Connect with us

Svijet

ALARMANTNO UPOZORENJE STRUČNJAKA! Ovo danas ZNAČI SAMO JEDNO, svijet je NA RUBU EKONOMSKOG I DRUŠTVENOG KRAHA

Avioni su prizemljeni, vozovi su stali, televizijske stanice prestale su emitovati, problema ima i u platnom prometu, korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva. Bezbroj drugih usluga bilo je u prekidu širom svijeta.

Sigurnosno ažuriranje softvera u petak izazvalo je, upravo suprotno od namjere, potpuni haos u računarskim sistemima širom svijeta. Kvar se dogodio zbog ažuriranja proizvoda globalne komapnije za kibernetičku sigurnost CrowdStrike, zbog čega je širom svijeta padao Microsoftov operativni sistem Windows.

Ostaje za vidjeti koliko će trajati prekid koji je pogodio globalne računarske sisteme. Uz malo sreće, popravak će biti brz, a šteta relativno mala, no kako god bilo, jedno je sada posve sigurno i jasno – od ukidanja gotovine do oslanjanja na pravodobnu opskrbu i pribavljanje sirovina te minimalne zalihe (just-in-time – koncept bliske saradnje s dobavljačima kako bi sirovine stizale onda za kada je proizvodnja planirana, a ne ranije, pri čemu je cilj imati minimalnu količinu zaliha pri ruci kako bi se zadovoljila potražnja, odnosno strategija smanjenja troškova u proizvodnji, gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces, op.a.) čovječanstvo je postalo zastrašujuće ovisno o malom broju računarskih sistema temeljenih na cloud tehnologiji.

Možda smo samo jedan kvar udaljeni od potpunog ekonomskog kolapsa – i što je najgore, uprkos svim pomodarskim pričama o ‘securonomicsu‘ (koncept po kojem nacionalna sigurnost ima prednost pred ekonomskom učinkovitošću, za razliku od ranije kada je, po zagovarateljima ovog koncepta, bilo obrnuto, op.a.) politički lideri stvar samo pogoršavaju, upozorava u svojem komentaru za The Telegraph Matthew Lynn, finansijski kolumnist i autor knjiga ekonomske i finansijske tematike, koji svoje kolumne objavljuje i u The Wall Street Journalu, The Spectatoru i drugim medijima, piše jutarnji.hr.

Jedan kvar do potpunog kolapsa

U petak je svijetom je zavladao haos. Čini se da je sve počelo u Australiji, ali se ubrzo proširilo na Sjedinjene Države, gdje su aviokompanije United, Delta i American Airlines prizemljili avione. Do sredine jutra kvar se prelio u Evropu, a čak je i televizijska mreža Sky News prekinula s emitovanjem.

Ironično, prvi su izvještaji ukazivali na to da je problem uzrokovalo ažuriranje sistema stručnjaka za sigurnosni softver kompanije CrowdStrike. Stručnjaci za informatiku i sigurnost sada će provesti sedmice procjenjujući što je pošlo po zlu i pokušavajući otkriti na koji se način njihovi sistemi mogu unaprijediti kako bi se spriječilo da se nešto u istoj mjeri ponovi.

No, ako se pogleda šira slika, navodi autor, mora postojati neka šira poenta u ovom slučaju. Ovaj globalni kolaps sistema otkriva da je čovječanstvo, svakog dana, samo jedan katastrofalni kvar udaljeno od potpunog ekonomskog kolapsa. Pravi problem je što više nemamo dovoljno mogućnosti prilagođavanja i opcija djelovanja da se nosimo s kvarovima računarskih sistema.

Mnogi se ljudi više ne mogu prebaciti nazad na plaćanje gotovinom ako čitači beskontaktnih kartica ne rade, iz jednostavnog razloga što sa sobom ne nose novčanice i kovanice, bankomati s kojih mogu podići nešto gotovine ne rade ako ne rade računari, a trgovine i autobusne stanice nemaju blagajne u koje bi prikupljale naš novac.

