Connect with us

Društvo

ZNATE LI SVOJA PRAVA? Evo kada radnik može da se pozove NA ZAKON i dobije SKRAĆENO RADNO VRIJEME

Unastavku pročitajte pod kojim uslovima radnici mogu raditi skraćeno, odnosno kako je to propisano zakonom.

Šta propisuje zakon?
Zakonom o radu Republike Srpske propisano je sljedeće:

1. Radno vrijeme radnika koji rade na radnim mjestima i poslovima na kojima, i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu, postoji povećano štetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika skraćuje se srazmjerno tom štetnom dejstvu, a najviše do deset časova sedmično (poslovi sa povećanim rizikom).

2. O skraćenju radnog vremena u smislu stava 1. ovog člana odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresovanog radnika, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu stručne analize sačinjene od ovlašćene naučne ili stručne organizacije.

3. Radno vrijeme iz stava 2. ovog člana i člana 110. stav 1. ovog zakona, u pogledu prava radnika, smatra se punim radnim vremenom.

Inače, član 110, stav 1. podrazumijeva da nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom punog radnog vremena za vrijeme dok dijete ne navrši tri godine života, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, potrebna pojačana njega.

Šta podrazumijeva puno, a šta nepuno radno vrijeme?
Kao što vjerovatno i znate, puno radno vrijeme radnika iznosi 40 časova sedmično, s tim da opštim aktom može da se utvrdi i kraće radno vrijeme, ali ne kraće od 36 časova sedmično.

Prema već pomenutom Zakonu o radu RS, radnik može zaključiti ugovor o radu s punim radnim vremenom samo sa jednim poslodavcem.

S druge strane, nepunim radnim vremenom se smatra radno vrijeme kraće od već gore pomenutog, tj. koje traje kraće od 40 časova sedmično. To znači da, ako je kod poslodavca puno radno vrijeme 40 časova nedjeljno, onda se svaki rad kraći od tog smatra radom sa nepunim radnim vremenom.

U skladu s tim, radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca, za ostatak radnog vremena može zasnovati radni odnos kod drugog poslodavca i na taj način ostvariti puno radno vrijeme.

Takođe, bitno je znati i da radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom ima sva prava iz radnog odnosa srazmjerno vremenu provedenom na radu, osim ako za pojedina prava zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drugačije određeno.

Poslodavac je dužan da radniku koji radi sa nepunim radnim vremenom obezbijedi iste uslove rada kao i radniku sa punim radnim vremenom koji radi na istim ili sličnim poslovima.

Osim toga, poslodavac je dužan da blagovremeno obavijesti radnike o dostupnosti poslova sa punim i nepunim radnim vremenom, na način i u rokovima utvrđenim opštim aktom. Takođe, on je dužan da razmotri zahtjev radnika sa nepunim radnim vremenom za prelazak na puno radno vrijeme, kao i radnika sa punim radnim vremenom za prelazak na nepuno radno vrijeme, pišu Nezavisne.

Društvo

REMENSKA PROGNOZA! Konačno padavine i pad temperature

Vremenska prognoza za najavljuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme u RS i FBiH. Očekuju se lokalne nepogode sa jakim vjetrom i pad dnevne temperature.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, uz osjetan pad temperature.

Ujutro i u prijepodnevnim časovima na sjeveru jaka kiša i pljuskovi sa grmljavinom, uz moguće lokalne nepogode sa jakim vjetrom, dok na jugu i jugoistoku ostaje toplije uz sunčane periode i lokalne pljuskove sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim časovima padavine slabe i prestaju u većini predjela, osim ponegdje na istoku.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 21, na jugu do 25, a dnevna od 22 do 27, na jugu do 34, u višim krajevima od 18 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

SPORAZUM BIH I HRVATSKE BEZ REZULTATA: Kamioni na granicama čekaju i do 30 sati

Iako je sporazumom koji su nedavno potpisale BiH i Hrvatska bilo predviđeno otvaranje još tri granična prelaza na kojima bi se obavljali fitosanitarni pregledi, što bi ubrzalo protok robe i rasteretilo najopterećenije prelaze, to se još nije desilo.

