Connect with us

Društvo

UPRKOS KAZNAMA, i dalje nema pomaka u plaćanju alimentacija

Ukoliko roditelj koji nema starateljstvo nad djetetom, uprkos sudskoj odluci, ne plaća alimentaciju, njemu prijeti čak i kazna zatvora, no to se u praksi skoro nikad ne realizuje u Srpskoj.

Iako se godinama zagovara alimentacioni fond, ni tu nema pomaka, smatraju roditelji, koji kažu da se ništa nije promijenilo u zadnje vrijeme te da i dalje oko 70 odsto roditelja ne plaća alimentaciju.

Osim zatvorske kazne, onome ko ne isplaćuje alimentaciju ili izdržavanje može se naplatiti i novčana kazna, ali mu se mogu oduzeti i lični dokumenti.

Dijana Miljatović, predsjednica Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, za “Nezavisne” kaže da bi bilo dobro da imamo bilo kakav alimentacioni fond, ali da uopšte nije zadovoljna načinom na koji je taj fond predložen.

“Ima dosta grešaka u koracima, ali bolje ikakav nego nikakav. Ja sam izgubila nadu da ćemo imati kvalitetan mehanizam zaštite djece. Kod nas se toleriše neplaćanje alimentacije, a oni koji je ne plaćaju taj novac ne vide kao novac koji daju djeci već koji daju bivšem partneru”, rekla je Miljatovićeva.

Kako kaže, još davno su napravili istraživanje i došli do informacije da manje od 10 odsto roditelja plaća redovno alimentaciju, oko 20 odsto plaća povremeno, dok 70 odsto ne plaća uopšte, s tim da je i 70 odsto nezaposlenih roditelja kod kojih su djeca.

“Vjerovatno se tu nešto promijenilo, ali nismo dobili informaciju da se plaćanje alimentacije nešto mnogo povećalo, možda za nijansu”, ističe ona.

O tome šta zakon propisuje te da li je došlo do nekih poboljšanja u vezi sa isplatom alimentacije provjerili smo sa Vladimirom Dragičevićevim, banjalučkim advokatom.

Kako kaže, postupci pred sudom u kojima se određuje obaveza izdržavanja maloljetne djece po pravilu su postupci hitne prirode, što znači da traju kraće od ostalih, te da se odluka u ovim postupcima donosi brže nego u ostalim postupcima. “I to jer se nastoji da postupci završe u najboljem interesu maloljetne djece, i u što kraćem roku. Međutim, brže završavanje ovih postupaka ide u korist i roditelju koji je obavezan da isplaćuje svoj doprinos izdržavanju, jer u ovim presudama taj roditelj biva obavezan da sve dospjele iznose izdržavanja od dana podnošenja tužbe isplati odjednom. Dakle, što duže traje postupak to se više nagomilavaju iznosi koje je roditelj dužan da plati odjednom, pa njemu nikako nije u interesu odugovlačenje postupka”, pojašnjava Dragičević.

On navodi da je u Srpskoj od 1. septembra 2023. godine stupio na snagu novi Porodični zakon, koji propisuje da se iznos izdržavanja sada određuje u fiksnom novčanom iznosu na mjesečnom nivou.

“Ovaj iznos ne može biti manji od 15 odsto od prosječne neto plate u Republici Srpskoj za svako izdržavano lice, niti veći od 50 odsto od ukupnih mjesečnih prihoda davaoca izdržavanja za sva lica koja traže izdržavanje. Dakle, osobe koje primaju izdržavanje sada su u povoljnijem položaju jer se minimalan iznos određuje od prosječne, a ne minimalne neto plate u RS. Prilikom utvrđivanja mogućnosti lica koje je dužno da daje izdržavanje sud će uzeti u obzir sva njegova primanja i stvarne mogućnosti da stiče povećanu zaradu, dakle ne uzima se u obzir samo novčano primanje koje ima na osnovu zaposlenja, već i njegova primanja po drugim osnovima i naročito njegova mogućnost da stiče zaradu”, dodaje on.

Navodi da Krivični zakonik RS propisuje krivično djelo izbjegavanje davanja izdržavanja za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do godinu dana.

“U praksi se rijetko dešava da ovim licima zaista bude određena kazna zatvora, vodeći se logikom da ako je lice koje je dužno da daje izdržavanje u zatvoru tek tad ne može da zaradi novac i plati izdržavanje na koje je obavezan, pa ni to ne ide u korist osobi koja prima izdržavanje. U našem zakonodavstvu i praksi najefikasnije se pokazala mjera oduzimanja putnih isprava licu koje je obavezano da daje izdržavanje. Ova lica često, pod izgovorom dodatne zarade, odlaze van granica BiH. Nakon što napuste državu jako je teško, skoro nemoguće, od njih prinudno naplatiti iznos na koji su obavezani, pa se tada može predložiti da policija oduzme putne isprave – pasoš i ličnu kartu, te da odbije zahtjev za izdavanje novih putnih isprava, sve dok imenovani u potpunosti ne izmiri novčano potraživanje na ime izdržavanja, a ovom mjerom je prinuđen da izmiri dug u kratkom roku”, zaključuje on.

