Connect with us

Svijet

ALARMANTNO UPOZORENJE STRUČNJAKA! Ovo danas ZNAČI SAMO JEDNO, svijet je NA RUBU EKONOMSKOG I DRUŠTVENOG KRAHA

Avioni su prizemljeni, vozovi su stali, televizijske stanice prestale su emitovati, problema ima i u platnom prometu, korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva. Bezbroj drugih usluga bilo je u prekidu širom svijeta.

Sigurnosno ažuriranje softvera u petak izazvalo je, upravo suprotno od namjere, potpuni haos u računarskim sistemima širom svijeta. Kvar se dogodio zbog ažuriranja proizvoda globalne komapnije za kibernetičku sigurnost CrowdStrike, zbog čega je širom svijeta padao Microsoftov operativni sistem Windows.

Ostaje za vidjeti koliko će trajati prekid koji je pogodio globalne računarske sisteme. Uz malo sreće, popravak će biti brz, a šteta relativno mala, no kako god bilo, jedno je sada posve sigurno i jasno – od ukidanja gotovine do oslanjanja na pravodobnu opskrbu i pribavljanje sirovina te minimalne zalihe (just-in-time – koncept bliske saradnje s dobavljačima kako bi sirovine stizale onda za kada je proizvodnja planirana, a ne ranije, pri čemu je cilj imati minimalnu količinu zaliha pri ruci kako bi se zadovoljila potražnja, odnosno strategija smanjenja troškova u proizvodnji, gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces, op.a.) čovječanstvo je postalo zastrašujuće ovisno o malom broju računarskih sistema temeljenih na cloud tehnologiji.

Možda smo samo jedan kvar udaljeni od potpunog ekonomskog kolapsa – i što je najgore, uprkos svim pomodarskim pričama o ‘securonomicsu‘ (koncept po kojem nacionalna sigurnost ima prednost pred ekonomskom učinkovitošću, za razliku od ranije kada je, po zagovarateljima ovog koncepta, bilo obrnuto, op.a.) politički lideri stvar samo pogoršavaju, upozorava u svojem komentaru za The Telegraph Matthew Lynn, finansijski kolumnist i autor knjiga ekonomske i finansijske tematike, koji svoje kolumne objavljuje i u The Wall Street Journalu, The Spectatoru i drugim medijima, piše jutarnji.hr.

Jedan kvar do potpunog kolapsa

U petak je svijetom je zavladao haos. Čini se da je sve počelo u Australiji, ali se ubrzo proširilo na Sjedinjene Države, gdje su aviokompanije United, Delta i American Airlines prizemljili avione. Do sredine jutra kvar se prelio u Evropu, a čak je i televizijska mreža Sky News prekinula s emitovanjem.

Ironično, prvi su izvještaji ukazivali na to da je problem uzrokovalo ažuriranje sistema stručnjaka za sigurnosni softver kompanije CrowdStrike. Stručnjaci za informatiku i sigurnost sada će provesti sedmice procjenjujući što je pošlo po zlu i pokušavajući otkriti na koji se način njihovi sistemi mogu unaprijediti kako bi se spriječilo da se nešto u istoj mjeri ponovi.

No, ako se pogleda šira slika, navodi autor, mora postojati neka šira poenta u ovom slučaju. Ovaj globalni kolaps sistema otkriva da je čovječanstvo, svakog dana, samo jedan katastrofalni kvar udaljeno od potpunog ekonomskog kolapsa. Pravi problem je što više nemamo dovoljno mogućnosti prilagođavanja i opcija djelovanja da se nosimo s kvarovima računarskih sistema.

Mnogi se ljudi više ne mogu prebaciti nazad na plaćanje gotovinom ako čitači beskontaktnih kartica ne rade, iz jednostavnog razloga što sa sobom ne nose novčanice i kovanice, bankomati s kojih mogu podići nešto gotovine ne rade ako ne rade računari, a trgovine i autobusne stanice nemaju blagajne u koje bi prikupljale naš novac.

Kontrolori vazdušnog prometa ne mogu se prebaciti na iscrtavanje ruta na kartama jer su te vještine doslovno atrofirale, a avionima ionako većinu vremena upravljaju računari. Tvornice nemaju rezervne dijelove jer su prešle na pravodobnu opskrbu i minimalne zalihe, a supermarketi nemaju skladišta sa zalihama osnovnih namirnica za sedmicu ili dvije jer su davno shvatili da je isplativije držati svoje poslovanje što je moguće prilagodljivijim s obzirom na potražnju kupaca.

Primjeri se nastavljaju unedogled. Gotovo svaka vrsta proizvoda i usluga postala je ovisna o dijelu softvera koji radi negdje u cloudu, a nikako ne pomaže to što je sam “cloud” nevjerovatno koncentrisan u malo ruku – samo tri kompanije drže dvije trećine tržišta pružatelja usluga infrastrukture clouda – Amazon ima 31, Microsoft 25 i Google 11 posto udjela u tržištu. (Kineski div Alibaba je na četvrtom mjestu, sa samo četiri posto globalnog tržišta, ali kad bolje razmislimo, vjerovatno se ne želimo potpuno oslanjati ni na tu kompaniju, napominje autor).

Ako padne sistem jednog od te velike trojke, to će uticati na sve.

Iako se može činiti lako, ali ne može se kriviti kompanije ni za što od ovoga, smatra Lynn. Kada se prebace na minimalne zalihe ili se riješe blagajni, one jednostavno maksimiziraju profit za svoje dioničare i zapravo samo rade svoj posao te se može očekivati ​​od njih da preuzmu odgovornost za održavanje stabilnosti cijelog sistema, niti postoji način da ih se za to nagradi, argumentira autor.

Ranjivost i zelene politike

Vlade su te, tvrdi, koje bi trebale riješiti kritičnu ovisnost ljudi o šačici osjetljivih računarskih sistema. Umjesto toga, oni stvar pogoršavaju – osobito nas opsjednutost s nula emisije stakleničkih plinova čini ranjivijima nego ikad, smatra Lynn. Električna vozila su prepuna softvera u toj mjeri da nije jasno bi li uopšte radila da svi centralni sistemi u cloudu ne rade. Nasuprot tome, staro dizelsko kombi vozilo radilo bi sve dok ima nešto goriva u spremniku, pa se ipak radi na zabrani prodaje novih dizelskih vozila 2035. godine.

Isto tako, ukazuje autor navodeći primjer Velike Britanije, uskoro će se Britanci u potpunosti oslanjati na National Grid (britanska multinacionalna kompanija za opskrbu električnom energijom i plinom sa sjedištem u Londonu, op.a.) za grijanje i transport, kao i za opskrbu električnom energijom, ali je sve to opet osjetljivo na računarske greške, za razliku od staromodnog kotla na ulje koji bi nastaviti raditi što god da se u svijetu događalo.

Lynn se pita hoće li vjetroturbine i solarne farme i dalje raditi ako u pozadini postoji kvar na sistemu i navodi da čak niti nova serija digitalnih telefona neće raditi kada nestane interneta ili struje, za razliku od starih sistema s bakrenom žicom.

Kada se stvar zbroji, jedna stvar je jasna – treba razraditi načine da se učini privreda i temeljno održavanje sistema zdravstva, zakona i reda te transporta, otpornijima na kvarove računarski sistema. Umjesto toga, na desetke različitih načina, čini ga se sve manje otpornim, upozorava kolumnist.

Govoreći ponovno u prvom redu o Velikoj Britaniji, autor navodi da bi umjesto da se golem novac troši na zelene projekte i s njima vezanu industrijsku strategiju skupih projekata, novac trebalo trošiti na pripremu zemlje za masovni globalni kvar računara i osiguravanje da su rezervni sistemi spremni kada se to dogodi, a nakon kolapsa u petak, potreba za tim jasnija je nego ikad, zaključuje Matthew Lynn.

Related Topics:

Svijet

ERBAS U NAJVEĆOJ KRIZI DECENIJE: Nakon prizemljenja 6.000 aviona, otkriven i novi problem sa metalnim panelima trupa

Iako tvrdi da sporne komponente nisu stigle do flote koja je u upotrebi, Erbas priznaje novi tehnički propust na svom najprodavanijem avionu. Sa padom akcija od 11 odsto i sve više pitanja o bezbjednosti, A320 ulazi u najteži period u posljednjih deset godina.

Proizvođač aviona Erbas saopštio je da je otkriven problem u kvalitetu metalnih panela trupa na pojedinim modelima A320, samo nekoliko dana nakon što je veliki broj letjelica prizemljen zbog softverskog kvara.

Iako za sada nema naznaka da je ijedan sporni panel ugrađen u avione koji se trenutno koriste, vrijednost akcija najvećeg svjetskog proizvođača aviona pala je za čak 11 odsto.

Akcije su dodatno oslabile nakon informacije o novom tehničkom problemu, koja je stigla ubrzo pošto je prizemljeno oko 6.000 aviona A320 radi hitnog ažuriranja softvera.

“Erbas potvrđuje da je identifikovao problem sa kvalitetom koji se tiče određenog broja metalnih panela za A320”, saopštila je kompanija, naglašavajući da je izvor kvara otkriven, otklonjen i da paneli koji se trenutno proizvode ispunjavaju sve propisane standarde.

Portparol proizvođača izjavio je da je problem došao od jednog od spoljnih dobavljača, čije ime kompanija nije željela da objavi.

Erbas koristi kombinaciju internih i eksternih dobavljača za svoje aerostrukture: prednji dio trupa A320 uglavnom se izrađuje u Francuskoj, a zadnji u Njemačkoj. Gornji paneli se najčešće proizvode unutar same kompanije, dok ostatak stiže od više različitih proizvođača.

Ovo je još jedan u nizu problema koji pogađa najprodavaniji Erbasov model.

Naime, nedavno je doneta odluka da se privremeno povuče oko polovine kompletne A320 flote, oko 6.000 letjelica, nakon što je prošle sedmice ukazano na moguću, ali još uvijek nepotvrđenu vezu između softverskog kvara i naglog gubitka visine jednog aviona.

Zamjena softvera na 6.000 aviona
Nakon konsultacija sa regulatorima, Erbas je u petak izdao upozorenje kojim je avio-kompanijama naložena privremena obustava letova dok se softver ne vrati na prethodnu verziju.

Rješenje je podrazumijevalo instaliranje starije verzije softvera koji upravlja uglom nosa aviona.

Iz kompanije je saopšteno da je zamjena izvedena na gotovo svim letjelicama, preostalo je još samo oko 100 aviona od ukupno 6.000 na kojima treba završiti proceduru. Erbas se pritom izvinio partnerima zbog kašnjenja i operativnih problema koje je izazvala masovna zamjena softvera.

Nastavi čitati

Svijet

Sijarto šokirao “TUŽIĆEMO BRISEL”

Mađarska odbacuje plan EU da zabrani uvoz nafte i gasa iz Rusije i priprema tužbu protiv Brisela u Evropskom sudu pravde, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Govorimo o ruskom prirodnom gasu i sirovoj nafti, o isporukama koje Brisel želi da zabrani Evropi. Čim se održi konačno glasanje o toj odluci u Briselu, mi ćemo smjesta podnijeti tužbu Evropskom sudu pravde. Odmah ćemo pokrenuti pravne procese”, rekao je Sijarto novinarima.

Prema njegovim riječima, pravnici u Budimpešti već odrađuju neophodan pravni posao.

Sijarto je plan EU nazvao pronevjerom i briselskom diktaturom.

Lideri zemalja Zapadne Evrope žele da uvuku cijeli kontinent u rat sa Rusijom, ignorišući odluku NATO-a da izbjegne takvu eskalaciju, izjavio je Sijarto.

“Dio Evrope predvođen Briselom želi da uvuče kontinent u rat sa Rusijom. Ratnohučkački fanatici će danas na sastanku savjeta NATO-a sigurno pokušati da ponište raniju odluku da Alijansa ne treba da se uključuje u rat u Ukrajini i da treba da se učini sve kako bi se to spriječilo”, rekao je Sijarto pred polazak na sastanak šefova diplomatija članica Alijanse u Briselu.

On je naveo da će “fanatici” danas pokušati da odustanu od pomenute ranije odluke, ali da će Mađarska i druge zemlje koje se zalažu za mir pokušati to da spriječe, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

KOLIKO JE PAMETNO, VIDJEĆEMO… EU planira da troši zamrznutu rusku imovinu !

Evropska komisija je iznijela dva paralelna prijedloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute imovine ruske centralne banke da bi se pomoglo u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine za period 2026 – 2027. godinu.

Evropska komisija iznijela je dva predloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute ruske imovine.

Izvršno tijelo EU saopštilo je da njegov paket od pet pravnih predloga uključuje “zajam za reparacije” zasnovan na ruskoj imovini koja se najvećim dijelom nalazi u Belgiji, kao i zabranu vraćanja te zamrznute imovine Rusiji, prenosi Rojters.

Predlozi su, takođe, obuhvatali zaštitne mehanizme za zajam za reparacije, osmišljene da zaštite članice EU i finansijske institucije od mogućih mjera odmazde, kao i predloženu izmjenu kojom bi se omogućilo korišćenje budžeta EU za podršku zajmu Ukrajini.

Kritika Belgije na predlog EU
Belgija je kritikovala predlog EU o korišćenju zamrznute ruske imovine.

Belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo izjavio je u ponedjeljak da pokušaj Evropske unije da primora Belgiju da Ukrajini preda milijarde dolara ruske imovine zamrznute u Evrokliru u Briselu predstavlja nezakonit manevar, i da bi Rusija imala velike šanse da pobijedi na sudu i povrati svoj novac, što bi dovelo Belgiju do bankrota.

“Mislim da potcjenjujemo da je ovo glavni rizik danas, glavni ‘Damoklov mač’ koji visi nad glavom naše zemlje. Cilj je očigledno da se finansijski pomogne Ukrajini, a Belgija je to uvijek činila i nastaviće da čini. Ali želimo da izbjegnemo kršenje međunarodnog prava koje se ne zasniva na sudskoj odluci, već na političkoj volji: da konfiskujemo ovu rusku imovinu, što nikada ranije nije urađeno”, rekao je Prevo, prenio je RTL.

On je kazao da je jednostavno objasniti rizike za Belgiju i njene građane, ukoliko bi ruska zamrznuta sredstva u Evrokliru bila korišćena za potrebe druge zemlje.

“Ako nas Rusija goni, imaće sve šanse da pobijedi na sudu, a mi, Belgija, nećemo moći da vratimo ovih 200 milijardi jer to predstavlja ekvivalent godišnjeg saveznog budžeta. To bi značilo bankrot za Belgiju”, zaključio je Prevo.

Ministar spoljnih poslova je ponovio da se on i Bart De Vever svakodnevno bore da druge evropske zemlje shvate da to nije dobra ideja.

“Neophodno je, i to je ono što već mjesecima tvrdimo, da ako Evropa želi da krene ovim putem, mora da postoji solidarnost među evropskim zemljama: rizik mora da bude podijeljen, ali ne samo slučaj da ‘uvijamo Belgiji ruku i da ona sama snosi finansijski i pravni rizik’ “, istakao je Prevo.

Uloga Evroklira i zamrznuta imovina
Evroklir, globalna kompanija za infrastrukturu finansijskog tržišta sa sjedištem u Briselu koja pruža usluge nakon trgovine, kao što su poravnanje, starateljstvo i upravljanje rizicima, za širok spektar transakcija sa hartijama od vrijednosti, ima 180 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za koju EU traži da se koristi za finansiranje Ukrajine u tekućem sukobu sa Rusijom, što je prethodno odbio i belgijski premijer Bart de Vever.

Nastavi čitati

Aktuelno