Zbog toga prevoznici upozoravaju da se i dalje suočavaju sa čekanjima na granici i do 30 sati, što prema njihovim riječima, posebno otežava transport lako kvarljive robe tokom ljetnih mjeseci.

Novi fitosanitarni prelazi još nisu počeli s radom
Mirko Ivanović, član Konzorcijuma “Logistika BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da, iako je najavljeno otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama, oni još nisu počeli s radom.

“Pretpostavljamo da je razlog nedostatak inspektora, s obzirom na to da su počeli godišnji odmori. Nadamo se da će taj problem biti riješen do kraja avgusta”, kazao je Ivanović.

Dodaje da se zbog toga kamioni i dalje zadržavaju na granicama po nekoliko sati, a najveći pritisak trpi granični prelaz Gradiška.

“Kamioni i dalje čekaju po nekoliko sati. Najveći pritisak je na graničnom prelazu Gradiška, jer roba koja podliježe fitosanitarnim pregledima i dalje mora da prolazi tim putem, pošto ostali prelazi još nisu počeli s radom”, istakao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama značajno bi rasteretilo Gradišku i ubrzalo protok robe, posebno u vrijeme povećanog obima transporta tokom ljetne sezone.

Prevoznici: Umjesto poboljšanja, čekanja su još duža
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da je stanje na graničnim prelazima danas lošije nego ranije, uprkos obećanjima da će novi režim rada ubrzati protok teretnog saobraćaja.

“Umjesto bržeg protoka teretnog saobraćaja, vozači se suočavaju sa još dužim čekanjima i lošijim uslovima”, rekao je Grbić.

Podsjeća da je prilikom nedavnog potpisivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske najavljeno uvođenje fitosanitarnih pregleda na graničnim prelazima Izačić, Kamensko i Svilaj, što je trebalo da rastereti najopterećenije prelaze i ubrza promet robe. Međutim, kako tvrdi, ta odluka još nije sprovedena.

“Najavljeni su produženo radno vrijeme fitosanitarnih službi, veći broj inspektora i efikasniji rad, ali obećanja nisu ispunjena. Bilo je mnogo obećanja, produžen rad četvrtkom i petkom, više fitosanitarnih inspektora. Od toga nema ništa”, istakao je Grbić.

Dodaje da prevoznici već godinama upozoravaju na iste probleme i da su u više navrata od nadležnih institucija tražili njihovo rješavanje, ali bez konkretnih rezultata.

“Od 2010. godine stotinama puta smo apelovali, pisali dopise i održavali sastanke. Sve bude obećano, a poslije toga ne bude ništa”, naveo je Grbić.

Gradiška i dalje najveće usko grlo za teretni saobraćaj
Prema njegovim riječima, najveći problem predstavljaju višesatna čekanja na graničnim prelazima, posebno tokom ljetnih mjeseci, kada se prevozi kvarljiva roba.

“Na graničnom prelazu Gradiška čeka se od 13 do 15 sati, a nekada i do 30 sati. Vozači stoje pod vedrim nebom, bez osnovnih uslova, a kvarljiva roba trpi zbog visokih temperatura”, upozorio je Grbić.

On ističe da na graničnom prelazu Gradiška i dalje ne postoji posebna traka za prazne kamione, zbog čega sva teretna vozila čekaju u istoj koloni, što dodatno usporava saobraćaj.

Dodaje da, osim nešto bržeg protoka putničkih vozila, nije došlo do značajnijih poboljšanja u teretnom saobraćaju, niti su ispunjena ranije data obećanja o unapređenju rada graničnih prelaza.

Sporazum predviđa šest graničnih prelaza za inspekcijske kontrole
Podsjetimo, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković potpisali su 8. juna novi ugovor o graničnim prelazima između dvije zemlje.

“Po sadržaju ranijeg ugovora imali smo samo dva prelaza najviše kategorije – Bijaču i Gradišku. Sada, prema novom ugovoru, imamo pet graničnih prelaza za kontrolne preglede robe pod svim inspekcijskim nadzorima. Tu je i šesti prelaz Stara Gradiška, koji će preuzeti tu ulogu kada novi most postane potpuno operativan i u funkciji”, izjavila je tada Krišto.

