U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.

Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.

Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.

Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.

“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.

“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.

Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.

“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.

Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.

“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.

Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.

“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.

Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.

“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.

Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.

“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.

Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.

Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.

“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.

Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.

Nadležni u Republici Srpskoj planiraju da 2026. godine realizuju nacionalni projekat kojim bi srednjoškolci u drugom i trećem razredu bili, uz saglasnost roditelja, testirani na narkotike.

Najavio je ovo, Nenad Stevandić predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

“To bi bio sjajan čin prevencije korištenja narkotika, i omogućilo bi Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske da stekne uvid o tome u kojim školama ili dijelovima Srpske postoji trgovina narkoticima. Niko sam ne može da riješi ovaj problem. Narko-karteli koji žive od prodaje droge i uništavnja naše djece imaju budžete veće od mnogih država”, rekao je Stevandić.

Podaci bi se, kako je dodao, dobijali putem Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstva unutrašnjih poslova i resora prosvjete.

Stevandić, koji je učestvovao na Simpozijumu “Sistemski odgovor na bolesti zavisnosti”, koji se održava u okviru obilježavanja Mjeseca borbe protiv bolesti zavisnosti, a koji organizuje Komisija za suzbijanje zloupotrebe droge Vlade Republike Srpske uz podršku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske, kazao je da Republika Srpska već duži period radi na borbi sa problemom bolesti zavisnosti.

“Primjena planiranog testiranja srednjoškolaca bila bi revolucionarno rješenje”, istakao je on, prenosi RTRS.

Od 10. decembra svi mlađi od 16 godina u Australiji će ostati bez pristupa društvenim platformama kao što su TikTok, YouTube, X i Redit.

Njihova vlada poručuje da će ovim potezom spriječiti online zlostavljanje, toksičan sadržaj i predatore koji vrebaju djecu, dok su naši sagovornici podijeljenog mišljenja o tome da li je ovo potrebno uvesti u Republici Srpskoj.

Dok jedni tvrde da bi jasno određene dobne granice zaštitile djecu od nasilja i štetnog sadržaja, drugi ističu da bi potpuna zabrana bila neizvodljiva i nelogična u digitalnom dobu.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, postavlja pitanje da li je tako nešto moguće kod nas.

“Teoretski jeste, ali u praksi bi zahtijevalo snažnu institucionalnu saradnju, provjeru godina, političku volju i visoku društvenu svijest, a realno, u našem okruženju to zvuči gotovo nemoguće. Ipak, ne želim biti pesimistična. To što sistem kasni, ne znači da smo bespomoćni”, kazala je Savanović Zorićeva.

Dodala je da bi uvođenje takve mjere bilo priznanje da mozak djeteta nije spreman za količinu pritiska, upoređivanja, nasilja i seksualiziranog sadržaja koji društvene mreže nose.

“Sa psihološke strane, dobro je jasno regulisati dobne granice i odgovornost platformi, jer djeca mlađa od 16 godina nemaju razvijene kapacitete procjene rizika kao odrasli. Ali zabrana sama po sebi nije dovoljna, ona mora biti dio šire strategije koja uključuje edukaciju roditelja, školu koja uči digitalnoj pismenosti i kampanja koje naglašavaju balans, a ne demonizaciju tehnologije”, pojašnjava Savanović Zorićeva.

Ističe da se tu dolazi do ključnog, sistem možda sporo reaguje, ali porodica može brzo.

“Možda država neće uskoro uvesti ovakvu zabranu, ali roditelji mogu postaviti jasna pravila, graditi zdrave navike i biti modeli balansa. Nije pesimizam ako vidimo prepreke, to je zrelost. Optimističnost je kada, uprkos tome, vjerujemo da male, porodične promjene mogu zaštititi jedno dijete, a jedno dijete je već ogroman uspjeh”, pojasnila je Savanović Zorićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, za “Nezavisne novine” naglašava da je protiv potpune zabrane društvenih mreža, posebno u eri digitalizacije.

“Mislim da bi sada donijeti odluku o potpunoj zabrani bilo zaista besmisleno”, rekao je Vasić.

On pojašnjava da bi fokus trebalo staviti na kontrolu i filtriranje sadržaja koji se plasiraju putem društvenih mreža.

“Zašto se ne filtriraju sadržaji koji mogu da štete i truju našu djecu”, pita Vasić.

Kako navodi, slaže se da treba da postoje određeni filteri i mjere ograničenja, ali smatra da potpuna zabrana nije ni izvodljiva ni korisna.

“Prvo, to je jako teško izvesti u praksi, a drugo, mislim da je mnogo bolje uticati na kvalitet sadržaja. Djeca mogu koristiti društvene mreže na veoma pozitivan način da uče, da se povezuju. Akcenat na potpunoj zabrani smatram promašajem. Djeci treba omogućiti pristup, ali uz jasnu roditeljsku kontrolu”, zaključio je Vasić.