Related Topics:

Društvo

SKANDAL U OS BiH: Uhapšen oficir zbog droge, u kancelariji pronađena bomba

U Novom Travniku je 14. oktobra uhapšen A. S., kapetan Oružanih snaga BiH i pripadnik Brigade taktičke podrške OS BiH iz reda bošnjačkog naroda.

To nezvanično saznaje ATV iz izvora bliskih Oružanim snagama BiH, a prema njihovim  informacijama, policija je tokom pretresa njegove privatne imovine pronašla oko 100 grama materija za koje se sumnja da su kanabis i kokain, kao i vagu za precizno mjerenje.

Kako navode, iz MUP SBK rekli su da je 14.10.2026. godine izvršen pretres.

“U vremenskom periodu od 18.40 do 19.25 u Ulici Memeda Spahe bb, grad Novi Travnik, policijski službenici Tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga OKP PU Travnik i OKP PS Novi Travnik, uz saglasnost Kantonalnog tužilaštva Travnik, a na osnovu pismene naredbe Opštinskog suda u Travniku, izvršili su pretres stana koji koristi lice A. S., rođeno 1994. godine, iz Novog Travnika. Prilikom pretresa pronađena je određena količina zeljaste materije koja izgledom i morfološkim karakteristikama asocira na opojnu drogu „kanabis“, kao i određena količina bijele praškaste materije koja svojim izgledom i načinom pakovanja asocira na opojnu drogu kokain, te digitalna vaga za precizno mjerenje”, navode iz MUP-a SBK.

Kako piše ovaj mediji, dan nakon hapšenja, pripadnici Vojne policije izvršili su pregled službene prostorije na vojnoj lokaciji Rajlovac, gdje je pronađena ručna bomba “Ženeva”.

Iako je naknadno navedeno da bomba nije funkcionalna i da ne sadrži eksplozivno punjenje, izvori bliski OS BiH tvrde da je riječ o modelu koji je proizvođen isključivo kao bojevo sredstvo.

Nastavi čitati

Društvo

JESTE LI OSJETILI U NOVČANIKU? Statistika kaže da zarađujemo više, ali sve je skuplje

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.727 KM i bila je nominalno veća za 10,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Prosječna bruto plata u septembru bila je 2.668 KM.

U odnosu na avgust, prosječna septembarska neto plata nominalno je bila veća za 1,9 odsto, a realno 0,9 odsto.

Septembarske cijene proizvoda i usluga u Srpskoj bile su veće za jedan odsto nego avgustovske, a za šest odsto u odnosu na septembar prošle godine.

Gorivo i maziva za automobile su u odnosu na septembar prošle godine poskupjeli 47,3 odsto.

Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u odjeljku prevoza, i to za 27 odsto, stanovanja 13 odsto, zdravstva 9,3 odsto, te restorani i hoteli za 5,3 odsto.

Rast cijena zabilježen je i u odjeljcima rekreacija i kultura za 4,3 odsto, alkoholna pića i duvan 3,2 odsto, ostali proizvodi i usluge 2,3 odsto, komunikacije 1,9 odsto, namještaj i pokućstvo 1,3 odsto, te obrazovanje za jedan odsto.

Na godišnjem nivou niže cijene zabilježene su u odjeljcima odjeća i obuća za 4,1 odsto, te hrana i bezalkoholna pića 0,5 odsto.

Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u periodu od januara do septembra bila je manja za 6,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Septembarska industrijska proizvodnja je u poređenju sa istim mjesecom lani smanjena za 4,9 odsto, dok je u odnosu na avgust povećana za 6,1 odsto.

Broj zaposlenih u industriji u septembru bio je manji za 3,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a veći za 0,7 odsto u poređenju sa avgustom.

Izvoz iz Republike Srpske u periodu od januara do septembra iznosio je 3,937 milijardi KM, što je za 0,7 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz bio 6,83 milijarde KM i veći je za 8,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 64,7 odsto.

Najviše robe izvezeno je u Srbiju, u vrijednosti od 735 miliona KM, i Hrvatsku za 636 miliona KM, dok je najviše je uvezeno iz Srbije u vrijednosti od 997 miliona KM i Italije za 937 miliona KM.

Nastavi čitati

Društvo

JEDNA PLATA NE MOŽE POKRITI NI TREĆINU KORPE! Odlazak na slavu postao finansijski stres za građane Srpske!

Nekada simboličan znak pažnje prema domaćinu danas ozbiljno udara po kućnom budžetu.

Boca vina, kafa, šećer i bombonjera mogu koštati više od 50 KM, dok nova poskupljenja prijete da dodatno otežaju svakodnevni život građana.

Poklon koji više nije sitan trošak

Sezona krsnih slava donosi porodična okupljanja i druženja, ali i troškove koji se sve teže uklapaju u kućni budžet. Običaj da se domaćinu ne dolazi praznih ruku ostaje, ali je kupovina poklona postala ozbiljniji izdatak nego ranije.

