Connect with us

Svijet

ALARMANTNO UPOZORENJE STRUČNJAKA! Ovo danas ZNAČI SAMO JEDNO, svijet je NA RUBU EKONOMSKOG I DRUŠTVENOG KRAHA

Avioni su prizemljeni, vozovi su stali, televizijske stanice prestale su emitovati, problema ima i u platnom prometu, korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva. Bezbroj drugih usluga bilo je u prekidu širom svijeta.

Sigurnosno ažuriranje softvera u petak izazvalo je, upravo suprotno od namjere, potpuni haos u računarskim sistemima širom svijeta. Kvar se dogodio zbog ažuriranja proizvoda globalne komapnije za kibernetičku sigurnost CrowdStrike, zbog čega je širom svijeta padao Microsoftov operativni sistem Windows.

Ostaje za vidjeti koliko će trajati prekid koji je pogodio globalne računarske sisteme. Uz malo sreće, popravak će biti brz, a šteta relativno mala, no kako god bilo, jedno je sada posve sigurno i jasno – od ukidanja gotovine do oslanjanja na pravodobnu opskrbu i pribavljanje sirovina te minimalne zalihe (just-in-time – koncept bliske saradnje s dobavljačima kako bi sirovine stizale onda za kada je proizvodnja planirana, a ne ranije, pri čemu je cilj imati minimalnu količinu zaliha pri ruci kako bi se zadovoljila potražnja, odnosno strategija smanjenja troškova u proizvodnji, gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces, op.a.) čovječanstvo je postalo zastrašujuće ovisno o malom broju računarskih sistema temeljenih na cloud tehnologiji.

Možda smo samo jedan kvar udaljeni od potpunog ekonomskog kolapsa – i što je najgore, uprkos svim pomodarskim pričama o ‘securonomicsu‘ (koncept po kojem nacionalna sigurnost ima prednost pred ekonomskom učinkovitošću, za razliku od ranije kada je, po zagovarateljima ovog koncepta, bilo obrnuto, op.a.) politički lideri stvar samo pogoršavaju, upozorava u svojem komentaru za The Telegraph Matthew Lynn, finansijski kolumnist i autor knjiga ekonomske i finansijske tematike, koji svoje kolumne objavljuje i u The Wall Street Journalu, The Spectatoru i drugim medijima, piše jutarnji.hr.

Jedan kvar do potpunog kolapsa

U petak je svijetom je zavladao haos. Čini se da je sve počelo u Australiji, ali se ubrzo proširilo na Sjedinjene Države, gdje su aviokompanije United, Delta i American Airlines prizemljili avione. Do sredine jutra kvar se prelio u Evropu, a čak je i televizijska mreža Sky News prekinula s emitovanjem.

Ironično, prvi su izvještaji ukazivali na to da je problem uzrokovalo ažuriranje sistema stručnjaka za sigurnosni softver kompanije CrowdStrike. Stručnjaci za informatiku i sigurnost sada će provesti sedmice procjenjujući što je pošlo po zlu i pokušavajući otkriti na koji se način njihovi sistemi mogu unaprijediti kako bi se spriječilo da se nešto u istoj mjeri ponovi.

No, ako se pogleda šira slika, navodi autor, mora postojati neka šira poenta u ovom slučaju. Ovaj globalni kolaps sistema otkriva da je čovječanstvo, svakog dana, samo jedan katastrofalni kvar udaljeno od potpunog ekonomskog kolapsa. Pravi problem je što više nemamo dovoljno mogućnosti prilagođavanja i opcija djelovanja da se nosimo s kvarovima računarskih sistema.

Mnogi se ljudi više ne mogu prebaciti nazad na plaćanje gotovinom ako čitači beskontaktnih kartica ne rade, iz jednostavnog razloga što sa sobom ne nose novčanice i kovanice, bankomati s kojih mogu podići nešto gotovine ne rade ako ne rade računari, a trgovine i autobusne stanice nemaju blagajne u koje bi prikupljale naš novac.

Kontrolori vazdušnog prometa ne mogu se prebaciti na iscrtavanje ruta na kartama jer su te vještine doslovno atrofirale, a avionima ionako većinu vremena upravljaju računari. Tvornice nemaju rezervne dijelove jer su prešle na pravodobnu opskrbu i minimalne zalihe, a supermarketi nemaju skladišta sa zalihama osnovnih namirnica za sedmicu ili dvije jer su davno shvatili da je isplativije držati svoje poslovanje što je moguće prilagodljivijim s obzirom na potražnju kupaca.

