “Patriot”, kako bi zaštitio svoje gradove i kritičnu infrastrukturu, uz dodatne rakete i drugu vojnu opremu.
Prema prijedlogu, Kijev i Vašington bi takođe zaključili ugovor vrijedan 50 milijardi dolara o proizvodnji dronova, u saradnji sa ukrajinskim kompanijama koje su razvile tu tehnologiju nakon početka rata u Ukrajini. Kijev je te prijedloge, do sada neobjavljene, podijelio sa Sjedinjenim Američkim Državama u dokumentu sa ključnim tačkama razgovora, koji je proslijeđen evropskim saveznicima pred sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak, naveli su izvori upoznati sa sadržajem.
Dokument ne otkriva koliki dio ugovora o dronovima podrazumijeva nabavku, a koliki investicije.
Prema pisanju FT-a, prijedlog je osmišljen tako da odgovara Trampovom stavu da američka industrija mora imati direktnu korist. Na pitanje o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući izjavio: “Mi ništa ne dajemo. Mi prodajemo oružje.”
Dokument detaljno iznosi kako Kijev planira da ponudi protivprijedlog Sjedinjenim Državama, nakon što se Tramp, poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, približio ruskim stavovima o završetku rata.
U njemu se ponavlja zahtjev Ukrajine za prekid vatre – nešto što je Tramp ranije podržavao, ali od čega je odustao poslije razgovora sa Putinom, odlučivši se za sveobuhvatan mirovni sporazum.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Trampu tokom sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima u Vašingtonu da je prekid vatre nužan prije sljedećih koraka. “Ne mogu da zamislim da bi naredni sastanak mogao da se održi bez prekida vatre. Hajde da radimo na tome i izvršimo pritisak na Rusiju, jer kredibilitet svega što danas preduzimamo zavisi barem od toga”, kazao je Merc.
Dokument jasno navodi da “trajan mir” ne smije da se zasniva na ustupcima Putinu, već na snažnom bezbjednosnom okviru i da treba spriječiti dalje borbe Rusa.
Prema dokumentu, Ukrajina odbacuje bilo kakav dogovor koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka sveobuhvatnom sporazumu.
Takođe, Kijev je odbio Putinov prijedlog iznesen Trampu na Aljasci da se “zamrzne” trenutna linija fronta ako se ukrajinske snage povuku iz djelimično okupiranih oblasti Donjecka i Luganska.
Upozorava se da bi to Rusiji omogućilo “odskočnu dasku za dalji i brzi prodor ka Dnjepru” i otvorilo put Moskvi da “svoje ciljeve ostvari drugim sredstvima”.
Ukrajina takođe zahtijeva da joj Rusija u potpunosti nadoknadi ratnu štetu, potencijalno kroz 300 milijardi dolara ruske državne imovine zamrznute na Zapadu. Prema dokumentu, sankcije Rusiji mogle bi biti ukinute jedino ako Moskva u potpunosti ispoštuje mirovni sporazum.
Tramp, koji se u ponedjeljak naveče sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, ocijenio je da je dan pregovora u Bijeloj kući bio “veoma uspješan” i naglasio da postoji prostor za dogovor između SAD, Ukrajine i Rusije.
Najavio je mogućnost trilateralnog sastanka radi definisanja uslova budućeg mirovnog procesa.
“Optimizam postoji, vjerujem da ćemo zajednički postići sporazum”, rekao je Tramp.
Prije trilateralnog sastanka trebalo bi da bude održan sastanak Putina i Zelenskog. Za ovaj prijedlog obojica su načelno rekli “da”.
Sastanak bi, kako je kazao viši zvaničnik u Trampovoj administraciji, trebalo da bude održan u Mađarskoj.
Tramp je kazao da će pregovori obuhvatiti i “moguće razmjene teritorija”, ali uz napomenu da je riječ o veoma složenom pitanju koje zahtijeva pažljiv pristup.
