Connect with us

Svijet

ALARMANTNO UPOZORENJE STRUČNJAKA! Ovo danas ZNAČI SAMO JEDNO, svijet je NA RUBU EKONOMSKOG I DRUŠTVENOG KRAHA

Avioni su prizemljeni, vozovi su stali, televizijske stanice prestale su emitovati, problema ima i u platnom prometu, korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva. Bezbroj drugih usluga bilo je u prekidu širom svijeta.

Sigurnosno ažuriranje softvera u petak izazvalo je, upravo suprotno od namjere, potpuni haos u računarskim sistemima širom svijeta. Kvar se dogodio zbog ažuriranja proizvoda globalne komapnije za kibernetičku sigurnost CrowdStrike, zbog čega je širom svijeta padao Microsoftov operativni sistem Windows.

Ostaje za vidjeti koliko će trajati prekid koji je pogodio globalne računarske sisteme. Uz malo sreće, popravak će biti brz, a šteta relativno mala, no kako god bilo, jedno je sada posve sigurno i jasno – od ukidanja gotovine do oslanjanja na pravodobnu opskrbu i pribavljanje sirovina te minimalne zalihe (just-in-time – koncept bliske saradnje s dobavljačima kako bi sirovine stizale onda za kada je proizvodnja planirana, a ne ranije, pri čemu je cilj imati minimalnu količinu zaliha pri ruci kako bi se zadovoljila potražnja, odnosno strategija smanjenja troškova u proizvodnji, gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces, op.a.) čovječanstvo je postalo zastrašujuće ovisno o malom broju računarskih sistema temeljenih na cloud tehnologiji.

Možda smo samo jedan kvar udaljeni od potpunog ekonomskog kolapsa – i što je najgore, uprkos svim pomodarskim pričama o ‘securonomicsu‘ (koncept po kojem nacionalna sigurnost ima prednost pred ekonomskom učinkovitošću, za razliku od ranije kada je, po zagovarateljima ovog koncepta, bilo obrnuto, op.a.) politički lideri stvar samo pogoršavaju, upozorava u svojem komentaru za The Telegraph Matthew Lynn, finansijski kolumnist i autor knjiga ekonomske i finansijske tematike, koji svoje kolumne objavljuje i u The Wall Street Journalu, The Spectatoru i drugim medijima, piše jutarnji.hr.

Jedan kvar do potpunog kolapsa

U petak je svijetom je zavladao haos. Čini se da je sve počelo u Australiji, ali se ubrzo proširilo na Sjedinjene Države, gdje su aviokompanije United, Delta i American Airlines prizemljili avione. Do sredine jutra kvar se prelio u Evropu, a čak je i televizijska mreža Sky News prekinula s emitovanjem.

Ironično, prvi su izvještaji ukazivali na to da je problem uzrokovalo ažuriranje sistema stručnjaka za sigurnosni softver kompanije CrowdStrike. Stručnjaci za informatiku i sigurnost sada će provesti sedmice procjenjujući što je pošlo po zlu i pokušavajući otkriti na koji se način njihovi sistemi mogu unaprijediti kako bi se spriječilo da se nešto u istoj mjeri ponovi.

No, ako se pogleda šira slika, navodi autor, mora postojati neka šira poenta u ovom slučaju. Ovaj globalni kolaps sistema otkriva da je čovječanstvo, svakog dana, samo jedan katastrofalni kvar udaljeno od potpunog ekonomskog kolapsa. Pravi problem je što više nemamo dovoljno mogućnosti prilagođavanja i opcija djelovanja da se nosimo s kvarovima računarskih sistema.

Mnogi se ljudi više ne mogu prebaciti nazad na plaćanje gotovinom ako čitači beskontaktnih kartica ne rade, iz jednostavnog razloga što sa sobom ne nose novčanice i kovanice, bankomati s kojih mogu podići nešto gotovine ne rade ako ne rade računari, a trgovine i autobusne stanice nemaju blagajne u koje bi prikupljale naš novac.

Kontrolori vazdušnog prometa ne mogu se prebaciti na iscrtavanje ruta na kartama jer su te vještine doslovno atrofirale, a avionima ionako većinu vremena upravljaju računari. Tvornice nemaju rezervne dijelove jer su prešle na pravodobnu opskrbu i minimalne zalihe, a supermarketi nemaju skladišta sa zalihama osnovnih namirnica za sedmicu ili dvije jer su davno shvatili da je isplativije držati svoje poslovanje što je moguće prilagodljivijim s obzirom na potražnju kupaca.

Primjeri se nastavljaju unedogled. Gotovo svaka vrsta proizvoda i usluga postala je ovisna o dijelu softvera koji radi negdje u cloudu, a nikako ne pomaže to što je sam “cloud” nevjerovatno koncentrisan u malo ruku – samo tri kompanije drže dvije trećine tržišta pružatelja usluga infrastrukture clouda – Amazon ima 31, Microsoft 25 i Google 11 posto udjela u tržištu. (Kineski div Alibaba je na četvrtom mjestu, sa samo četiri posto globalnog tržišta, ali kad bolje razmislimo, vjerovatno se ne želimo potpuno oslanjati ni na tu kompaniju, napominje autor).

Ako padne sistem jednog od te velike trojke, to će uticati na sve.

Iako se može činiti lako, ali ne može se kriviti kompanije ni za što od ovoga, smatra Lynn. Kada se prebace na minimalne zalihe ili se riješe blagajni, one jednostavno maksimiziraju profit za svoje dioničare i zapravo samo rade svoj posao te se može očekivati ​​od njih da preuzmu odgovornost za održavanje stabilnosti cijelog sistema, niti postoji način da ih se za to nagradi, argumentira autor.

Ranjivost i zelene politike

Vlade su te, tvrdi, koje bi trebale riješiti kritičnu ovisnost ljudi o šačici osjetljivih računarskih sistema. Umjesto toga, oni stvar pogoršavaju – osobito nas opsjednutost s nula emisije stakleničkih plinova čini ranjivijima nego ikad, smatra Lynn. Električna vozila su prepuna softvera u toj mjeri da nije jasno bi li uopšte radila da svi centralni sistemi u cloudu ne rade. Nasuprot tome, staro dizelsko kombi vozilo radilo bi sve dok ima nešto goriva u spremniku, pa se ipak radi na zabrani prodaje novih dizelskih vozila 2035. godine.

Isto tako, ukazuje autor navodeći primjer Velike Britanije, uskoro će se Britanci u potpunosti oslanjati na National Grid (britanska multinacionalna kompanija za opskrbu električnom energijom i plinom sa sjedištem u Londonu, op.a.) za grijanje i transport, kao i za opskrbu električnom energijom, ali je sve to opet osjetljivo na računarske greške, za razliku od staromodnog kotla na ulje koji bi nastaviti raditi što god da se u svijetu događalo.

Lynn se pita hoće li vjetroturbine i solarne farme i dalje raditi ako u pozadini postoji kvar na sistemu i navodi da čak niti nova serija digitalnih telefona neće raditi kada nestane interneta ili struje, za razliku od starih sistema s bakrenom žicom.

Kada se stvar zbroji, jedna stvar je jasna – treba razraditi načine da se učini privreda i temeljno održavanje sistema zdravstva, zakona i reda te transporta, otpornijima na kvarove računarski sistema. Umjesto toga, na desetke različitih načina, čini ga se sve manje otpornim, upozorava kolumnist.

Govoreći ponovno u prvom redu o Velikoj Britaniji, autor navodi da bi umjesto da se golem novac troši na zelene projekte i s njima vezanu industrijsku strategiju skupih projekata, novac trebalo trošiti na pripremu zemlje za masovni globalni kvar računara i osiguravanje da su rezervni sistemi spremni kada se to dogodi, a nakon kolapsa u petak, potreba za tim jasnija je nego ikad, zaključuje Matthew Lynn.

Related Topics:

Svijet

PRONAĐENA MASOVNA GROBNICA BEBA! Djecu su rađale neudate majke u domu koji su VODILE ČASNE SESTRE

Iskopavanja koja mogu trajati i do dvije godine otkrivaju nasljeđe zanemarivanja i prezira. U Tuamu, zapadna Irska, otkrivena je druga masovna grobnica za novorođenčad na lokaciji nekadašnjeg doma za majke i djecu, što forenzičari smatraju značajnim otkrićem, javlja CNN.

U domu, koji su vodile časne sestre reda Bon Secours, tokom 36 godina preminulo je gotovo 800 beba i male djece, a vjeruje se da su njihova tijela bila odložena u masovne grobnice.

Iskopavanja, koja su započela ovog ljeta, nadzire neovisno tijelo ODAIT.

Direktor Daniel MacSweeney potvrdio je da je drugo groblje udaljeno oko 50 do 100 metara od septičke jame u kojoj su prvobitno odlagana tijela.

Od početka iskopavanja pronađeni su posmrtni ostaci 11 novorođenčadi, a DNK analiza traje kako bi se identificirale žrtve. Dosad je 160 članova porodica dostavilo uzorke DNK.

Priča o domu u Tuamu postala je poznata 2014. godine zahvaljujući lokalnoj historičarki Catherine Corless, koja je otkrila da je 796 beba preminulo bez ikakvih zapisa o pokopu.

Dom je bio samo jedan od desetak takvih institucija u Irskoj u koje su tokom 20. stoljeća slali trudne djevojke i neudane žene. Mnoge su majke nasilno odvajane od svoje djece, a stotine djece preminulo je u tajnosti.

Annette McKay iz Manchestera prisjeća se svoje majke, koja je 1942. rodila djevojčicu Mary Margaret nakon što je bila silovana. Djevojčica je preminula šest mjeseci kasnije, a Annette se nada da će njeni posmrtni ostaci biti pronađeni kako bi mogli biti pokopani pored majke.

Irska vlada izvinila se 2021. godine zbog visokih stopa smrtnosti novorođenčadi u domovima za majke i djecu. Utvrđeno je da je oko 9000 djece preminulo u 18 institucija obuhvaćenih istragom. Red sestara Bon Secours priznao je neprihvatljiv način pokopa i ponudio finansijsku odštetu.

Iskopavanja koja mogu trajati i do dvije godine otkrivaju nasljeđe zanemarivanja i prezira.

Historičarka Corless naglašava: “Crkva je propovijedala brigu za nemoćne, ali djeca rođena izvan braka nikad nisu bila uključena. Ne mogu shvatiti kako su ovo činili malim, ranjivim bebama.”

Nastavi čitati

Svijet

HAOS U LONDONU! Naoružana policija na aerodromu „Hitrou”

Naoružana policija raspoređena je na aerodromu “Hitrou” u Londonu zbog incidenta na parkingu, javili su britanski mediji.

“Službe za vanredne situacije i policija trenutno su angažovane u vezi sa incidentom na višespratnom parkingu terminala tri. Putnicima se savjetuje da izdvoje dodatno vrijeme kada putuju do aerodroma i da se za sva pitanja obrate svojoj avio-kompaniji”, objavila je uprava aerodroma na platformi “Iks”.

Policija Londona saopštila je da se događaj ne tretira kao terorizam i da je do sada uhapšena jedna osoba.

“Grupa muškaraca poprskala je više ljudi vjerovatno vrstom biber-spreja, a potom su napustili mjesto događaja”, navedeno je u policijskom saopštenju, dodajući da, iako su neki ljudi u bolnici, njihove povrede ne djeluju opasno po život.

Istraga je u toku, objavio je portal “Baha brejking njuz”.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PONOVO ŠOKIRAO “Evropa više nije dovoljno bijela, TRAŽIĆEMO NOVE SAVEZNIKE”

Bijela kuća predstavila je novi dokument – Nacionalnu bezbjednosnu strategiju – koji označava najradikalniji zaokret američke spoljne politike u posljednjim decenijama. Strategija, pisana u duhu politike “Amerika na prvom mjestu”, oštro mijenja dosadašnji pristup prema Evropi i svijetu, dok istovremeno preispituje ulogu Sjedinjenih Država u globalnom poretku.

Dokument na 33 stranice odbacuje tradicionalne evropske saveznike gotovo omalovažavajućim tonom, naglašava potrebu dijeljenja moći sa Kinom, te poziva na okretanje novim partnerima u Zapadnoj hemisferi – u regionu gdje Vašington, realno, ima vrlo malo pouzdanih prijatelja.

Prema pisanju CNN-a, strategija počinje tvrdnjom da su dani kada je Amerika “držala svjetski poredak kao Atlas” iza nas. Nejasno je, međutim, da li se time opisuje prošlost ili se najavljuje novi pravac politike. Dokument ističe da SAD više ne teži globalnoj dominaciji, ali istovremeno želi spriječiti dominaciju drugih sila. Uspon Kine opisuje se kao proces koji se odvijao “na račun Amerike”, pri čemu se zanemaruje činjenica da su kineski jeftini proizvodi decenijama poboljšavali životni standard u SAD-u.

Strategija otvoreno sugeriše da se kineski uticaj može “obuzdati”, ali ne i u potpunosti zaustaviti. U tom kontekstu, Bijela kuća vidi šansu za stvaranje savezništava “bliže kuće”, u obje Amerike, iako se upozorava da taj kurs nosi rizike i moguća razočaranja.

Dokument se poziva na takozvanu “Trampovu korelaciju” sa čuvenom Monroovom doktrinom iz 1820-ih, koja je zagovarala dominaciju Sjedinjenih Država u oblastima najbližim sopstvenim obalama. Iako djeluje kao povratak starim geopolitičkim idejama, strategija ne nudi jasnu viziju kako bi to trebalo da izgleda 2026. godine. Nije ni objašnjeno koliko stvarnih, moćnih saveznika SAD ima u regionu, dok istovremeno prijeti bombardovanjem narkokartela, a pomiluje bivšeg predsjednika Hondurasa optuženog za korupciju.

Iako strategija koristi tešku, ozbiljnu retoriku, pojedine ideje djeluju potpuno odvojeno od realnosti. Pojedine rečenice zvuče kao akademska verzija Trampovih govora iz Ovalnog kabineta, obojena tonom koji podsjeća na mračne forume na internetu. Posebno zabrinjava dio koji se odnosi na Evropu – tradicionalno najbližeg američkog partnera.

Dokument se oslanja i na stavove potpredsjednika Džej Dija Vensa, iz njegovog februarskog govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kome je bez dokaza optužio evropske zemlje za “gušenje slobode govora i demokratije”, kao i za uništavanje sopstvenih ekonomija prevelikom regulacijom. U strategiji se tvrdi da većina Evropljana navodno ne može slobodno izraziti želju za mirom sa Rusijom, što predstavlja pojednostavljen i pogrešan pogled na situaciju na kontinentu.

Još opasniji dio dokumenta pozajmljuje retoriku ekstremnih evropskih krugova, naročito rasističku teoriju “velike zamjene”, upozoravajući da Evropu navodno čeka “civilizacijska erozija”. Tvrdi se da bi “za nekoliko decenija pojedine zemlje NATO-a mogle postati većinski neevropske”, kao i da bi takva promjena etničke strukture učinila te države nepouzdanima za američke interese.

Strategija čak sugeriše da bi SAD trebalo da podstiču “otpor trenutnoj trajektoriji Evrope” – što se može shvatiti kao direktno miješanje u unutrašnja pitanja evropskih država.

Suprotno tome, Rusiji se ne upućuju takve kritike, već se odnosi sa Moskvom opisuju kao odnos “strateške stabilnosti”. SAD se ne predstavljaju kao saveznik Evrope u okviru NATO-a, nego kao “posrednik u smanjenju rizika od sukoba između Rusije i evropskih država”.

Dokument kritikuje Evropu kao “vojnu silu koja se boji braniti sebe”, dok potpuno ignoriše činjenicu da Tramp redovno hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina, čija je ekonomija manja od italijanske, a vojska nesposobna da pokori slabijeg susjeda.

Posebno je problematično što strategija ne nudi nikakav konkretan plan za “preživljavanje” Ukrajine kao funkcionalne države – već samo ističe da je vašingtonska politika “mišićava, a suzdržana”, “realistična, ali ne realist”, i “pragmatična bez pragmatizma”.

U konačnici, dokument zvuči kao zbrkana mješavina pritužbi, strahova i nejasnih poruka bez jasnog cilja – nešto što će, sigurno, odjeknuti širom svijeta, naročito u Evropi koja je već izrazila duboku zabrinutost zbog novog američkog kursa.

Nastavi čitati

Aktuelno