Primjeri se nastavljaju unedogled. Gotovo svaka vrsta proizvoda i usluga postala je ovisna o dijelu softvera koji radi negdje u cloudu, a nikako ne pomaže to što je sam “cloud” nevjerovatno koncentrisan u malo ruku – samo tri kompanije drže dvije trećine tržišta pružatelja usluga infrastrukture clouda – Amazon ima 31, Microsoft 25 i Google 11 posto udjela u tržištu. (Kineski div Alibaba je na četvrtom mjestu, sa samo četiri posto globalnog tržišta, ali kad bolje razmislimo, vjerovatno se ne želimo potpuno oslanjati ni na tu kompaniju, napominje autor).

Ako padne sistem jednog od te velike trojke, to će uticati na sve.

Iako se može činiti lako, ali ne može se kriviti kompanije ni za što od ovoga, smatra Lynn. Kada se prebace na minimalne zalihe ili se riješe blagajni, one jednostavno maksimiziraju profit za svoje dioničare i zapravo samo rade svoj posao te se može očekivati ​​od njih da preuzmu odgovornost za održavanje stabilnosti cijelog sistema, niti postoji način da ih se za to nagradi, argumentira autor.

Ranjivost i zelene politike

Vlade su te, tvrdi, koje bi trebale riješiti kritičnu ovisnost ljudi o šačici osjetljivih računarskih sistema. Umjesto toga, oni stvar pogoršavaju – osobito nas opsjednutost s nula emisije stakleničkih plinova čini ranjivijima nego ikad, smatra Lynn. Električna vozila su prepuna softvera u toj mjeri da nije jasno bi li uopšte radila da svi centralni sistemi u cloudu ne rade. Nasuprot tome, staro dizelsko kombi vozilo radilo bi sve dok ima nešto goriva u spremniku, pa se ipak radi na zabrani prodaje novih dizelskih vozila 2035. godine.

Isto tako, ukazuje autor navodeći primjer Velike Britanije, uskoro će se Britanci u potpunosti oslanjati na National Grid (britanska multinacionalna kompanija za opskrbu električnom energijom i plinom sa sjedištem u Londonu, op.a.) za grijanje i transport, kao i za opskrbu električnom energijom, ali je sve to opet osjetljivo na računarske greške, za razliku od staromodnog kotla na ulje koji bi nastaviti raditi što god da se u svijetu događalo.

Lynn se pita hoće li vjetroturbine i solarne farme i dalje raditi ako u pozadini postoji kvar na sistemu i navodi da čak niti nova serija digitalnih telefona neće raditi kada nestane interneta ili struje, za razliku od starih sistema s bakrenom žicom.

Kada se stvar zbroji, jedna stvar je jasna – treba razraditi načine da se učini privreda i temeljno održavanje sistema zdravstva, zakona i reda te transporta, otpornijima na kvarove računarski sistema. Umjesto toga, na desetke različitih načina, čini ga se sve manje otpornim, upozorava kolumnist.

Govoreći ponovno u prvom redu o Velikoj Britaniji, autor navodi da bi umjesto da se golem novac troši na zelene projekte i s njima vezanu industrijsku strategiju skupih projekata, novac trebalo trošiti na pripremu zemlje za masovni globalni kvar računara i osiguravanje da su rezervni sistemi spremni kada se to dogodi, a nakon kolapsa u petak, potreba za tim jasnija je nego ikad, zaključuje Matthew Lynn.

Related Topics:

Svijet

ORBAN “Ne pada nam na pamet da PRIHVATIMO MIGRANTE, niti da plaćamo za druge zemlje”

Mađarski premijer Viktor Orban ocijenio je danas odluku Savjeta ministara unutrašnjih poslova EU o osnivanju fonda solidarnosti za migracije “neprihvatljivom”, pripremajući sprovođenje pakta o migracijama koji će stupiti na snagu 2026. godine.

Pored toga, uspostavljeno je nekoliko kategorija podrške, od kojih Mađarska ne spada ni u jednu, ali je izraženo očekivanje o finansiranju za zemlje izdavaoce, prenosi Hirado. “Današnjom odlukom, Brisel bi primorao Mađarsku da plati još više ili da prihvati migrante”, napisao je Viktor Orban na Platformi X i Fejsbuku.