Za bocu vina, pola kilograma kafe, šećer i bombonjeru potrebno je izdvojiti oko 50 KM, a račun može biti i znatno veći ako se u poklon dodaju čokolade za djecu ili izaberu skuplji proizvodi.

Na sve težu situaciju upozorava izvršna direktorka Udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora Murisa Marić.

– Navikli smo da ne idemo praznih ruku nekom domaćinu, tako da danas, bilo šta, boca vina, pola kilograma kafe, šećer, neka bombonjera, pa ako imamo tamo i neku djecu, onda idu i čokolade i to zna otići daleko više od 50 maraka, ukoliko ne kupujemo one najjeftinije proizvode – izjavila je Marićeva za ATV.

Prema njenim riječima, građani su zbog dugogodišnjih običaja sami sebi nametnuli određenu obavezu kada je riječ o poklonima, iako njihove finansijske mogućnosti često ne prate takva očekivanja.

Kafa i vino probijaju budžet

Među proizvodima koji najviše utiču na cijenu poklon kese posebno se izdvaja kafa, gotovo nezaobilazan dio slavskog dara.

Cijena pola kilograma kafe odavno je premašila 10 KM, a poskupjeli su i konditorski proizvodi, uključujući bombonjere, čokolade i druge slatkiše, od kojih veliki dio dolazi iz uvoza.

Ni izbor vina više ne prolazi bez pažljivog gledanja cijena.

– Danas i neku bocu najobičnijeg vina nećemo naći ispod 10 KM. Na njih ne obraćamo možda svaki dan pažnju, ali kada dođu ove svetkovine, svakako da ćemo vidjeti kako te cijene zapravo stoje i kako se iznijeti s njima – navela je Marićeva.

Kada se saberu proizvodi koji se tradicionalno nose domaćinima, granica od 50 KM lako se prelazi, posebno ako se kupuju pokloni za više porodičnih okupljanja tokom kratkog perioda, piše ATV.

Struja bi mogla pokrenuti novi talas poskupljenja

Iz Udruženja potrošača „DON“ upozoravaju da bi eventualno povećanje cijene električne energije moglo dovesti do novih poskupljenja.

Marićeva objašnjava da rast troškova poslovanja privrednih društava često utiče i na cijene proizvoda i usluga koje plaćaju građani.

– Ostaje nada da neće doći do povećanja cijene električne energije i da će sve ostati kako je za sada rečeno – kazala je Marićeva, izražavajući zabrinutost zbog mogućih dodatnih izdataka.

Ona je naglasila da se poskupljenja rijetko zaustavljaju na jednom proizvodu ili usluzi.

– Nikad ne ide jedno povećanje samo, nego povećava se i sve ostalo – poručila je.

Jedna plata ne pokriva ni osnovne potrebe

Troškovi poklona samo su dio finansijskog pritiska kojem su izložena domaćinstva. Hrana, komunalije, krediti, školske potrepštine i odjeća redovni su izdaci koje porodice moraju pokrivati svakog mjeseca.

Prema ocjeni Marićeve, jedna plata ne može pokriti ni trećinu potrošačke korpe, zbog čega su mnogi građani primorani da pažljivo raspoređuju novac i odustaju od pojedinih potreba.

– Ovdje imamo taj problem da se u toku mjeseca nečega trebamo odreći kako bi se zadovoljile neke druge potrebe – istakla je ona.

To znači da se svaki trošak pažljivo odmjerava, pa i onaj koji je nekada predstavljao uobičajen dio porodičnih i društvenih okupljanja.

I cvijeće za zadušnice košta više

Pritisak na kućni budžet ne završava se sa svakodnevnom kupovinom. Tokom godine smjenjuju se rođendani, svadbe, krsne slave i drugi događaji koji podrazumijevaju dodatne izdatke.

Marićeva je podsjetila i na poskupljenje cvijeća koje se nosi na groblje povodom zadušnica.

– Bile su zadušnice, idu slave i to cvijeće koje se nosi na groblje danas niste našli ispod 10 KM – navela je.

Zbog takvih troškova planiranje potrošnje postaje sve važnije, posebno u porodicama sa djecom, gdje su mjesečne obaveze već brojne.

Tradicija ostaje, ali novčanik određuje granice

Odlazak na slavu i darivanje domaćina i dalje su važan dio porodičnog i društvenog života. Ipak, iznos koji će gost izdvojiti za poklon sve više zavisi od njegovih mogućnosti, a ne samo od običaja.

Poklon kesa od oko 50 KM nije obavezni iznos niti pravilo koje svi moraju poštovati, već procjena troška nekoliko tradicionalnih proizvoda.

U vremenu kada poskupljuju i osnovne životne namirnice, građanima ostaje da pažljivije biraju šta će kupiti i koliko mogu izdvojiti. Običaji opstaju, ali njihovo održavanje sve češće zahtijeva računicu.

Nastavi čitati

Aktuelno