Iako je priznao da prekid vatre trenutno nije na snazi, Tramp je poručio da je “mirovni sporazum dostižan i da se može postići u bliskoj budućnosti”.
Zelenski je potvrdio da će Tramp pokušati da organizuje trilateralni sastanak i dodao da bi Ukrajina bila zadovoljna da predsjednik SAD lično učestvuje u njemu.
Tramp je rekao da je samo pitanje vremena kada će se to desiti i najavio da će uskoro telefonski razgovarati sa Putinom o njegovom održavanju.
Nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu radi sprovođenja eventualnog sporazuma.
Nakon razgovora sa Zelenskim, u Bijeloj kući je održan i širi sastanak s evropskim liderima, prenosi Nova.
Ukrajinski predsjednik izjavio je da je imao “veoma dobar razgovor” sa Trampom i da su tom prilikom razmatrana “veoma osjetljiva pitanja”.
Svijet
TRAMP OPET MIJENJA PRIČU “Planeta se više ne kreće u pravcu trećeg svjetskog rata”

Planeta se više ne kreće u pravcu trećeg svjetskog rata, saopštio je predsjednik SAD Donald Tramp u intervjuu novinaru Marku Levinu. Govoreći o sukobu u Ukrajini, on je istakao da se za vrijeme administracije prethodnog predsjednika SAD DŽozefa Bajdena situacija samo pogoršavala.
– Mislim da je sve vodilo ka trećem svjetskom ratu, ali sada toga više neće biti. To je dobra vijest. Više ne morate da brinete o tome – rekao je Tramp.
– Vidjećemo kako će se proces rješavanja krize odvijati. Ali sve je išlo ka trećem svjetskom ratu. To je najstrašnije što se dešavalo u pogledu vojnih konflikata, od Drugog svjetskog rata – dodao je on.
Predsjednik SAD, nakon susreta sa predsjednicima Rusije i Ukrajine, Vladimirom Putinom i Vladimirom Zelenskim, želi da procjeni mogućnost dijaloga između njih bez svog prisustva.
– Imao sam veoma uspješan sastanak sa predsjednikom Putinom. Imao sam veoma uspješan sastanak sa predsjednikom Zelenskim. I sada sam pomislio da bi bilo bolje ako bi se oni sastali bez mene, samo da vidimo, hoću da vidim šta će se dogoditi – rekao je on.
Tramp je dodao da će se, ukoliko bude potrebno, pridružiti Putinu i Zelenskom kako bi stranama pomogao da postignu sporazum.
– Znate, između njih postoje teški, veoma loši, veoma loši odnosi. I sada ćemo vidjeti kako će im ići, a ako bude potrebno, a vjerovatno će biti, onda ću doći i moći da dovedem stvar do kraja – naglasio je Tramp.
RTRS
-
Region2 dana ago
BRNABIĆ: “Nadstrešnica nije slučajno pala, SVE JE TO PLAN ZA RUŠENJE VUČIĆA!”
-
Politika2 dana ago
CVIJANOVIĆ: “BiH ide u pogrešnom smjeru, ovo je put u OPASNU SFERU!”
-
Politika2 dana ago
DODIK “Ja sam predsjednik Republike Srpske, PIŠITE ŠTA HOĆETE”
-
Politika1 dan ago
DODIKU ODUZIMAJU DIPLOMATSKI PASOŠ? Ima 15 dana da ga vrati
-
Politika2 dana ago
DRMA SE VRH – PALA VLADA SRPSKE! Višković podnio ostavku, evo ko bi ga mogao zamijeniti!
-
Politika1 dan ago
DAROVI IZ PALATE IZOSTALI – Dodik dijeli ono ŠTO JE NJEGOVO?
-
Politika1 dan ago
STEVANDIĆ “Srpska borbom nastala, borbom će opstati”
-
Politika2 dana ago
Višković s premijerske na direktorsku funkciju, EVO GDJE GA DODIK ŠALJE!