Prema riječima mađarskog premijera, ovo je “neprihvatljivo”, jer, kako je napisao, “Mađarska već troši dovoljno da zaštiti spoljnu granicu EU”.

“Nećemo da prihvatimo bilo kakve migrante, niti ćemo da plaćamo za migrante drugih”, napisao je Orban i dodao da Mađarska ne sprovodi mjere Migracionog pakta i da počinje pobuna.

Ministri unutrašnjih poslova zemalja članica EU usvojili su danas prijedlog za fond solidarnosti, koji bi obavezao Mađarsku da finansira zemlje pošiljaoce migranata iz sopstvenih sredstava.

Pored toga, na sastanku Savjeta je odlučeno i koje zemlje koje nisu članice EU imaju pravo na popuste ili podršku i na osnovu čega.

Mađarska ne spada ni u jednu od tih kategorija, ali bi ipak trebalo da “pomogne zemljama kojima je potrebna”.

Savjet će usvojiti implementacionu odluku do kraja godine nakon političkog dogovora.

Pakt o migracijama i azilu stupiće na snagu 12. juna 2026. godine i uvešće nova pravila o funkcionisanju sistema azila EU.

Plan je da se zakon finalizuje u Evropskom parlamentu u roku od mjesec ili dva, što će omogućiti njegovu primenu pre nego što pakt o migraciji stupi na snagu.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI TRAŽI SLAMSKU SPASA “Ključno je jedinstvo Evrope, Ukrajine i SAD”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas nakon sastanka sa liderima Velike Britanije, Francuske i Nemačke u Londonu, da je ključno “jedinstvo između Evrope i Ukrajine, kao i jedinstvo između Evrope, Ukrajine i Sjedinjenih Američlih Država”. “Zahvalan sam liderima Velike Britanije, Francuske i Nemačke, Kiru Starmeru, Emanuelu Makronu i Fridrihu Mercu, na organizovanju sastanka i na svakom njihovom ličnom doprinosu na putu ka postizanju mira. Danas smo vodili detaljnu diskusiju o našem zajedničkom diplomatskom radu sa američkom stranom, uskladili zajednički stav o važnosti bezbednosnih garancija i rekonstrukcije i dogovorili se o sledećim koracima”, rekao je Zelenski u objavi na platformi X.

On je dodao da je na sastanku Koalicije voljnih “vođena posebna diskusija o daljoj odbrambenoj podršci Ukrajini”. “Zahvalan sam liderima na njihovoj spremnosti da stanu uz naš narod i pomognu nam na putu ka približavanju mira. Garantovanje prave bezbednosti je uvek zajednički izazov i zajednički napor. Hvala vam na podršci”, zaključio je Zelenski.

U Londonu je danas iza zatvorenih vrata održan sastanak Zelenskog sa Starmerom, Makronom i Mercom, na kojem se razgovaralo o američkom mirovnom planu za Ukrajinu.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA TRAMP ŽELI OD BALKANA, BiH, Dodika i Republike Srpske

Bijela kuća objavila je svoju strategiju nacionalne sigurnosti, najvažniji dokument koji se odnosi na spoljnu politiku i bezbjednost onako kako je vidi Donald Tramp, predsjednik Amerike.

Zanimljivo je da su odnosi Beograda i Prištine u samom uvodnom paragrafu ovog dokumenta kao primjer Trampovog spoljnopolitičkog angažovanja u rješavanju svjetskih sukoba, iako i dalje nije jasno na šta se sprečavanje rata između Srbije i Kosova tačno odnosi, pogotovo što je navedeno da je taj spoljnopolitički uspjeh Tramp postigao tokom prvih osam mjeseci drugog predsjedničkog mandata.

Iako se BiH ne spominje, prvi put se može jasno vidjeti koji je interes Trampove administracije u BiH, s obzirom na to da se kao nikada do sada Bijela kuća obrušila na EU kao političku organizaciju za koju tvrde da uništava vitalnost evropskih država, evropske ekonomije, kulture i tradicije.

“EU i druga transnacionalna tijela potkopavaju političku slobodu i suverenitet, migracijske politike koje transformištu kontinent i stvaraju sukobe, uz cenzuru slobode govora i suzbijanje političke opozicije, smanjenje nataliteta i gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja. Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, kontinent će biti neprepoznatljiv za 20 godina, ili manje. Kao takve, daleko je od očiglednog hoće li određene evropske zemlje imati dovoljno jake ekonomije i vojske da ostanu pouzdani saveznici”, navedeno je u ovom dokumentu.

U više navrata spominje se poštovanje suvereniteta, kulturnog i istorijskog nasljeđa drugih država, kao i potreba da se Amerika kroz svoju tehnologiju, meku moć i bezbjednosni faktor nametne kao njihov prirodni saveznik.

Iz ovog pasusa, ali i iz nekoliko drugih koje nismo imali mjesta da ovdje citiramo, čini se da Amerika uslovljava NATO podršku Evropi njenim usklađivanjem s američkim vrijednosnim pogledima, ili barem prema onom što Tramp i njegovi saveznici vide kao ključne američke vrijednosti – hrišćanske, kulturološke, orijentisane ka fosilnim gorivima, smanjenju regulativa, posebno u oblasti zelenih tehnologija i uklanjanju barijera za razvoj visokotehnološkog sektora, poput vještačke inteligencije, najnovijih čipova i velikih data centara.

Čini se da se iz toga može vidjeti odakle interes ljudi oko Trampa za Republiku Srpsku i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Kao dio BiH, čija populacija je najskeptičnija prema evropskim integracijama, RS može poslužiti kao ideološka podloga Trampovim argumentima da je EU nešto što Evropljani, u suštini, odbacuju, ali im se nameće sa strane kao model koji moraju bezuslovno prihvatiti. Gledano kroz tu prizmu, može se zaključiti da je Trampova administracija sasvim zadovoljna činjenicom da su bh. evropske integracije zaglavljene, odnosno da Brisel, iz njihove perspektive, ne može motivisati bh. narode i njihove političare da se kreću ka evropskim integracijama.

Amerika snažni geopolitički akcent stavlja na svoju globalnu energetsku dominaciju, koju želi iskoristiti i za širenje svog uticaja u Evropi i potkopavanje kineskog. Energetika, ali isključivo u vidu promovisanja fosilnih goriva, čini značajan dio prioriteta u američkom geopolitičkom pozicioniranju.

Ono što čini određeni paradoks u američkom odnosu prema Srpskoj je činjenica da Rusija i dalje uživa visoki ugled među njenom populacijom, dok je Tramp, suprotno onom što se obično misli na zapadnom Balkanu, negativno orijentisan prema Rusiji, koju vidi isključivo kao globalnu nuklearnu silu koju ne može ignorisati, već s kojom se mora podijeliti geopolitička odgovornost na evropskom kontinentu, ali bez mogućnosti upliva u evropske odnose, jer smatra da su evropske zemlje prirodni američki, a ne ruski saveznik.

“Evropski saveznici uživaju značajnu prednost u tvrdoj sili nad Rusijom po gotovo svim mjerilima, osim nuklearnog oružja. Kao rezultat ruskog rata u Ukrajini, evropski odnosi s Rusijom su sada duboko narušeni, a mnogi Evropljani smatraju Rusiju egzistencijalnom prijetnjom. Upravljanje evropskim odnosima s Rusijom zahtijevaće značajan diplomatski angažman SAD-a, kako bi se ponovo uspostavili uslovi strateške stabilnosti širom evroazijskog kopna, tako i da bi se ublažio rizik od sukoba između Rusije i evropskih država”, navedeno je u ovom dokumentu.

Sudeći po strategiji, ono što se u narednom periodu može očekivati je očuvanje odnosa sa Evropom, uz očekivanje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu kroz zajedničku NATO bezbjednosnu arhitekturu, o čemu smo pisali u više navrata ranije, ali i pokušaji potkopavanja EU kao političke institucije.

Da će to ići prilično teško, priznaje se, mada indirektno, i u samom dokumentu, jer se u nekoliko navrata govori o ključnoj važnosti Evrope za ostvarenje geopolitičkih ciljeva Amerike, posebno kada je u pitanju Kina, koju Amerika vidi kao najvažnijeg rivala. Drugim riječima, Americi treba EU kao snažan oslonac u odnosima s Kinom, ali istovremeno je želi potkopati, jer se ne poklapa s američkom ideološkom vizijom. Koja će struja pobijediti, ovisiće ne samo od političkih odnosa u Americi i rezultata američkih međuizbora naredne godine, već i od mudrosti evropskih institucija kako će balansirati odnos između Brisela i glavnih gradova zemalja članica.

Nastavi čitati

Aktuelno