Kontrolori vazdušnog prometa ne mogu se prebaciti na iscrtavanje ruta na kartama jer su te vještine doslovno atrofirale, a avionima ionako većinu vremena upravljaju računari. Tvornice nemaju rezervne dijelove jer su prešle na pravodobnu opskrbu i minimalne zalihe, a supermarketi nemaju skladišta sa zalihama osnovnih namirnica za sedmicu ili dvije jer su davno shvatili da je isplativije držati svoje poslovanje što je moguće prilagodljivijim s obzirom na potražnju kupaca.

Primjeri se nastavljaju unedogled. Gotovo svaka vrsta proizvoda i usluga postala je ovisna o dijelu softvera koji radi negdje u cloudu, a nikako ne pomaže to što je sam “cloud” nevjerovatno koncentrisan u malo ruku – samo tri kompanije drže dvije trećine tržišta pružatelja usluga infrastrukture clouda – Amazon ima 31, Microsoft 25 i Google 11 posto udjela u tržištu. (Kineski div Alibaba je na četvrtom mjestu, sa samo četiri posto globalnog tržišta, ali kad bolje razmislimo, vjerovatno se ne želimo potpuno oslanjati ni na tu kompaniju, napominje autor).

Ako padne sistem jednog od te velike trojke, to će uticati na sve.

Iako se može činiti lako, ali ne može se kriviti kompanije ni za što od ovoga, smatra Lynn. Kada se prebace na minimalne zalihe ili se riješe blagajni, one jednostavno maksimiziraju profit za svoje dioničare i zapravo samo rade svoj posao te se može očekivati ​​od njih da preuzmu odgovornost za održavanje stabilnosti cijelog sistema, niti postoji način da ih se za to nagradi, argumentira autor.

Ranjivost i zelene politike

Vlade su te, tvrdi, koje bi trebale riješiti kritičnu ovisnost ljudi o šačici osjetljivih računarskih sistema. Umjesto toga, oni stvar pogoršavaju – osobito nas opsjednutost s nula emisije stakleničkih plinova čini ranjivijima nego ikad, smatra Lynn. Električna vozila su prepuna softvera u toj mjeri da nije jasno bi li uopšte radila da svi centralni sistemi u cloudu ne rade. Nasuprot tome, staro dizelsko kombi vozilo radilo bi sve dok ima nešto goriva u spremniku, pa se ipak radi na zabrani prodaje novih dizelskih vozila 2035. godine.

Isto tako, ukazuje autor navodeći primjer Velike Britanije, uskoro će se Britanci u potpunosti oslanjati na National Grid (britanska multinacionalna kompanija za opskrbu električnom energijom i plinom sa sjedištem u Londonu, op.a.) za grijanje i transport, kao i za opskrbu električnom energijom, ali je sve to opet osjetljivo na računarske greške, za razliku od staromodnog kotla na ulje koji bi nastaviti raditi što god da se u svijetu događalo.

Lynn se pita hoće li vjetroturbine i solarne farme i dalje raditi ako u pozadini postoji kvar na sistemu i navodi da čak niti nova serija digitalnih telefona neće raditi kada nestane interneta ili struje, za razliku od starih sistema s bakrenom žicom.

Kada se stvar zbroji, jedna stvar je jasna – treba razraditi načine da se učini privreda i temeljno održavanje sistema zdravstva, zakona i reda te transporta, otpornijima na kvarove računarski sistema. Umjesto toga, na desetke različitih načina, čini ga se sve manje otpornim, upozorava kolumnist.

Govoreći ponovno u prvom redu o Velikoj Britaniji, autor navodi da bi umjesto da se golem novac troši na zelene projekte i s njima vezanu industrijsku strategiju skupih projekata, novac trebalo trošiti na pripremu zemlje za masovni globalni kvar računara i osiguravanje da su rezervni sistemi spremni kada se to dogodi, a nakon kolapsa u petak, potreba za tim jasnija je nego ikad, zaključuje Matthew Lynn.

Related Topics:

Svijet

ODUSTAJU OD RUSKE NAFTE? Mađarska i Orban popuštaju pod pritiskom Trampa

Mađarska naftna kompanija MOL Group objavila je bi sada mogla nabavljati većinu sirove nafte iz izvora koji nisu ruski, što predstavlja promjenu u njenom pristupu nabavci energije.

Ova objava stigla je neposredno uoči današnjeg sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana i američkog predsjednika Donalda Trampa u Vašingtonu, izvijestio je Bloomberg.

Očekuje se da će razgovori dvojice lidera biti fokusirani na sankcije koje se odnose na rusku naftu.

MOL, koji upravlja rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj, saopštio je da bi mogao koristiti naftovod iz Hrvatske kao alternativu kojom bi se moglo zamijeniti do 80 odsto isporuka sirove nafte, ukoliko dođe do prekida dotoka kroz ruski naftovod Družba preko Ukrajine.

I MOL i Orbanova vlada ranije su tvrdili da geografski položaj Mađarske, koja nema izlaz na more, zemlji ne ostavlja realne alternative ruskoj nafti.

Orban je ranije tražio od predsjednika Trampa da odobri izuzeće koje bi Mađarskoj omogućilo nastavak uvoza ruske nafte bez suočavanja s američkim sankcijama.

Trenutna izjava MOL-a označava zaokret u odnosu na ranije stavove kompanije o ruskoj nafti.

Mađarska se trenutno oslanja na Rusiju za oko 90 odsto svojih uvoza sirove nafte, nakon što je povećala kupovinu nakon početka proširene ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Zemlja je imala koristi od nižih cijena ruske nafte, što je doprinijelo većim maržama u rafinerijama i poboljšanju MOL-ove dobiti u trećem kvartalu.

Kako Evropska unija planira postepeno ukidanje uvoza ruske energije nakon 2027. godine, Mađarska je obavezna da diverzifikuje svoje izvore snabdijevanja.

Ranije su i MOL i mađarsko rukovodstvo umanjivali potencijal Jadranskog naftovoda kao značajne alternative, navodeći tehničke i logističke poteškoće, kao i sporove oko kapaciteta naftovoda.

Najnovija izjava MOL-a, prema navodima agencije, ukazuje na preispitivanje tih mogućnosti pod rastućim međunarodnim pritiskom.

Nastavi čitati

Svijet

PUCNJAVA U BEČU! Jedna osoba ubijena, svjedoci tvrde da bi napadač mogao biti Srbin

U turskom restoranu u bečkom okrugu Otakring u četvrtak uveče došlo je do pucnjave u kojoj je ubijen jedan Čečen, dok je drugi teško povrijeđen, prenose njemački mediji.

Svjedoci navode da bi napadač, za kojim policija i dalje traga, mogao biti Srbin, a istražioci navode da je on vjerovatno austrijski državljanin sa migrantskom pozadinom, prenose njemački mediji.

Takođe, u toku je potraga i za napadačevim saučesnikom.

Vjeruje se da je incidentu prethodila svađa, tokom koje je jedna osoba je navodno izvukla vatreno oružje i ispalila nekoliko hitaca na svoja dva “protivnika”.

Do incidenta je došlo oko 21:45 u baru u ulici Pajergase. Jedna od žrtava je preminula na mjestu događaja, a druga je teško ranjena. Motiv nije poznat.

Istragu je preuzela Bečka državna kriminalistička policija.

Pokrenuta je potraga velikih razmjera u nekoliko bečkih okruga.

Nastavi čitati

Svijet

Mask zaplesao sa robotom na bini, OBEĆAO SVIJET BEZ SIROMAŠTVA!

Na godišnjem sastanku kompanije Tesla u Ostinu, najbogatiji čovjek na planeti Ilon Mask (Elon Musk) priredio je pravi spektakl.

Okružen euforičnim akcionarima, Mask je zaplesao na bini zajedno sa humanoidnim robotom Optimusom – simbolom njegove vizije budućnosti u kojoj, kako tvrdi, „neće biti siromaštva, a svi ljudi će imati pristup najboljoj medicinskoj njezi“.

Mask je u obraćanju prisutnima rekao da vjeruje kako će kombinacija vještačke inteligencije, robotike i autonomne vožnje promijeniti način na koji čovječanstvo živi, radi i stvara bogatstvo.

„Optimus i AI će stvoriti svijet obilja. Svijet bez siromaštva“, rekao je Mask, prenosi The Nightly, dodajući da je to „nova knjiga budućnosti Tesle“.

Robot Optimus kompanije Tesla, prema najavama Ilona Maska, trebao bi koštati između 20.000 i 30.000 USD kada se proizvodnja skalira, dok bi proizvodni trošak u ranim fazama mogao biti oko 10.000 USD po jedinici. Komercijalna upotreba za industrijske i poslovne korisnike se očekuje već oko 2026. godine, dok datum široke potrošačke prodaje još nije definisan. Musk ističe da je cilj da robot bude pristupačniji od automobila, sa primjenom u proizvodnji, dostavi i ličnoj asistenciji.

Ples simbol promjene

Nekoliko trenutaka prije nego što je izrekao ovu poruku, Mask je zaplesao na bini dok su akcionari oduševljeno skandirali njegovo ime. Robot Optimus je potom počeo da oponaša njegove pokrete, a publika je to dočekala burnim aplauzom. Scena je ubrzo postala viralna, a mnogi su je protumačili kao najavu dubokog povezivanja Tesline budućnosti s razvojem humanoidne tehnologije.

„Druge skupštine akcionara su uspavanke, a naše su hit! Pogledajte ovo – nevjerovatno!“, našalio se Mask, aludirajući na euforičnu atmosferu u dvorani.

Najveći bonus u istoriji

Tokom istog događaja, akcionari su potvrdili njegov bonus vrijedan gotovo bilion dolara, što predstavlja najveći pojedinačni paket nagrađivanja u istoriji korporativnog svijeta. Više od 75 odsto akcionara podržalo je plan, iako su mu se usprotivili pojedini veliki investicioni fondovi, uključujući norveški državni fond i CalPERS, najveći američki penzioni fond.

Odobreni plan predviđa da Mask u narednih deset godina može ostvariti punu vrijednost paketa samo ako Teslina tržišna kapitalizacija poraste sa sadašnjih 1,4 biliona na 8,5 biliona dolara, i ako kompanija ispuni niz tehnoloških i poslovnih ciljeva.

Maskovi planovi: od robotaksija do kućnih robota

Mask je istakao da Tesla ne ulazi samo u novu fazu razvoja automobila, već u doba kada će roboti i autonomni sistemi preuzeti veliki dio fizičkog rada. Među njegovim ključnim ciljevima su:

komercijalno uvođenje milion samovozećih robotaksija,

prodaja milion robota Optimus,

i stvaranje ekosistema u kojem roboti obavljaju proizvodnju, dostavu i ličnu asistenciju.

Uprkos oduševljenju, dio analitičara smatra da je Mask suviše skrenuo pažnju s osnovnog posla Tesle – električnih automobila. „Njegova vizija nove knjige počinje s Optimusom, ali nema ni riječi o vozilima ni o realnim prodajnim rezultatima“, napisao je Džin Manster iz kompanije Deepwater Asset Management.

Kritike i istrage

Maskove tvrdnje o budućnosti stižu u trenutku kada američki regulatori i dalje istražuju Teslin sistem autonomne vožnje, nakon više incidenata u kojima su vozila prolazila kroz crvena svjetla ili završavala u suprotnim trakama. Neki od tih slučajeva završili su nesrećama s povrijeđenima.

Uprkos tome, Tesline akcije su u posljednjih šest mjeseci porasle više od 60 odsto, a investitori su ponovo pokazali povjerenje u Maskovu dugoročnu viziju. Analitičar Dan Ajvs iz firme Wedbush Securities ocijenio je da je „vrijednost Tesle vođena vještačkom inteligencijom tek počela da se otključava“.

Maskov cilj: svijet bez oskudice

Mask je ranije govorio da razvoj robota poput Optimusa predstavlja korak ka „budućnosti obilja“ u kojoj će mašine obavljati sav fizički rad, a ljudi se posvetiti kreativnim i naučnim djelatnostima. Ideju je dodatno ponovio i u Ostinu, ističući da „svako zaslužuje život dostojan čovjeka“ – poruku koja je izazvala oduševljenje pristalica, ali i skepsu među ekonomistima koji upozoravaju da bi masovna robotizacija mogla dovesti do gubitka miliona radnih mjesta.

Ipak, za Maska, to je samo početak „nove knjige“ koju piše Tesla – knjige u kojoj bi, kako on vjeruje, robot Optimus mogao biti ključ za svijet bez siromaštva.

Nastavi čitati

Aktuelno