Nastavi čitati

Društvo

ČISTA NOSTALGIJA! Navike iz našeg djetinjstva koje su potpuno nestale, a današnjoj omladini zvuče bizarno! (FOTO)

Pripadnici generacije X, koji su odrastali tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, imali su puno više slobode i samostalnosti nego mnoga današnja djeca.

Kako se nekad odrastalo

  • Jedan fiksni telefon za cijelu porodicu.
  • Crtani filmovi samo subotom ujutro.
  • Putovanja uz papirnate karte i mape.
  • Večera za stolom bila je pravilo.
  • Igra napolju bez stalnog roditeljskog nadzora.

Odrastali su u vrijeme bez pametnih telefona, društvenih mreža i interneta, zbog čega su veliki dio vremena provodili družeći se i istražujući svijet oko sebe.

Mnoge svakodnevne aktivnosti koje su tada bile sasvim uobičajene danas su gotovo nestale ili su ih zamijenile moderne tehnologije.

Mnoge svakodnevne aktivnosti bile uobičajene. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History
Mnoge svakodnevne aktivnosti bile uobičajene. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History

Upravo su te navike obilježile njihovo djetinjstvo, a mlađe generacije danas ih rijetko ili uopšte ne doživljavaju.

Borba za fiksni telefon

U vrijeme kada je cijela porodica dijelila jedan fiksni telefon, dogovaranje oko njegova korištenja bilo je sasvim uobičajeno.

Braća i sestre često su se prepirala oko toga ko će prvi telefonirati, a privatni razgovori bili su prava rijetkost.

Za razliku od današnje djece, koja uglavnom imaju svoje mobilne telefone, tada je telefon bio zajednički dio domaćinstva, piše YourTango.

Crtani filmovi subotom ujutro

Subotnje jutro bilo je rezervisano za omiljene crtane filmove, koje su djeca čekala cijelu sedmicu.

Crtani filmovi su se mogli gledati samo u tačno određeno vrijeme. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History
Crtani filmovi su se mogli gledati samo u tačno određeno vrijeme. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History

Dok su roditelji ispijali kafu i čitali novine, djeca su provodila jutro ispred televizora prije nego što bi ostatak dana provela vani.

Pošto nije bilo streaming platformi, crtani filmovi su se mogli gledati samo u tačno određeno vrijeme.

Snalaženje uz karte od papira

Prije GPS-a i navigacijskih aplikacija porodice su se na putovanjima oslanjale na papirnate karte i unaprijed zapisane upute.

Iako je takav način snalaženja ponekad bio zahtjevan, decenijama je bio sasvim uobičajen.

Na dužim putovanjima karta je bila neizostavan dio automobila, a pronalazak odredišta često je zahtijevao više planiranja nego danas.

Zajedničke porodične večere

Brojna istraživanja pokazuju da zajednički obroci mogu potaknuti osjećaj pripadnosti i povezanosti među članovima porodice.

Zajedničko okupljanje za stolom bilo je važan dio svakodnevice. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History
Zajedničko okupljanje za stolom bilo je važan dio svakodnevice. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History

Iako su djeca ponekad nerado prekidala igru zbog večere, zajedničko okupljanje za stolom bilo je važan dio svakodnevice, dok je danas zbog užurbanog načina života znatno rjeđe.

Igra vani bez nadzora

Djeca generacije X veliki dio slobodnog vremena provodila su vani, često bez stalnog nadzora roditelja, prenosi Index.

Veliki dio vremena djeca provodila vani, često bez stalnog nadzora roditelja. Foto Quang Nguyen Vinh/Pexels
Veliki dio vremena djeca provodila vani, često bez stalnog nadzora roditelja. Foto Quang Nguyen Vinh/Pexels

ozila su bicikle, istraživala komšiluk i vraćala se kući tek kada bi se upalila ulična rasvjeta, razvijajući pritom samostalnost i snalažljivost.

Takav način odrastanja mnogima je omogućio da od malih nogu nauče samostalno donositi odluke i rješavati svakodnevne situacije.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno