Connect with us

Svijet

ALARMANTNO UPOZORENJE STRUČNJAKA! Ovo danas ZNAČI SAMO JEDNO, svijet je NA RUBU EKONOMSKOG I DRUŠTVENOG KRAHA

Avioni su prizemljeni, vozovi su stali, televizijske stanice prestale su emitovati, problema ima i u platnom prometu, korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva. Bezbroj drugih usluga bilo je u prekidu širom svijeta.

Sigurnosno ažuriranje softvera u petak izazvalo je, upravo suprotno od namjere, potpuni haos u računarskim sistemima širom svijeta. Kvar se dogodio zbog ažuriranja proizvoda globalne komapnije za kibernetičku sigurnost CrowdStrike, zbog čega je širom svijeta padao Microsoftov operativni sistem Windows.

Ostaje za vidjeti koliko će trajati prekid koji je pogodio globalne računarske sisteme. Uz malo sreće, popravak će biti brz, a šteta relativno mala, no kako god bilo, jedno je sada posve sigurno i jasno – od ukidanja gotovine do oslanjanja na pravodobnu opskrbu i pribavljanje sirovina te minimalne zalihe (just-in-time – koncept bliske saradnje s dobavljačima kako bi sirovine stizale onda za kada je proizvodnja planirana, a ne ranije, pri čemu je cilj imati minimalnu količinu zaliha pri ruci kako bi se zadovoljila potražnja, odnosno strategija smanjenja troškova u proizvodnji, gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces, op.a.) čovječanstvo je postalo zastrašujuće ovisno o malom broju računarskih sistema temeljenih na cloud tehnologiji.

Možda smo samo jedan kvar udaljeni od potpunog ekonomskog kolapsa – i što je najgore, uprkos svim pomodarskim pričama o ‘securonomicsu‘ (koncept po kojem nacionalna sigurnost ima prednost pred ekonomskom učinkovitošću, za razliku od ranije kada je, po zagovarateljima ovog koncepta, bilo obrnuto, op.a.) politički lideri stvar samo pogoršavaju, upozorava u svojem komentaru za The Telegraph Matthew Lynn, finansijski kolumnist i autor knjiga ekonomske i finansijske tematike, koji svoje kolumne objavljuje i u The Wall Street Journalu, The Spectatoru i drugim medijima, piše jutarnji.hr.

Jedan kvar do potpunog kolapsa

U petak je svijetom je zavladao haos. Čini se da je sve počelo u Australiji, ali se ubrzo proširilo na Sjedinjene Države, gdje su aviokompanije United, Delta i American Airlines prizemljili avione. Do sredine jutra kvar se prelio u Evropu, a čak je i televizijska mreža Sky News prekinula s emitovanjem.

Ironično, prvi su izvještaji ukazivali na to da je problem uzrokovalo ažuriranje sistema stručnjaka za sigurnosni softver kompanije CrowdStrike. Stručnjaci za informatiku i sigurnost sada će provesti sedmice procjenjujući što je pošlo po zlu i pokušavajući otkriti na koji se način njihovi sistemi mogu unaprijediti kako bi se spriječilo da se nešto u istoj mjeri ponovi.

No, ako se pogleda šira slika, navodi autor, mora postojati neka šira poenta u ovom slučaju. Ovaj globalni kolaps sistema otkriva da je čovječanstvo, svakog dana, samo jedan katastrofalni kvar udaljeno od potpunog ekonomskog kolapsa. Pravi problem je što više nemamo dovoljno mogućnosti prilagođavanja i opcija djelovanja da se nosimo s kvarovima računarskih sistema.

Mnogi se ljudi više ne mogu prebaciti nazad na plaćanje gotovinom ako čitači beskontaktnih kartica ne rade, iz jednostavnog razloga što sa sobom ne nose novčanice i kovanice, bankomati s kojih mogu podići nešto gotovine ne rade ako ne rade računari, a trgovine i autobusne stanice nemaju blagajne u koje bi prikupljale naš novac.

Kontrolori vazdušnog prometa ne mogu se prebaciti na iscrtavanje ruta na kartama jer su te vještine doslovno atrofirale, a avionima ionako većinu vremena upravljaju računari. Tvornice nemaju rezervne dijelove jer su prešle na pravodobnu opskrbu i minimalne zalihe, a supermarketi nemaju skladišta sa zalihama osnovnih namirnica za sedmicu ili dvije jer su davno shvatili da je isplativije držati svoje poslovanje što je moguće prilagodljivijim s obzirom na potražnju kupaca.

Primjeri se nastavljaju unedogled. Gotovo svaka vrsta proizvoda i usluga postala je ovisna o dijelu softvera koji radi negdje u cloudu, a nikako ne pomaže to što je sam “cloud” nevjerovatno koncentrisan u malo ruku – samo tri kompanije drže dvije trećine tržišta pružatelja usluga infrastrukture clouda – Amazon ima 31, Microsoft 25 i Google 11 posto udjela u tržištu. (Kineski div Alibaba je na četvrtom mjestu, sa samo četiri posto globalnog tržišta, ali kad bolje razmislimo, vjerovatno se ne želimo potpuno oslanjati ni na tu kompaniju, napominje autor).

Ako padne sistem jednog od te velike trojke, to će uticati na sve.

Iako se može činiti lako, ali ne može se kriviti kompanije ni za što od ovoga, smatra Lynn. Kada se prebace na minimalne zalihe ili se riješe blagajni, one jednostavno maksimiziraju profit za svoje dioničare i zapravo samo rade svoj posao te se može očekivati ​​od njih da preuzmu odgovornost za održavanje stabilnosti cijelog sistema, niti postoji način da ih se za to nagradi, argumentira autor.

Ranjivost i zelene politike

Vlade su te, tvrdi, koje bi trebale riješiti kritičnu ovisnost ljudi o šačici osjetljivih računarskih sistema. Umjesto toga, oni stvar pogoršavaju – osobito nas opsjednutost s nula emisije stakleničkih plinova čini ranjivijima nego ikad, smatra Lynn. Električna vozila su prepuna softvera u toj mjeri da nije jasno bi li uopšte radila da svi centralni sistemi u cloudu ne rade. Nasuprot tome, staro dizelsko kombi vozilo radilo bi sve dok ima nešto goriva u spremniku, pa se ipak radi na zabrani prodaje novih dizelskih vozila 2035. godine.

Isto tako, ukazuje autor navodeći primjer Velike Britanije, uskoro će se Britanci u potpunosti oslanjati na National Grid (britanska multinacionalna kompanija za opskrbu električnom energijom i plinom sa sjedištem u Londonu, op.a.) za grijanje i transport, kao i za opskrbu električnom energijom, ali je sve to opet osjetljivo na računarske greške, za razliku od staromodnog kotla na ulje koji bi nastaviti raditi što god da se u svijetu događalo.

Lynn se pita hoće li vjetroturbine i solarne farme i dalje raditi ako u pozadini postoji kvar na sistemu i navodi da čak niti nova serija digitalnih telefona neće raditi kada nestane interneta ili struje, za razliku od starih sistema s bakrenom žicom.

Kada se stvar zbroji, jedna stvar je jasna – treba razraditi načine da se učini privreda i temeljno održavanje sistema zdravstva, zakona i reda te transporta, otpornijima na kvarove računarski sistema. Umjesto toga, na desetke različitih načina, čini ga se sve manje otpornim, upozorava kolumnist.

Govoreći ponovno u prvom redu o Velikoj Britaniji, autor navodi da bi umjesto da se golem novac troši na zelene projekte i s njima vezanu industrijsku strategiju skupih projekata, novac trebalo trošiti na pripremu zemlje za masovni globalni kvar računara i osiguravanje da su rezervni sistemi spremni kada se to dogodi, a nakon kolapsa u petak, potreba za tim jasnija je nego ikad, zaključuje Matthew Lynn.

Related Topics:

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno