Connect with us

Društvo

AJVAR DUPLO SKUPLJI: Kilogram paprika dvije do tri marke, kao i paradajz

Interesovanje građana za kupovinu povrćaza pravljenje ziminice je opalo u odnosu na prošlu godinu. Glavnirazlog su veće cijene povrća. Tako su na tržnici paprike, paradajz, krastavci, skuplji za 50 odsto nego prošle godine. Kada se doda i cijena ulja sada 5 KM, a lani je bila dvije, sve manje građana se odlučuje za nabavku povrća i pravljenja zimice.

Oni koji će da prave zimnicu, to prije svega rade od povrća iz svoje bašte itako mogu da prođu nešto jeftinije. Za sveostale riješenje j eu marketima, ali i tu će morati da izdvoje znatno više novca nego prošle godine.

Cijene tegle ajvara,miješane salate se kreću od 5 KM pa nadalje, zavisno od pakovanja. Prošle godine su se za pet KM mogle kupii dvije tegle salate.

Ljiljana Mitrović iz Šamca, ističe za „Novosti“ da kao i svake godine, tako i ove zimnicu pravi iz domaćeg uzgoja. Kako navodi, nisu u pitanju samo cene koje svakodnevno rastu, nego i sam kvalitet povrća.

–Volim da u svojoj kući imam domaće proizvode jer su zdraviji, ukusniji i znaš šta jedeš. Sada je sve skuplje ali mislim da se mnogo više isplati  zimnicu od proizvoda iz vlastitog izgoja. Mislim da se ćemo narednih godina vraćati tradicionalnim receptima – govori Mitrovićeva.

Istog mišljenja je i Stojanka Srdić iz Banjaluke, koja svake godine ubire plodove vlastitog rada.

–To je naša porodična tradicija koja se prenosi sa koljena na koljeno, pa umesto da potražim na tržnici sve što mi je potrebno za pripremu zimnice, ja odem u svoju baštu – izjavila je naša sagovornica.

Katarina Božić iz Trna kaže da su tek počeli da prave zimnicu, ali u manjim količinama nego prije. Ajvar prave od svog domaćeg povrća jer je isplativije, a i ukusnije.

Ipak, uprkos rastu cijena, pojedini građani prinuđeni su da posete gradske tržnice kako bi prikupili potrebne sastojke. Jedna od njih je domaćica Jovana Mijić iz Doboja, koja je sa nama podijelila recept za vrhunski ajvar.

–Kako bismo napravili dobar ajvar najbitnije je kvalitet povrća, patlidžana i crvenih roga paprika. Ne pitamo za cijenu, jer kvalitet je bitan presudan za dobru salatu, ili za ajvar koga mnogi vole da jedu. Posebno biserno mjesto uzimnici je kupus, biser naše kuhinje i zauzima važno mjesto u našem jelovniku. Možemo ga pripremati kao podvarak, sarmu, kupus čorbu,čuveni kiseli kupus je vitaminski bomba i skladište „c“ vitamina –  otkrila je Mijićeva za „Novosti“ i dodaje:

–Septembar mesec je vreme je za zimnicu, to je najljepši i najbogatiji mjesec u godini kada ubiremo plodove višemesečnog truda i rada. Ono što nemamo u bašti naći ćemo na tržnici. Ne pitamo koliko košta ni patlidžan ni crvene roge za ajvar.

Foto: Prinskrin Jujtub Aurorora recepti

Prema riječima prodavaca, poskupljenja su gotovo svakodnevna, što je, kako dodaju, dovelo do pada prodaje pojedinih proizvoda.

–Ljudima se ne isplati da kupuju gajbicu parpika, više odlučuju za kupovinu kupusa. Paprike su poskupijele,pa sada kilogram paprika košta između dve i tri KM, koliko je i paradajz. Cijena kupusa se kreće, u zavisnosti od kvaliteta, između 1,5 i tri KM, dok je kilogram krastavaca oko dve marke – ističu trgovci.

Predsjednik Udruženja potrošača „Don“ Prijedor Murisa Marić istakla je da ukoliko uzmemo u obzir da su cijene tegli niže od cena povrća, uprkos rodnoj godini, predstavlja izuzetno veliki udar na džepove potrošača.

–Mislim da ovo nije dobro ako pričamo o tržniciama. Kada je riječ o marketima, oni imaju malo drugačiji ugovor sa nabavljačima, pa samim tim i drugačije cijene kada se radi o ovakvoj vrsti robe. Ovo što se dešava na pijacama mislim da definitivno ne ide u korist potrošača. Posebno kada je reč o paprikama, čije cene su drastično porasle u odnosu na prethodnu godinu – zaključila je Marićeva za „Novosti“.

Novosti

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno